Razlika između verzija stranice "Mustafa Kemal Atatürk"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
mNo edit summary |
||
Red 37:
'''Mustafa Kemal Atatürk''' (do 1934: '''Mustafa Kemal-paša'''{{Napomena|[[Osmanlijski turski jezik|Osmanlijski turski]]: مصطفى كمال پاشا.}}; poslije [[Zakon o prezimenima (Turska)|Zakona o prezimenima]] iz 1934: '''Kemal Atatürk'''; 1881{{Napomena|Tačan datum rođenja je nepoznat. 19. maj, dan kada se 1919. iskrcao u Samsunu, smatra se njegovim simboličnim rođendanom. Postojale su i tvrdnje da je rođen 1880.}} – 10. novembar 1938) bio je [[Turska|turski]] maršal, [[Turski nacionalni pokret|revolucionarni]] državnik, te [[Otac nacije|osnivač]] i prvi [[Predsjednik Republike Turske|predsjednik]] Republike Turske od 1923. do svoje smrti 1938. Pod njegovom vlašću preduzete su sveobuhvatne [[Atatürkove reforme|reforme]] kojima je Turska modernizirana u [[Sekularizam|sekularnu]], industrijsku naciju.{{sfn|Armstrong|1972|p=225}} Njegove politike i teorije, sekularnog i [[Turski nacionalizam|nacionalističkog]] usmjerenja, nazivaju se [[Kemalizam|kemalizmom]]. Zbog svojih vojnih i političkih dostignuća, Atatürk se smatra jednim od najznačajnijih vođa [[20. vijek]]a.<ref>{{cite web |url=https://blog.nationalgeographic.org/2012/05/16/einstein-and-ataturk-part-1/ |title=EINSTEIN AND ATATURK (Part 1) |publisher=National Geographic |date=16. 5. 2012}}</ref>
Atatürk je do izražaja došao zbog uloge koju je odigrao u [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijskoj]] pobjedi u [[Bitka kod Galipolja|Galipoljskoj bici]] tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].{{sfn|Zürcher|2004|p=142}} Nakon [[Raspad Osmanlijskog Carstva|raspada]] Osmanlijskog Carstva, predvodio je
Kao predsjednik novoformirane Republike, Atatürk je inicirao rigorozan program političkih, ekonomskih i kulturnih reformi s konačnim ciljem stvaranja savremene, napredne i sekularne [[Nacionalna država|nacionalne države]]. Osnovno obrazovanje učinio je slobodnim i obaveznim, otvarajući hiljade škola širom države. Staro osmanlijsko pismo zamijenjeno je [[Latinica|latinicom]]. Žene su dobile jednaka građanska i politička prava.
|