Razlika između verzija stranice "Paleogen"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 7:
 
== Flora i fauna ==
U ovom periodu. [[sisari]] su započeli brzu [[biodiverzitet|diverzifikaciju bioraznolikosti]]. Nakon događanja masovnog izumiranja između krede i paleogena, koje donijelo nestajanje neprilagođenih neletećih [[dinosaur]]a, sisari su se transformirali iz nekoliko malih i generalizovanih oblika koji su počeli da evoluiraju u većinu modernih [[takson]]a koje danas poznajemo. Neki od ovih sisara razvili su se u velike oblike koji su mogli dominiralti kopnom, dok su drugi postali sposobni za život u [[more|moru]], specijaliziranim kopnenim i zračnim okruženjima. Oni koji su odlazili u okeane postali su moderni [[kitovi]], dok su oni koji su se usmjerili na drveće postali [[primati]], grupa kojoj pripadaju i svi ljudi dsnsšnjice. [[Ptice]], koje su do kraja [[kreda (period)|krede]] već bile dobro uspostavljene, takođe su imale adaptivnu radijaciju, dok su preuzimale nebo koje je ostalo prazno do danas izumrlih [[pterosaur]]a.<ref>{{Cite book|title=Paleopalynology|last=1925-|first=Traverse, Alfred|date=1988|publisher=Unwin Hyman|isbn=978-0045610013|oclc=17674795}}</ref>
 
Izrazito zahlađenje u [[oligocen]]u, dovelo je do masovnog uspona [[cvjetnica]], a za to vrijeme nastale su i mnoge današnje biljke. Trave (''[[Poaceae]]'') i biljke poput roda ''[[Artemisia]]'' ([[pelin]]i), počele su se pojavljivati na štetu tropskih biljaka, koje su počele propadati. Šume [[Pinophyta]] (četinara) razvile su se u planinskim predjelima. Ovaj trend hlađenja nastavio se, sa velikim fluktuacijama, sve do kraja [[pleistocen]]a. Dokazi za ovu promjenu kod cvjetnica nalaze se u [[Palinologija|palinološkim]] [[fosil]]nim zapisima.<ref>{{Cite journal|last=Muller|first=Jan|date=januar 1981|title=Fossil pollen records of extant angiosperms|journal=The Botanical Review|volume=47|issue=1|pages=1–142|doi=10.1007/bf02860537|issn=0006-8101}}</ref>