Razlika između verzija stranice "Cvjetnica"

[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 85:
 
==Klasifikacija==
===Historija===
[[Datoteka:Ehret-Methodus Plantarum Sexualis.jpg|thumb|200px|Ilustracija Lineovske klasifikacije iz 1736. ]]
[[Datoteka:NSRW Auxanometer.png|thumb|200px|[[Aukanometar]]: Aparat za mjerenje stope rasta biljaka]]
Botanički pojam ''Angiospermae'' ([[grčki jezik|grč.]] αγγείον - ''angeío '' = boca, brod) + σπέρμα – ''sperma'' = sjeme), skovan u obliku Angiospermae prema [[Paul Hermann]] [[1690]]. godine, kao ime jednog od njegovih primarnih grupa biljaka na [[Carstvo (biologija)|carstava]]. To je uključivalo cvjetnice koje imaju sjeme u zatvorenim [[kapsula (plod)|kapsulama]], za razliku od njegovih ''[[Gymnospermae]]'' ili cvjetnice sa [[ahenija]]ma ili šizokarpnim plodom, gdje se cijeli plod ili svaki od njegovih komada se ovdje smatra golim sjemom. Termin i njegov antonim je podržavao i [[Carl Linnaeus]] sa istim smislom, ali sa ograničenom aplikacija, u imena svog razreda ''[[Didynamia]]''. Njegova upotreba sa svojim modernim obimom značenja postala je moguća tek nakon [[1827]]., kada je škotski botaničar [[Robert Brown]] utvrdio postojanje zaista golih ovula u [[cikade|Cycadophyta]] i [[Pinophyta]]. Od tog vremena pa nadalje, sve dok se za ove golosemenjače, kao što je bilo uobičajeno, računalo da su sa cvjetnice sa dva kotiledona, termin angiosperma je antitipski koristili botanički pisci, sa različitim obimom, kao ime grupe za druge biljke sa dva kotiledona.
 
Godine [[1851]]., [[Wilhelm Friedrich Benedikt Hofmeister|Hofmeister]] je otkrio promjene koje se dešavaju u embrionima cvjetnica, a utvrđen je i ispravan odnos tih i vaskularnih biljaka (sa sprovodnim sudovima): '' [[Cryptogamia]]''. Ovaj fiksni položaj golosemenjača kao razreda, razlikuje se od dikodiledona, a termin angiosperme se zatim postupno prihvata kao odgovarajuća oznaka za sve cvjetnice, osim golosemenjača, uključujući razrede ''[[Dicotiledonae]]'' i ''[[Monocotyledonae]]''. Ovo je smisao u kojem se termin koristi i danas.<ref>Brown R., Character and description of ''Kingia'', a new genus of plants found on the southwest coast of New Holland: with observations on the structure of its unimpregnated ovulum; and on the female flower of Cycadeae and Coniferae, in: King P.P.(Ed.) Narrative of a Survey of the Intertropical and western coasts of Australia, performed between years 1818 and 1822. John Murray, London, 1827, vol. 2., pp. 534–565.</ref>
 
U većini [[taksonomija]], cvjetnice se tretiraju kao koherentna grupa. Najpopularniji ime je ''Angiospermae'' (angiosperme), a ''[[Anthophyta]]'' ("cvjetnica") je drugi izbor. Ova imena nisu povezani na bilo koji način. U [[Wettstein sistem|Wettsteinovom]] i [[Englerov sistem|Englerovom sistemu]] koristi se naziv ''Angiospermae''. [[Revealov sistem]] tretira cvjetnica kao odjel [[Magnoliophyta]], ali je kasnije podijeljen na ''Magnoliopsida'', ''Liliopsida'' i ''Rosopsida''. U [[Tahtadžjanov sistem|Takhtajanovom]] i [[Cronquistov sistem|Cronquistovom sistemu]]u ovu grupu tretiraju kao jedan dio divizije, što je dovelo do imena ''Magnoliophyta'' (iz porodice ''[[Magnoliaceae]]''). [[Dahlgrenov sistem|Dahlgrenov]] i [[Thorneov sistem]], ([[1992]].) ovu grupu tretiraju kao razred, što je dovelo do imena ''Magnoliopsida''. [[APG sistem]] [[1998]]. godine, a kasnijoj u [[2003]].<ref>{{cite journal|journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=141|pages=399–436|author=Angiosperm Phylogeny Group|year=2003|title=An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG II}}</ref>, cvjetnice tretiraju kao [[kladus|granu]] koji se zove cvjetnice, bez formalnog botaničkog naziva. Međutim, formalna klasifikacija je objavljena [[2009]]., u kojoj cvjetnice čine podrazred ''Magnoliidae''.<ref>{{cite journal|last=Chase|first=Mark W.|last2=Reveal|first2=James L.|year=2009|title=A phylogenetic classification of the land plants to accompany APG III|journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=161|issue=2|pages=122–127</ref>
 
[[Datoteka:Monocot vs dicot crop Pengo.jpg|thumb|200px|Monokotiledonski (lijevo) and dikotiledonski klijanac]]
 
Tradicijski, cvjetnice su podijeljene u dvije grupe, koje se u Cronquisovomt sistemu zovu ''Magnoliopsida'' (u rangu razreda ''Magnoliaceae'') i '' Liliopsida'' (u rangu razreda, formirana po porodici ''[[Liliaceae]]''). Ostala opisna imena dopuštena članom 16. [[ICBN]] uključuju [[dikotiledone]] ili ''Dicotyledoneae'' i [[monokotiledone]] ili ''Monocotyledoneae'', koji imaju dugu phistoriju upotrebe. U [[engleski jezik|engleskom]], kaoi i u [[bosanski jezik|bosanskom]], član ili grupa se mogu nazvati [[dikotiledone]] i [[monokotiledone]], ili skraćeno, kao dikotile i monokotile. Ova imena proizilaze iz zapažanja da je dikotiledone najčešće imaju dva [[kotiledon]]a ili [[embrion]]ska lista, unutar svake sjemenke. Monokotiledone obično imaju samo jedan, ali pravilo nije apsolutno, kao ni način. Sa dijagnostičkog stajališta, broj kotiledona nije ni naročito praktičnan, ni pouzdan karakter.
 
Nedavne studije [[Grupa za filogeniju angiospermi|Grupe za filogeniju angiospermi]], pokazuju da [[monokotiledone]] formiraju [[monofiletska evolucija|monofiletsku]] grupu ([[kladus]]), ali ne i dikotiledone (one su [[Parafilija|parafiletiske]]). Ipak, većina dikotilskih vrsta ne čine monofiletsku grupu, pod nazivom [[eudikotiledone]] ili trikolpati. Od preostalih dikotiledonih vrsta, većina pripadaju trećem velikom ogranku poznatom kao [[magnoliidae]], koji sadrži oko 9.000 vrsta. Ostatak uključuje parafiletsku grupu primitivnih vrsta, zajednički poznatih kao [[bazne cvjetnice]], plus porodice ''[[Ceratophyllaceae]]'' i ''[[Chloranthaceae]]''.
 
===Pregled diverziteta cvjetnica ===
[[Datoteka:Asteracea poster 3.jpg|thumb|200px|Cvjetovi 12 različitih vrsta cvjetnica iz porodice ''Asteraceae'']]
[[Datoteka:Lupinus-pilosus-2015-Zachi-Evenor-cropped01.jpg|thumb|200px|''[[Lupinus pilosus]]'']]
 
Broj [[vrsta]] cvjetnica se procjenjuje u rasponu od 250.000 do 400.000, što poredeći sa oko 12.000 vrsta [[mahovine|mahovina]], pokazuje da su cvjetnice mnogo raznovrsnije. Broj [[porodica (biologija)|porodica]] u [[APG|APG sistem]]u ([[1998]].) bio je 462. U [[APG II]] sistemu ([[2003]].) nije sasvim jasno; pri maksimalnom broju 457, ima 55 opcijskih odvajanja, tako da je minimalni broj porodica u ovom sistemu 402. U [[APG III]] ([[2009]].) ima 415 porodica.<ref>{{cite journal|author=Thorne, R. F. |title=How many species of seed plants are there?|journal=Taxon|volume=51|pages=511–522|year=2002|doi=10.2307/1554864|issue=3|jstor=1554864|ref=harv}}</ref><ref>{{cite journal|author=Scotland, R. W. & Wortley, A. H.|title=How many species of seed plants are there?|journal=Taxon|volume=52|pages=101–104|year=2003|doi=10.2307/3647306|issue=1|jstor=3647306|ref=harv}}</ref><ref>{{cite journal|author=Govaerts, R. |title=How many species of seed plants are there? – a response|journal=Taxon|volume=52|issue=3|pages=583–584|year=2003|doi=10.2307/3647457|jstor=3647457|ref=harv}}{{dead link|date=april 2012}}</ref><ref name=GoffinetBuck2004>{{cite journal|last=Goffinet|first=Bernard|author2=William R. Buck|year=2004|title=Systematics of the Bryophyta (Mosses): From molecules to a revised classification|journal=Monographs in Systematic Botany|volume=98|pages=205–239|publisher=Missouri Botanical Garden Press}}</ref><ref name=Raven2005>Raven, Peter H., Ray F. Evert, & Susan E. Eichhorn, 2005. ''Biology of Plants'', 7th edition. (New York: W. H. Freeman and Company). {{ISBN|0-7167-1007-2}}.</ref><ref name="Rhodes1974">{{cite book|author=Frank Harold Trevor Rhodes|title=Evolution|url=https://books.google.com/books?id=EWGt0bff8agC|date=1. 1. 1974|publisher=Golden Press|isbn=978-0-307-64360-5|page=123}}</ref>
 
Raznolikost cvjetnica nije ravnomjerno raspoređena. Gotovo sve vrste pripadaju eudikotiledonama (75%), monokotiledonima (23%) i magnolidima (2%) [[kladus]]a. Preostalih pet [[kladus|grana]] sadrži nešto više od 250 vrsta ukupno, odnosno manje od 0,1% raznolikosti cvjetnica, podijeljenih između 9 porodica. Od 443 porodice cvjetnica, većina raznolikosti po vrstama je u 42. U APG sistemu su:<ref name=APWeb>{{cite web|author=Stevens, P.F.|year=2011|url=http://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/welcome.html|title=Angiosperm Phylogeny Website (at Missouri Botanical Garden)}}</ref>
 
# [[Asteraceae]] ili ''[[Compositae]]'' (Porodica [[glavočike]], ''[[Bellis perennis]]''): 22.750 vrsta;
# [[Orchidaceae]] (Porodica [[orhideja]]): 21.950;
# [[Fabaceae]] ili Leguminosae (Porodica [[grah]]ova): 19.400;
# [[Rubiaceae]] (''[[Rubia]]''): 13.150;<ref>http://www.kew.org/kewscientist/ks_30.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927005410/http://www.kew.org/kewscientist/ks_30.pdf |date=27. 9. 2007 }}.</ref>
# [[Poaceae]] ili ''Gramineae'' (Porodica [[trava]]): 10.035;
# [[Lamiaceae]] ili ''Labiatae'' (Porodica [[metvica]]): 7.175;
# [[Euphorbiaceae]] (Porodica [[mlječike]]): 5.735;
# [[Melanostomataceae]] ili ''Melastomaceae'' (Prodica ''[[Melanostomaceae]]''): 5.005;
# [[Myrtaceae]] (Porodica [[mirte]]): 4.625;
# [[Apocynaceae]] (Porodica [[psećji otrovi|psećjih otrova]]): 4.555;
# [[Cyperaceae]] ([[Trske|Porodica trski]]): 4.350;
# [[Malvaceae]] (Porodica [[šljezovi]] ([[Malva]]): 4.225;
# [[Araceae]] (porodica [[kozlaci]],''[[Arrum]]''): 4.025;
# [[Ericaceae]] (Porodica [[vrijeskovi|vrijesak]], ''[[Erica]]''): 3.995;
# [[Gesneriaceae]] (Porodica [[Gesnerije|gesnerija]]): 3.870;
# [[Apiaceae]] ili [[Umbelliferae]] (Porodica [[peršun]]a): 3,710:
# [[Brassicaceae]] ili ''Cruciferae'' (porodica [[kupus]]njača) :
# [[Piperaceae]] (Rod ''[[Piper]]'', Porodica bibera): 3.600;
# [[Acanthaceae]] (Rod ''[[Acanthus]], ''Porodica [[bodljikari]]): 3.500;
# [[Rosaceae]] (Porodica [[ruža]]): 2,830;
# [[Boraginaceae]] (Porodica [[borači]]): 2.740;
# [[Urticaceae]] (Porodica [[koprive]]): 2.625;
# [[Ranunculaceae]] (Porodica [[ljutići]]): 2.525;
# [[Lauraceae]] (Porodica [[lovori]]): 2,500;
# [[Solanaceae]] (Porodica [[pomoćnice]]): 2.460;
# [[Campanulaceae]] (Porodica [[zvončići]]): 2.380;
# [[Arecaceae]] (Porodica [[palme|palmi]]): 2,361;
# [[Annonaceae]] (Porodica kremastih [[jabuka]]): 2.220;
# [[Caryophyllaceae]] (Porodica [[karanfil]]a): 2.200;
# [[Orobanchaceae]] (Porodica volovoda): 2,060;
# [[Amaranthaceae]] (Porodica amaranti): 2,050;
# [[Iridaceae]] (Porodica [[perunike]]): 2.025;
# [[Aizoaceae]] ili ''Ficoidaceae'' (Porodica [[ledenjaci]] ''Aizoaceae''): 2.020;
# [[Rutaceae]] (Porodica [[rute]]): 1.815;
# [[Phyllanthaceae]] (Porodica [[pastirice]]: 1.745;
# [[Scrophulariaceae]] (Porodica [[strupnici]]): 1.700;
# [[Gentianaceae]] (Porodica [[gencijane]] ili [[encijan]]a): 1.650;
# [[Convolvulaceae]] (Porodica [[hladoleži]]): 1.600;
# [[Proteaceae]] (Porodica [[bjelike]]): 1.600;
# [[Sapindaceae]] (Porodica [[sapunjarke|sapunjarki]]): 1.580;
# [[Cactaceae]] (Porodica [[kaktusi]]: 1.500;
# [[Araliaceae]] (''[[Aralia]]'' ili porodica [[bršljani]]): 1450.
 
Od ovih, ''Orchidaceae'', ''Poaceae'', ''Cyperaceae'', ''Arecaceae'' i ''Iridaceae'' su porodice monokotiledona, a ostale su eudikotilrdoneː ''Piperaceae'', ''Lauraceae'' i ''Annonaceae''.
 
{| style="float:right; text-align:left; padding:2.5px; background:#eef;"
|-
Line 206 ⟶ 274:
 
Tačan odnos između ovih osam grupa još uvijek nije jasan, iako postoji dogovor da prve tri grupe odstupaju od predaka angiospermi: [[Amborellales]], [[Nymphaeales]] i [[Austrobaileyales]]<ref>http: //www.amjbot.org/cgi/content/full/91/10/1614.</ref> Izraz [[bazne angiosperme]] se odnosi na ove tri grupe. Između ostalog, odnos između tri najšire od ovih grupa (magnoliide, monokotiledone, i eudikotiledone) ostaje nejasan. Prema nekim analizama, prve su se izdvojile magnoliide od ostalih monokotiledona.<ref>{{cite journal|url=http://www.amjbot.org/cgi/content/full/91/10/1614|title=The origin and diversification of angiosperms|author=Pamela S. Soltis and Douglas E. Soltis|journal=American Journal of Botany|year=2004|volume=91|pages=1614–1626|doi=10.3732/ajb.91.10.1614|issue=10|pmid=21652312|ref=harv}}</ref>''[[Ceratophyllum]]'' izgledaju kao grupa u [[eudikotiledona]]ma prije nego u [[monokotiledona]]ma.
 
;Redovi
 
=== Redovi ===
Line 277 ⟶ 343:
{{div col end|3}}
 
===Historija klasifikacijePorodice===
Prema različitim klasifikacijskim sistemima, opisano je 402 do 415 današnjih angiospermnih porodica, a najčešće varijante su od 408 d0 410.
[[Datoteka:Ehret-Methodus Plantarum Sexualis.jpg|thumb|200px|Ilustracija Lineovske klasifikacije iz 1736. ]]
{{div col|3}}
[[Datoteka:NSRW Auxanometer.png|thumb|200px|[[Aukanometar]]: Aparat za mjerenje stope rasta biljaka]]
*[[Acanthaceae]]
Botanički pojam ''Angiospermae'' ([[grčki jezik|grč.]] αγγείον - ''angeío '' = boca, brod) + σπέρμα – ''sperma'' = sjeme), skovan u obliku Angiospermae prema [[Paul Hermann]] [[1690]]. godine, kao ime jednog od njegovih primarnih grupa biljaka na [[Carstvo (biologija)|carstava]]. To je uključivalo cvjetnice koje imaju sjeme u zatvorenim [[kapsula (plod)|kapsulama]], za razliku od njegovih ''[[Gymnospermae]]'' ili cvjetnice sa [[ahenija]]ma ili šizokarpnim plodom, gdje se cijeli plod ili svaki od njegovih komada se ovdje smatra golim sjemom. Termin i njegov antonim je podržavao i [[Carl Linnaeus]] sa istim smislom, ali sa ograničenom aplikacija, u imena svog razreda ''[[Didynamia]]''. Njegova upotreba sa svojim modernim obimom značenja postala je moguća tek nakon [[1827]]., kada je škotski botaničar [[Robert Brown]] utvrdio postojanje zaista golih ovula u [[cikade|Cycadophyta]] i [[Pinophyta]]. Od tog vremena pa nadalje, sve dok se za ove golosemenjače, kao što je bilo uobičajeno, računalo da su sa cvjetnice sa dva kotiledona, termin angiosperma je antitipski koristili botanički pisci, sa različitim obimom, kao ime grupe za druge biljke sa dva kotiledona.
*[[Achariaceae]]
 
*[[Achatocarpaceae]]
Godine [[1851]]., [[Wilhelm Friedrich Benedikt Hofmeister|Hofmeister]] je otkrio promjene koje se dešavaju u embrionima cvjetnica, a utvrđen je i ispravan odnos tih i vaskularnih biljaka (sa sprovodnim sudovima): '' [[Cryptogamia]]''. Ovaj fiksni položaj golosemenjača kao razreda, razlikuje se od dikodiledona, a termin angiosperme se zatim postupno prihvata kao odgovarajuća oznaka za sve cvjetnice, osim golosemenjača, uključujući razrede ''[[Dicotiledonae]]'' i ''[[Monocotyledonae]]''. Ovo je smisao u kojem se termin koristi i danas.<ref>Brown R., Character and description of ''Kingia'', a new genus of plants found on the southwest coast of New Holland: with observations on the structure of its unimpregnated ovulum; and on the female flower of Cycadeae and Coniferae, in: King P.P.(Ed.) Narrative of a Survey of the Intertropical and western coasts of Australia, performed between years 1818 and 1822. John Murray, London, 1827, vol. 2., pp. 534–565.</ref>
*[[Acoraceae]]
 
*[[Actinidiaceae]]
U većini [[taksonomija]], cvjetnice se tretiraju kao koherentna grupa. Najpopularniji ime je ''Angiospermae'' (angiosperme), a ''[[Anthophyta]]'' ("cvjetnica") je drugi izbor. Ova imena nisu povezani na bilo koji način. U [[Wettstein sistem|Wettsteinovom]] i [[Englerov sistem|Englerovom sistemu]] koristi se naziv ''Angiospermae''. [[Revealov sistem]] tretira cvjetnica kao odjel [[Magnoliophyta]], ali je kasnije podijeljen na ''Magnoliopsida'', ''Liliopsida'' i ''Rosopsida''. U [[Tahtadžjanov sistem|Takhtajanovom]] i [[Cronquistov sistem|Cronquistovom sistemu]]u ovu grupu tretiraju kao jedan dio divizije, što je dovelo do imena ''Magnoliophyta'' (iz porodice ''[[Magnoliaceae]]''). [[Dahlgrenov sistem|Dahlgrenov]] i [[Thorneov sistem]], ([[1992]].) ovu grupu tretiraju kao razred, što je dovelo do imena ''Magnoliopsida''. [[APG sistem]] [[1998]]. godine, a kasnijoj u [[2003]].<ref>{{cite journal|journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=141|pages=399–436|author=Angiosperm Phylogeny Group|year=2003|title=An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG II}}</ref>, cvjetnice tretiraju kao [[kladus|granu]] koji se zove cvjetnice, bez formalnog botaničkog naziva. Međutim, formalna klasifikacija je objavljena [[2009]]., u kojoj cvjetnice čine podrazred ''Magnoliidae''.<ref>{{cite journal|last=Chase|first=Mark W.|last2=Reveal|first2=James L.|year=2009|title=A phylogenetic classification of the land plants to accompany APG III|journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=161|issue=2|pages=122–127</ref>
*[[Adoxaceae]]
 
*[[Aextoxicaceae]]
[[Datoteka:Monocot vs dicot crop Pengo.jpg|thumb|200px|Monokotiledonski (lijevo) and dikotiledonski klijanac]]
*[[Aizoaceae]]
 
*[[Akaniaceae]]
Tradicijski, cvjetnice su podijeljene u dvije grupe, koje se u Cronquisovomt sistemu zovu ''Magnoliopsida'' (u rangu razreda ''Magnoliaceae'') i '' Liliopsida'' (u rangu razreda, formirana po porodici ''[[Liliaceae]]''). Ostala opisna imena dopuštena članom 16. [[ICBN]] uključuju [[dikotiledone]] ili ''Dicotyledoneae'' i [[monokotiledone]] ili ''Monocotyledoneae'', koji imaju dugu phistoriju upotrebe. U [[engleski jezik|engleskom]], kaoi i u [[bosanski jezik|bosanskom]], član ili grupa se mogu nazvati [[dikotiledone]] i [[monokotiledone]], ili skraćeno, kao dikotile i monokotile. Ova imena proizilaze iz zapažanja da je dikotiledone najčešće imaju dva [[kotiledon]]a ili [[embrion]]ska lista, unutar svake sjemenke. Monokotiledone obično imaju samo jedan, ali pravilo nije apsolutno, kao ni način. Sa dijagnostičkog stajališta, broj kotiledona nije ni naročito praktičnan, ni pouzdan karakter.
*[[Alismataceae]]
 
*[[Alseuosmiaceae]]
Nedavne studije [[Grupa za filogeniju angiospermi|Grupe za filogeniju angiospermi]], pokazuju da [[monokotiledone]] formiraju [[monofiletska evolucija|monofiletsku]] grupu ([[kladus]]), ali ne i dikotiledone (one su [[Parafilija|parafiletiske]]). Ipak, većina dikotilskih vrsta ne čine monofiletsku grupu, pod nazivom [[eudikotiledone]] ili trikolpati. Od preostalih dikotiledonih vrsta, većina pripadaju trećem velikom ogranku poznatom kao [[magnoliidae]], koji sadrži oko 9.000 vrsta. Ostatak uključuje parafiletsku grupu primitivnih vrsta, zajednički poznatih kao [[bazne cvjetnice]], plus porodice ''[[Ceratophyllaceae]]'' i ''[[Chloranthaceae]]''.
*[[Alstroemeriaceae]]
 
*[[Altingiaceae]]
===Diverzitet cvjetnica ===
*[[Alzateaceae]]
[[Datoteka:Asteracea poster 3.jpg|thumb|200px|Cvjetovi 12 različitih vrsta cvjetnica iz porodice ''Asteraceae'']]
*[[Amaranthaceae]]
[[Datoteka:Lupinus-pilosus-2015-Zachi-Evenor-cropped01.jpg|thumb|200px|''[[Lupinus pilosus]]'']]
*[[Amaryllidaceae]]
 
*[[Amborellaceae]]
Broj [[vrsta]] cvjetnica se procjenjuje u rasponu od 250.000 do 400.000, što poredeći sa oko 12.000 vrsta [[mahovine|mahovina]], pokazuje da su cvjetnice mnogo raznovrsnije. Broj [[porodica (biologija)|porodica]] u [[APG|APG sistem]]u ([[1998]].) bio je 462. U [[APG II]] sistemu ([[2003]].) nije sasvim jasno; pri maksimalnom broju 457, ima 55 opcijskih odvajanja, tako da je minimalni broj porodica u ovom sistemu 402. U [[APG III]] ([[2009]].) ima 415 porodica.<ref>{{cite journal|author=Thorne, R. F. |title=How many species of seed plants are there?|journal=Taxon|volume=51|pages=511–522|year=2002|doi=10.2307/1554864|issue=3|jstor=1554864|ref=harv}}</ref><ref>{{cite journal|author=Scotland, R. W. & Wortley, A. H.|title=How many species of seed plants are there?|journal=Taxon|volume=52|pages=101–104|year=2003|doi=10.2307/3647306|issue=1|jstor=3647306|ref=harv}}</ref><ref>{{cite journal|author=Govaerts, R. |title=How many species of seed plants are there? – a response|journal=Taxon|volume=52|issue=3|pages=583–584|year=2003|doi=10.2307/3647457|jstor=3647457|ref=harv}}{{dead link|date=april 2012}}</ref><ref name=GoffinetBuck2004>{{cite journal|last=Goffinet|first=Bernard|author2=William R. Buck|year=2004|title=Systematics of the Bryophyta (Mosses): From molecules to a revised classification|journal=Monographs in Systematic Botany|volume=98|pages=205–239|publisher=Missouri Botanical Garden Press}}</ref><ref name=Raven2005>Raven, Peter H., Ray F. Evert, & Susan E. Eichhorn, 2005. ''Biology of Plants'', 7th edition. (New York: W. H. Freeman and Company). {{ISBN|0-7167-1007-2}}.</ref><ref name="Rhodes1974">{{cite book|author=Frank Harold Trevor Rhodes|title=Evolution|url=https://books.google.com/books?id=EWGt0bff8agC|date=1. 1. 1974|publisher=Golden Press|isbn=978-0-307-64360-5|page=123}}</ref>
*[[Anacardiaceae]]
 
*[[Anarthriaceae]]
Raznolikost cvjetnica nije ravnomjerno raspoređena. Gotovo sve vrste pripadaju eudikotiledonama (75%), monokotiledonima (23%) i magnolidima (2%) [[kladus]]a. Preostalih pet [[kladus|grana]] sadrži nešto više od 250 vrsta ukupno, odnosno manje od 0,1% raznolikosti cvjetnica, podijeljenih između 9 porodica. Od 443 porodice cvjetnica, većina raznolikosti po vrstama je u 42. U APG sistemu su:<ref name=APWeb>{{cite web|author=Stevens, P.F.|year=2011|url=http://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/welcome.html|title=Angiosperm Phylogeny Website (at Missouri Botanical Garden)}}</ref>
*[[Ancistrocladaceae]]
 
*[[Anisophylleaceae]]
# [[Asteraceae]] ili ''[[Compositae]]'' (Porodica [[glavočike]], ''[[Bellis perennis]]''): 22.750 vrsta;
*[[Annonaceae]]
# [[Orchidaceae]] (Porodica [[orhideja]]): 21.950;
*[[Aphanopetalaceae]]
# [[Fabaceae]] ili Leguminosae (Porodica [[grah]]ova): 19.400;
*[[Aphloiaceae]]
# [[Rubiaceae]] (''[[Rubia]]''): 13.150;<ref>http://www.kew.org/kewscientist/ks_30.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927005410/http://www.kew.org/kewscientist/ks_30.pdf |date=27. 9. 2007 }}.</ref>
*[[Apiaceae]]
# [[Poaceae]] ili ''Gramineae'' (Porodica [[trava]]): 10.035;
*[[Apocynaceae]]
# [[Lamiaceae]] ili ''Labiatae'' (Porodica [[metvica]]): 7.175;
*[[Apodanthaceae]]
# [[Euphorbiaceae]] (Porodica [[mlječike]]): 5.735;
*[[Aponogetonaceae]]
# [[Melanostomataceae]] ili ''Melastomaceae'' (Prodica ''[[Melanostomaceae]]''): 5.005;
*[[Aquifoliaceae]]
# [[Myrtaceae]] (Porodica [[mirte]]): 4.625;
*[[Araceae]]
# [[Apocynaceae]] (Porodica [[psećji otrovi|psećjih otrova]]): 4.555;
*[[Araliaceae]]
# [[Cyperaceae]] ([[Trske|Porodica trski]]): 4.350;
*[[Arecaceae]]
# [[Malvaceae]] (Porodica [[šljezovi]] ([[Malva]]): 4.225;
*[[Argophyllaceae]]
# [[Araceae]] (porodica [[kozlaci]],''[[Arrum]]''): 4.025;
*[[Aristolochiaceae]]
# [[Ericaceae]] (Porodica [[vrijeskovi|vrijesak]], ''[[Erica]]''): 3.995;
*[[Asparagaceae]]
# [[Gesneriaceae]] (Porodica [[Gesnerije|gesnerija]]): 3.870;
*[[Asteliaceae]]
# [[Apiaceae]] ili [[Umbelliferae]] (Porodica [[peršun]]a): 3,710:
*[[Asteropeiaceae]]
# [[Brassicaceae]] ili ''Cruciferae'' (porodica [[kupus]]njača) :
*[[Atherospermataceae]]
# [[Piperaceae]] (Rod ''[[Piper]]'', Porodica bibera): 3.600;
*[[Austrobaileyaceae]]
# [[Acanthaceae]] (Rod ''[[Acanthus]], ''Porodica [[bodljikari]]): 3.500;
*[[Balanopaceae]]
# [[Rosaceae]] (Porodica [[ruža]]): 2,830;
*[[Balanophoraceae]]
# [[Boraginaceae]] (Porodica [[borači]]): 2.740;
*[[Balsaminaceae]]
# [[Urticaceae]] (Porodica [[koprive]]): 2.625;
*[[Barbeuiaceae]]
# [[Ranunculaceae]] (Porodica [[ljutići]]): 2.525;
*[[Barbeyaceae]]
# [[Lauraceae]] (Porodica [[lovori]]): 2,500;
*[[Basellaceae]]
# [[Solanaceae]] (Porodica [[pomoćnice]]): 2.460;
*[[Bataceae]]
# [[Campanulaceae]] (Porodica [[zvončići]]): 2.380;
*[[Begoniaceae]]
# [[Arecaceae]] (Porodica [[palme|palmi]]): 2,361;
*[[Berberidaceae]]
# [[Annonaceae]] (Porodica kremastih [[jabuka]]): 2.220;
*[[Berberidopsidaceae]]
# [[Caryophyllaceae]] (Porodica [[karanfil]]a): 2.200;
*[[Betulaceae]]
# [[Orobanchaceae]] (Porodica volovoda): 2,060;
*[[Biebersteiniaceae]]
# [[Amaranthaceae]] (Porodica amaranti): 2,050;
*[[Bignoniaceae]]
# [[Iridaceae]] (Porodica [[perunike]]): 2.025;
*[[Bixaceae]]
# [[Aizoaceae]] ili ''Ficoidaceae'' (Porodica [[ledenjaci]] ''Aizoaceae''): 2.020;
*[[Blandfordiaceae]]
# [[Rutaceae]] (Porodica [[rute]]): 1.815;
*[[Bonnetiaceae]]
# [[Phyllanthaceae]] (Porodica [[pastirice]]: 1.745;
*[[Boraginaceae]]
# [[Scrophulariaceae]] (Porodica [[strupnici]]): 1.700;
*[[Boryaceae]]
# [[Gentianaceae]] (Porodica [[gencijane]] ili [[encijan]]a): 1.650;
*[[Brassicaceae]]
# [[Convolvulaceae]] (Porodica [[hladoleži]]): 1.600;
*[[Bromeliaceae]]
# [[Proteaceae]] (Porodica [[bjelike]]): 1.600;
*[[Brunelliaceae]]
# [[Sapindaceae]] (Porodica [[sapunjarke|sapunjarki]]): 1.580;
*[[Bruniaceae]]
# [[Cactaceae]] (Porodica [[kaktusi]]: 1.500;
*[[Burmanniaceae]]
# [[Araliaceae]] (''[[Aralia]]'' ili porodica [[bršljani]]): 1450.
*[[Burseraceae]]
 
*[[Butomaceae]]
Od ovih, ''Orchidaceae'', ''Poaceae'', ''Cyperaceae'', ''Arecaceae'' i ''Iridaceae'' su porodice monokotiledona, a ostale su eudikotilrdoneː ''Piperaceae'', ''Lauraceae'' i ''Annonaceae''.
*[[Buxaceae]]
*[[Byblidaceae]]
*[[Cabombaceae]]
*[[Cactaceae]]
*[[Calceolariaceae]]
*[[Calophyllaceae]]
*[[Calycanthaceae]]
*[[Calyceraceae]]
*[[Campanulaceae]]
*[[Campyneumataceae]]
*[[Canellaceae]]
*[[Cannabaceae]]
*[[Cannaceae]]
*[[Capparaceae]]
*[[Caprifoliaceae]]
*[[Cardiopteridaceae]]
*[[Caricaceae]]
*[[Carlemanniaceae]]
*[[Caryocaraceae]]
*[[Caryophyllaceae]]
*[[Casuarinaceae]]
*[[Celastraceae]]
*[[Centrolepidaceae]]
*[[Centroplacaceae]]
*[[Cephalotaceae]]
*[[Ceratophyllaceae]]
*[[Cercidiphyllaceae]]
*[[Chloranthaceae]]
*[[Chrysobalanaceae]]
*[[Circaeasteraceae]]
*[[Cistaceae]]
*[[Cleomaceae]]
*[[Clethraceae]]
*[[Clusiaceae]]
*[[Colchicaceae]]
*[[Columelliaceae]]
*[[Combretaceae]]
*[[Commelinaceae]]
*[[Compositae]]
*[[Connaraceae]]
*[[Convolvulaceae]]
*[[Coriariaceae]]
*[[Cornaceae]]
*[[Corsiaceae]]
*[[Corynocarpaceae]]
*[[Costaceae]]
*[[Crassulaceae]]
*[[Crossosomataceae]]
*[[Crypteroniaceae]]
*[[Ctenolophonaceae]]
*[[Cucurbitaceae]]
*[[Cunoniaceae]]
*[[Curtisiaceae]]
*[[Cyclanthaceae]]
*[[Cymodoceaceae]]
*[[Cynomoriaceae]]
*[[Cyperaceae]]
*[[Cyrillaceae]]
*[[Cytinaceae]]
*[[Daphniphyllaceae]]
*[[Dasypogonaceae]]
*[[Datiscaceae]]
*[[Degeneriaceae]]
*[[Diapensiaceae]]
*[[Dichapetalaceae]]
*[[Didiereaceae]]
*[[Dilleniaceae]]
*[[Dioncophyllaceae]]
*[[Dioscoreaceae]]
*[[Dipentodontaceae]]
*[[Dipterocarpaceae]]
*[[Dirachmaceae]]
*[[Doryanthaceae]]
*[[Droseraceae]]
*[[Drosophyllaceae]]
*[[Ebenaceae]]
*[[Ecdeiocoleaceae]]
*[[Elaeagnaceae]]
*[[Elaeocarpaceae]]
*[[Elatinaceae]]
*[[Emblingiaceae]]
*[[Ericaceae]]
*[[Eriocaulaceae]]
*[[Erythroxylaceae]]
*[[Escalloniaceae]]
*[[Eucommiaceae]]
*[[Euphorbiaceae]]
*[[Euphroniaceae]]
*[[Eupomatiaceae]]
*[[Eupteleaceae]]
*[[Fabaceae]]
*[[Fagaceae]]
*[[Flagellariaceae]]
*[[Fouquieriaceae]]
*[[Frankeniaceae]]
*[[Garryaceae]]
*[[Geissolomataceae]]
*[[Gelsemiaceae]]
*[[Gentianaceae]]
*[[Geraniaceae]]
*[[Gesneriaceae]]
*[[Gisekiaceae]]
*[[Gomortegaceae]]
*[[Goodeniaceae]]
*[[Goupiaceae]]
*[[Griseliniaceae]]
*[[Grossulariaceae]]
*[[Grubbiaceae]]
*[[Gunneraceae]]
*[[Gyrostemonaceae]]
*[[Haemodoraceae]]
*[[Halophytaceae]]
*[[Haloragaceae]]
*[[Hamamelidaceae]]
*[[Hanguanaceae]]
*[[Haptanthaceae]]
*[[Heliconiaceae]]
*[[Helwingiaceae]]
*[[Hernandiaceae]]
*[[Himantandraceae]]
*[[Huaceae]]
*[[Humiriaceae]]
*[[Hydatellaceae]]
*[[Hydnoraceae]]
*[[Hydrangeaceae]]
*[[Hydrocharitaceae]]
*[[Hydroleaceae]]
*[[Hydrostachyaceae]]
*[[Hypericaceae]]
*[[Hypoxidaceae]]
*[[Icacinaceae]]
*[[Iridaceae]]
*[[Irvingiaceae]]
*[[Iteaceae]]
*[[Ixioliriaceae]]
*[[Ixonanthaceae]]
*[[Joinvilleaceae]]
*[[Juglandaceae]]
*[[Juncaceae]]
*[[Juncaginaceae]]
*[[Kirkiaceae]]
*[[Koeberliniaceae]]
*[[Krameriaceae]]
*[[Lacistemataceae]]
*[[Lactoridaceae]]
*[[Lamiaceae]]
*[[Lanariaceae]]
*[[Lardizabalaceae]]
*[[Lauraceae]]
*[[Lecythidaceae]]
*[[Lentibulariaceae]]
*[[Lepidobotryaceae]]
*[[Liliaceae]]
*[[Limeaceae]]
*[[Limnanthaceae]]
*[[Linaceae]]
*[[Linderniaceae]]
*[[Loasaceae]]
*[[Loganiaceae]]
*[[Lophiocarpaceae]]
*[[Loranthaceae]]
*[[Lowiaceae]]
*[[Lythraceae]]
*[[Magnoliaceae]]
*[[Malpighiaceae]]
*[[Malvaceae]]
*[[Marantaceae]]
*[[Marcgraviaceae]]
*[[Martyniaceae]]
*[[Mayacaceae]]
*[[Melanthiaceae]]
*[[Melastomataceae]]
*[[Meliaceae]]
*[[Melianthaceae]]
*[[Menispermaceae]]
*[[Menyanthaceae]]
*[[Metteniusaceae]]
*[[Misodendraceae]]
*[[Mitrastemonaceae]]
*[[Molluginaceae]]
*[[Monimiaceae]]
*[[Montiaceae]]
*[[Montiniaceae]]
*[[Moraceae]]
*[[Moringaceae]]
*[[Muntingiaceae]]
*[[Musaceae]]
*[[Myodocarpaceae]]
*[[Myricaceae]]
*[[Myristicaceae]]
*[[Myrothamnaceae]]
*[[Myrtaceae]]
*[[Nartheciaceae]]
*[[Nelumbonaceae]]
*[[Nepenthaceae]]
*[[Neuradaceae]]
*[[Nitrariaceae]]
*[[Nothofagaceae]]
*[[Nyctaginaceae]]
*[[Nymphaeaceae]]
*[[Ochnaceae]]
*[[Olacaceae]]
*[[Oleaceae]]
*[[Onagraceae]]
*[[Oncothecaceae]]
*[[Opiliaceae]]
*[[Orchidaceae]]
*[[Orobanchaceae]]
*[[Oxalidaceae]]
*[[Paeoniaceae]]
*[[Pandaceae]]
*[[Pandanaceae]]
*[[Papaveraceae]]
*[[Paracryphiaceae]]
*[[Passifloraceae]]
*[[Paulowniaceae]]
*[[Pedaliaceae]]
*[[Penaeaceae]]
*[[Pentadiplandraceae]]
*[[Pentaphragmataceae]]
*[[Pentaphylacaceae]]
*[[Penthoraceae]]
*[[Peraceae]]
*[[Peridiscaceae]]
*[[Petermanniaceae]]
*[[Petrosaviaceae]]
*[[Philesiaceae]]
*[[Philydraceae]]
*[[Phrymaceae]]
*[[Phyllanthaceae]]
*[[Phyllonomaceae]]
*[[Physenaceae]]
*[[Phytolaccaceae]]
*[[Picramniaceae]]
*[[Picrodendraceae]]
*[[Piperaceae]]
*[[Pittosporaceae]]
*[[Plantaginaceae]]
*[[Platanaceae]]
*[[Plocospermataceae]]
*[[Plumbaginaceae]]
*[[Poaceae]]
*[[Podostemaceae]]
*[[Polemoniaceae]]
*[[Polygalaceae]]
*[[Polygonaceae]]
*[[Pontederiaceae]]
*[[Portulacaceae]]
*[[Posidoniaceae]]
*[[Potamogetonaceae]]
*[[Primulaceae]]
*[[Proteaceae]]
*[[Putranjivaceae]]
*[[Quillajaceae]]
*[[Rafflesiaceae]]
*[[Ranunculaceae]]
*[[Rapateaceae]]
*[[Resedaceae]]
*[[Restionaceae]]
*[[Rhabdodendraceae]]
*[[Rhamnaceae]]
*[[Rhipogonaceae]]
*[[Rhizophoraceae]]
*[[Roridulaceae]]
*[[Rosaceae]]
*[[Rousseaceae]]
*[[Rubiaceae]]
*[[Ruppiaceae]]
*[[Rutaceae]]
*[[Sabiaceae]]
*[[Salicaceae]]
*[[Salvadoraceae]]
*[[Santalaceae]]
*[[Sapindaceae]]
*[[Sapotaceae]]
*[[Sarcobataceae]]
*[[Sarcolaenaceae]]
*[[Sarraceniaceae]]
*[[Saururaceae]]
*[[Saxifragaceae]]
*[[Scheuchzeriaceae]]
*[[Schisandraceae]]
*[[Schlegeliaceae]]
*[[Schoepfiaceae]]
*[[Scrophulariaceae]]
*[[Setchellanthaceae]]
*[[Simaroubaceae]]
*[[Simmondsiaceae]]
*[[Siparunaceae]]
*[[Sladeniaceae]]
*[[Smilacaceae]]
*[[Solanaceae]]
*[[Sphaerosepalaceae]]
*[[Sphenocleaceae]]
*[[Stachyuraceae]]
*[[Staphyleaceae]]
*[[Stegnospermataceae]]
*[[Stemonaceae]]
*[[Stemonuraceae]]
*[[Stilbaceae]]
*[[Strasburgeriaceae]]
*[[Strelitziaceae]]
*[[Stylidiaceae]]
*[[Styracaceae]]
*[[Surianaceae]]
*[[Symplocaceae]]
*[[Talinaceae]]
*[[Tamaricaceae]]
*[[Tapisciaceae]]
*[[Tecophilaeaceae]]
*[[Tetrachondraceae]]
*[[Tetramelaceae]]
*[[Tetrameristaceae]]
*[[Theaceae]]
*[[Thomandersiaceae]]
*[[Thurniaceae]]
*[[Thymelaeaceae]]
*[[Ticodendraceae]]
*[[Tofieldiaceae]]
*[[Torricelliaceae]]
*[[Tovariaceae]]
*[[Trigoniaceae]]
*[[Triuridaceae]]
*[[Trochodendraceae]]
*[[Tropaeolaceae]]
*[[Typhaceae]]
*[[Ulmaceae]]
*[[Urticaceae]]
*[[Vahliaceae]]
*[[Velloziaceae]]
*[[Verbenaceae]]
*[[Violaceae]]
*[[Vitaceae]]
*[[Vivianiaceae]]
*[[Vochysiaceae]]
*[[Winteraceae]]
*[[Xanthorrhoeaceae]]
*[[Xeronemataceae]]
*[[Xyridaceae]]
*[[Zingiberaceae]]
*[[Zosteraceae]]
*[[Zygophyllaceae]]
{{div col end|3}}
 
==Anatomija provodnih sudova==