Razlika između verzija stranice "Wikipedia:Igralište"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 4:
* ispod crne linije. Hvala! *
■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■-->
'''Redžep-pašina kula u Žepi''' pripada rezidencijalnom tipu feudalnih kula ili «spahijskih» kula iz [[Osmanlijsko carstvo|osmanlijskog]] perioda u naselju Žepa, općina [[Rogatica ]], [[Bosna i Hercegovina]]. Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj 6. do 9 marta 2007. godine, kula je proglašena za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2919 |title=Redžep-pašina kula |work=Komisija za nacionalne spomenikekons.gov.ba |accessdate= 13. 9. 2016}}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, [[Amra Hadžimuhamedović]], [[Dubravko Lovrenović]] (predsjedavajući), [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik.
Na području koje je 1941. pripadalo [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], kao i na područjima s [[Južni Slaveni|južnoslavenskim]] stanovništvom koja su bila u sastavu [[Italija|Italije]] ([[Istra]], [[Rijeka (grad)|Rijeka]], Kvarner i [[Zadar]]) te nakon rata pripojena [[Druga Jugoslavija|Drugoj Jugoslaviji]], razvio se 1941-1945. '''Narodnooslobodilački rat''', uz učešće širih slojeva stanovništva, a na poticaj i pod kontrolom [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. Rat je odnio brojne žrtve, ali je donio pobjedu [[antifašizam|antifašističkim]] snagama.
== Lokacija ==
Redžep-pašina kula nalazi se na lijevoj obali rijeke Žepe, u neposrednoj blizini nove lokacije [[Most na Žepi|poznatog mosta]], nasuprot [[Stari grad Vratar|starom gradu Vrataru]] koji se nalazi na udaljenosti 5 km istočno od kule.
== Historija ==
Žepa se prvi put spominje u sumarnom osmanlijskom defteru iz 1485. godine, kao selo koje pripada [[starom gradu Vrataru]]. O značaju naselja govori i podatak da su na rijeci Žepi, koja je lijeva pritoka rijeke [[Drina|Drine]], izgrađena dva kamena mosta iz vremena osmanske uprave - jedan koji se nalazi u neposrednoj blizini izvora rijeke, dok je drugi bio lociran desetak metara iznad njezinog ušća, na trasi prometnice koja se u [[Višegrad]]u odvajala od starog [[Istambol|stambolskog]] druma i nizvodno pratila lijevu obalu Drine.
 
Grad Vratar nalazi se na preko 400 m visokom grebenu koji se diže iznad desne obale rijeke. Do grada se moglo doći samo sa južne strane zbog izuzetno složenog planinskog reljefa.
Pojam ''narodnooslobodilački rat'' odnosi se na borbu protiv stranih zavojevača i za društvenu preobrazbu u nekim zemljama [[Evropa|Evrope]] i [[Azija|Azije]] tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] (uključujući i [[Jugoslavija|Jugoslaviju]]), te na antikolonijalnu borbu naroda Azije i [[Afrika|Afrike]] nakon toga. Odnosi se na borbu koja nije uperena samo protiv stranih zavojevača, nego istovremeno stremi bitnom društvenom i političkom preobražaju ([[revolucija|revoluciji]]), te tokom borbe gradi svoje paralelne organe vlasti.
 
U okolini naselja pronađeno je nekoliko pojedinačnih [[Stećci|stećaka]], i jedna nekropola u selu Ljubomišlje. Stećci postoje i u drugim, okolnim selima, a jedan od najbolje očuvanih nalazi se u selu Tulež na groblju Trojan, no nema preciznijih podataka od kada datira.
U slučaju Jugoslavije, [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]], iako je svoje namjere iz taktičkih razloga često prikrivala, od početka ustanka imala je za cilj ne samo borbu protiv okupatora i njegovih domaćih pomagača (tzv. [[kvislinzi]] i [[kolaboracionisti]]), nego i osvajanje političke vlasti i socijalističku revoluciju u skladu sa [[komunizam|komunističkom]] ideologijom, koju su prihvaćale stranke članice [[Kominterna|Komunističke internacionale]].
Vlajko Palavestra zapisao je sljedeće: "U Žepi smo konstatovali ukupno 162 spomenika iz srednjeg vijeka, većinom u obliku neukrašene ploče bez postolja. Slijede spomenici u obliku niskog sljemenjaka s monolitnim postoljem, te sanduci bez postolja. Srednjovjekovni spomenici u Žepi su rijetko ukrašeni (svega 11), a u pogledu forme i načina ukrašavanja, oni na sebi sjedinjuju oblike i ornamentalne elemente srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika istočnobosanskog područja i Podrinja sa zapadnom Srbijom.
Preciznih podataka o vremenu gradnje Redžep-pašine kule u Žepi nema. Postoji predanje da je kulu gradio izvjesni Redžep-paša i da je u podrumu objekta bila smeštena tamnica. U kartonu objekta, koji je uradio Zavod za zaštitu spomenika, u dijelu koji je vezan za povijest objekta, stoji podatak da je u objektu kule najvjerojatnije “sjedio neki feudalac koji je imao svoj zijamet u ovom kraju”.
 
U toku [[II. svjetskog rata]], objekt je oštećen miniranjem, a civilno stanovništvo koje se sklonilo u njega poubijano.
U doba komunističke vlasti [[Druga Jugoslavija|Socijalističke Jugoslavije]], termin "narodnooslobodilački rat" imao je naravno apriorno pozitivno značenje, a socijalistička revolucija smatrala se epohalnim historijskim progresom koji se ne može dovesti u sumnju. Danas, iste termine možemo koristiti bez ocjenjivanja, pozitivnog ili negativnog, imajući u vidu ono što se zaista događalo i namjere ključnih sudionika. Objektivno, možemo govoriti o historijskim dešavanjima koja nazivamo "Narodnooslobodilački rat" (NOR) za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], te [[socijalistička revolucija]] za vrijeme rata i poslije njega, a da su pri tome mogući različiti stavovi o tome da li je to bilo dobro ili loše (ili djelomično dobro, a djelomično loše).
 
Nakon premještanja mosta na novu lokaciju, 1969. godine su izvršeni radovi i na sanaciji objekta kule.
Iako većina svjetskih i domaćih historičara smatra Narodnooslobodilačku borbu jednom od najvećih borbi Drugog svjetskog rata, [[neonacizam|neonacistički]], [[ustaše|ustaški]], [[četnici|četnički]] i slični pokreti je često pokušavaju ocrniti i prikazati kao negativnu.
 
Tokom proteklog [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], Žepa je bila enklava zaštićena rezolucijom Vijeća sigurnosti UN. U julu 1995. godine, Vojska RS je zauzela enklavu i tom prilikom je kompletno selo zapaljeno, pa tako i Redžep-pašina kula.
== Terminologija ==
== Opis ==
Kada se u doba [[komunizam|komunističke]] vlasti 1945-1990. pisalo o ''Narodnooslobodilačkom ratu na području Jugoslavije'', redovno se koristilo veliko početno slovo: ''Narodnoooslobodilački rat'' i kratica NOR.
Redžep-pašina kula pripada rezidencijalnom tipu feudalnih kula ili «spahijskih» kula.
<ref name="Kule">{{Cite web |url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1954/6-1954.pdf|title= Hamdija Kreševljaković, KULE I ODŽACI U BOSNI I HERCEGOVINI |work= Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
 
Kula ima kvadratnu osnovu čije vanjske dimenzije stranica, prema snimku iz 1959. godine, iznose 6,54 x 6,65 m. Mjerenjem na licu mjesta ustanovljeno je da dimenzije objekta na koti terena objekta iznose 6,23 x 6,30 m (mjereno u prizemnom dijelu objekta), što navodi na zaključak da je u posljednjih 50 godina došlo do nasipanja terena oko kule.
[[Komunistička partija Jugoslavije]] koristila je taj termin od početka ustanka 1941. god. Pojam '''Narodnoslobodilačka borba''' uglavnom se koristio kao sinonim; može se reći da je "borba" širi pojam od "rat". Borci NOR-a nazivaju se općim imenom [[partizani]]. Često se koristila proširena sintagma ''Narodnooslobodilački rat i socijalistička revolucija''.
 
Kula je imala podrumsku i tri nadzemne etaže, od čega je na svakoj od etaža bila po jedna prostorija. Na temelju puškarnica koje su vidjive na objektu, može se zaključiti da su prve dvije nadzemne etaže služile za obranu objekta, dok je treća etaža bila namijenjena stanovanju, jer su na ovoj etaži izvedeni prozori orijentirani na sve četiri strane svijeta, sa južne strane je izveden doksat i na zapadnoj strani urađen kamin.
== Hronologija ==
=== 1941.Literatura godina ===
==== Aprilski rat i okupacija ====
{{Glavni|Aprilski rat}}
Napad na Jugoslaviju počeo je bez objave rata 6.4. 1941. godine, bombardovanjem Beograda i opštim napadom sa teritorija svih susednih zemalja (izizev Grčke). U dvanaestodnevom ratu oružane snage [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] su pretrpele potun poraz. Kralj i Vlada su 15.4. pobjegli iz zemlje, a dva dana kasnije je potpisana kapitulacija.
 
Jugoslavija je podijeljena na dvije interesne sfere, njemačku i italijansku, i na više okupacionih zona. [[Slovenija|Sloveniju]] su podijelili [[Italijani]] i [[Nijemci]], i pripojili svojim matičnim državama. [[Italijani]] su dobili [[Kosovo]] i zapadni dio Makedonije, pripojili tzv. "[[Velika Albanija|Velikoj Albaniji]]" i formirali italijanski protektorat. [[Crna Gora]] je takođe postala italijanski protektorat. [[Bačka|Bačku]], Baranju i Međumurje dobili su [[Mađari]]. [[Bugari]] su dobili veći dio [[Makedonija|Makedonije]] i dio jugoistočne [[Srbija|Srbije]].
 
Odmah po ulasku nemačkih jedinica u [[Zagreb]], [[10. 4.|10.4.]] [[1941]]. godine, [[Slavko Kvaternik]] je, u ime [[Ustaše|ustaškog]] poglavnika [[Ante Pavelić]]a, proglasio [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]], koja se prostirala na najvećem dijelu teritorije današnje [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Srem]]a. Preostali deo Srbije je bio organizovan u tzv. državu sa [[general]]om [[Milan Nedić|Milanom Nedićem]] na čelu.
 
==== Ustanci u okupiranoj Jugoslaviji ====
Na sednici Politbiroa CK KPJ održanoj 4.7. 1941. godine u [[Beograd]]u, odlučeno je da se od sabotaža i diverija pređe na opšti ustanak i da partizanski rat bude osnovna forma razvijanja ustanka. Na sastanku su pojedini članovi [[Centralni komitet|CK]] upućeni u razne krajeve zemlje radi pomoći u organizovanju i rukovođenju oružanom borbom.
* '''Srbija''' ([[7. 7.|7.7.]]) - oružani sukobi počeli su 7.7., posle akcije Rađevačke partizanske čete pod komandom [[Žikica Jovanović Španac|Žikice Jovanovića Španca]] u [[Bela Crkva (Krupanj)|Beloj Crkvi]].
* '''Crna Gora''' ([[13. 7.|13.7.]]) - oružane akcije počele su 13.7. u kojima je za nekoliko dana oslobođen veći deo [[Crna Gora|Crne Gore]] (izuzev gradova) i zarobljeno 4.000 italijanskih vojnika.<ref name="VE">Vojna enciklopedija (knjiga 5). Beograd 1975. godina</ref>
* '''Slovenija''' ([[22. 7.|22.7.]]) - oružane akcije partizanskih četa otpočele su [[22. 7.|22.7.]] u [[Gorenjska|Gorenjskom]] i [[Štrajerska|Štrajerskoj]], a tokom avgusta proširile su se na teritoriju čitave [[Slovenija|Slovenije]].
* '''Bosna i Hercegovina''' ([[27. 7.|27.7.]]) - još u toku juna meseca u [[Hercegovina|Hercegovini]] je došlo do oružanih borbi između pripadnika [[Srbi|srpskog naroda]] i [[Ustaše|ustaša]]. Masovni ustanak otpočeo je [[27. 7.|27.7.]] napadom i oslobođenjem [[Drvar]]a, a ubrzo je obuhvatio [[Bosanska Krajina|Bosansku krajinu]] i čitavu [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Oslobođeni su gradovi: [[Bosansko Grahovo]], [[Glamoč]], [[Mrkonjić grad]], [[Vlasenica]], [[Srebrenica]], [[Maglaj]] i dr.
* '''Hrvatska''' ([[27. 7.|27.7.]]) - prva žarišta ustanka stvorena su tokom jula i avgusta na području [[Lika|Like]], [[Kordun]]a, [[Banija|Banije]] i [[Slavonija|Slavonije]], a kasnije i u [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]]. Prva veća ustanička akcija izvedena je 27.7. napadom gerilskih odreda na [[Srb (grad)|Srb]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je [[22. 6.|22.6.]] formiran i prvi partizanski odred u Jugoslaviji - [[Sisački partizanski odred|Sisački NOP odred]].
* '''Makedonija''' ([[11. 10.|11.10.]]) - ustanak je kasnio zbog stava [[Metodije Šatorov|Metodija Šatorova]] da PK KPJ za Makedoniju priključi Bugarskoj KP. Posle obrazovanja novog Pokrajinskog komiteta u toku avgusta i septembra formirana su tri partizanska odreda. Napadom [[Prileprki NOP odred|Prilepskog NOP odreda]] na [[Prilep]], 11. oktobra, otpočeo je oružani ustanak.
==== Užička Republika i Prva neprijateljska ofanziva ====
{{Glavni|Užička Republika}}
=== 1942. godina ===
==== Druga neprijateljska ofanziva i Igmanski marš ====
{{Glavni|Igmanski marš}}
==== Treća neprijateljska ofanziva i Bitka na Kozari ====
{{Glavni|Bitka na Kozari}}
==== Pohod u Bosansku krajinu ====
{{Glavni|Pohod u Bosansku krajinu}}
=== 1943. godina ===
==== Bitka na Neretvi ====
{{Glavni|Bitka na Neretvi}}
==== Bitka na Sutjesci ====
{{Glavni|Bitka na Sutjesci}}
=== 1944. godina ===
==== Desent na Drvar ====
{{Glavni|Desant na Drvar}}
=== 1945. godina ===
==== Oslobađanje Bosne i Hercegovine ====
 
== Reference ==
{{Refspisak}}
 
== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Rogatici
[[Kategorija:Kule