Razlika između verzija stranice "Martin Luther"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
m clean up, removed: Kategorija:Biografije, Njemačka using AWB |
||
Red 17:
| značajni_radovi =
}}
'''Martin Luther''' (rođen [[1483]]. preminuo [[1546]].) je bio [[Njemačka|njemački]] teološki i vjerski reformator, začetnik protestantske reformacije. Njegova vjerska reformacija duboko je uticala na političke, ekonomske, obrazovne i jezičke prilike u svijetu što ga je učinilo jednom od krucijalnih figura [[Evropa|evropske]] historije.
== Život ==
Red 25:
[[Datoteka:Wittenberg Universität 18xx.jpg|mini|lijevo|Universität Wittenberg]]
U novembru [[1510]]., zbog poslova svog reda, posjetio je [[Rim]] gdje je vršio dužnosti uobičajene za sveštenika-gosta i bio šokiran raskošnim i razuzdanim životom [[rim]]skog svećenstva. Godine 1511. postao je profesor biblijske [[Egzegeza|egzegeze]] u Wittenbergu. Iako još uvijek nesiguran u vlastiti spas Luther je postao aktivni propovjednik, učitelj i [[administrator]]. Negdje u vrijeme proučavanja Novog Zavjeta u pripremama za svoja predavanja počeo je vjerovati kako kršćani nisu spašeni zahvaljujući vlastitim naporima već darom božije slave, koju oni prihvaćaju u vjeri. U to vrijeme razgranalo se trgovanjem [[
Kada je [[1520]]. [[papa]] osudio njegovo učenje Luther mu je odgovorio s tri spisa (''An den christlichen Adel deutscher Nation''; ''Von der babylonischen Gefangenschaft der Kirche'' i ''Von der Freiheit eines Christenmenschen''), u kojima je iznio vlastite osnovne koncepcije: spas kršćaninu donosi vjera u Kristovu žrtvu iskupljenja, a ne dobra djela koja čini; izvor istine u religiji nije tzv. sveta predaja nego Sveto pismo; Crkva nije posrednik između čovjeka i Boga, jer unutrašnju religioznost daje neposredno sam [[Bog]]. U svojim istupima težio je i ka jeftinijoj crkvi. Pored stavova koje je zastupao njegovoj popularnosti doprinijela je i njegova elokvencija jer je njegovao humorističan, grub i vulgaran stil. Krajem [[1520]]. godine Luther javno spaljuje papinu bulu, a u januaru [[1521]]. papa ga je zauzvrat ekskomunicirao svojom bulom ''Decret Romanum Pontificem''. Car [[Karlo V]], kao izvršitelj papinske ekskomunikacije pozvao je Luthera da dođe na sabor u [[Worms]] (u aprilu 1521.) kako bi tu Luther opozvao svoje učenje. Luther se pojavio na saboru ali je odbio opozvati svoje učenje tvrdeći kako ne može ići protiv svoje savjesti pa je protiv njega i njegovih sumišljenika izrečena kazna progona iz države ([[Reichsacht]]). Tada mu je njegov simpatizer saski knez-izbornik Fridrich pružio tajno utočište u dvorcu [[Wartburg]]. U Wartburgu Luther počinje prevoditi [[Novi zavjet]] s originalnog grčkog na njemački jezik, što je bio njegov doprinos stvaranju jedinstvenog njemačkog književnog jezika. U to doba Lutherov radikalizam počinje iščezavati te on sve više zalaže za miran razvitak i nenasilna sredstva, a službenim osloncem Reformacije proglašava kneževu feudalnu vlast.
Oženio se [[1525]]. godine [[Katharina von Bora|Katharinom von Bora]], bivšom časnom sestrom. Brak je bio uspješan, a supruga mu je postala važan oslonac u životu. Na vjerskom planu međutim Luther je doživljavao sukobe i unutar svog pokreta te se tako razišao s revolucionarnim Münzerom, kao i sa drugim velikim reformatorima svog vremena - [[Erazmo Roterdamski|Erazmom Roterdamskim]] i Zwinglijem. Luther je oštro istupio i protiv [[Anabaptizam|anabaptista]] tražeći za njih progon i smrtnu kaznu. Njegov vjerni pristaša bio je Melanchthon koji je bio njegov zastupnik na saboru u Augusburgu 1530. godine, a na koji Luther nije mogao doći jer je prognan. Godinu dana ranije, [[1529]]., Luther je objavio svoju najpopularniju knjigu - Mali [[katekizam]], u kojoj objašnjava teologiju evangeličke reformacije jednostavnim i slikovitim jezikom. Godine [[1532]]. Luther prevodi Stari Zavjet s originalnog hebrejskog na njemački. Iste godine djelo je i objavljeno. U međuvremenu njegov se uticaj raširio širom sjeverne i istočne Evrope. Razlog tome bio je taj što je branio nezavisnosti vladara od crkvenog nadleštva (kasnije će taj njegov stav biti intepretiran na načine suprotne njegovoj prvobitnoj namjeri). Kada je [[1525]]. planuo Seljački ustanak u krajevima gdje su kneževi i plemići bili mahom katolici Luther je pokušao posredovati svojim autoritetom. Međutim kada je ustanak zahvatio i protestantska područja izrazito oštro je istupio protiv ustanika i čak pozivao da pobunjenike treba daviti, klati, tajno i javno, ko gdje može, kao što se bijesni psi moraju ubijati.
Do 1537. godine Lutherovo zdravlje bilo je ozbiljno načeto. Istovremeno sve ga više zabrinjava preporod papinskog uticaja, kao i oni potezi koje je on smatrao pokušajem [[Jevreji|Jevreja]] da iskoriste konfuziju među kršćanima i ponovo otvore pitanje Isusova poslanstva. Smatrajući i sebe odgovornim za nastalu situaciju napisao je oštru polemiku protiv Jevreja, kao i polemike protiv papinstva i radikalnog krila reformista - [[Anabaptizam|anabaptista]]. U zimu 1546. godine Luther je zamoljen da razriješi spor između dva mlada grofa koja su vladala u području Mansfelda, gdje se rodio. Iako star i bolestan, krenuo je na put, razriješio spor i umro 18. februara [[1546]]. u [[Eisleben]]u.
Red 37:
{{Wikicitat|Martin Luther}}
{{Commons|Martin Luther}}
[[Kategorija:Reformacija]]
[[Kategorija:Religija u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Biografije, Eisleben]]
[[Kategorija:Rođeni 1483.]]
| |||