Razlika između verzija stranice "Migrena"

Neki autori navode da se migrena javlja češće kod određenog tipa osoba; koje su posebno [[inteligencija|inteligentne]], ambiciozne, [[temperament]]ne, osjetljive, sa previše obaveza koje žele završiti u prekratkom roku, no to nije pravilo. [[Stres]] je važan faktor u nastajanju migrenskog napadaja, a često se opisuje i migrena za vrijeme vikenda, kada se osoba baš može opustiti, a nekim se podsvjesnim mehanizmima to ne dopušta.

* Osjećaj [[Mučnina (simptom)|mučnine]] ili povraćanje;

Ovi simptomi se javljaju najčesće nekoliko sati ili dana prije samog napada migrene. <ref name="pmid15447695">{{cite journal |author=Kelman L |title=The premonitory symptoms (prodrome): a tertiary care study of 893 migraineurs |journal=Headache |volume=44 |issue=9 |pages=865–72 |year=2004 |month=October |pmid=15447695 |doi=10.1111/j.1526-4610.2004.04168.x |url=http://www.doi.org/10.1111/j.1526-4610.2004.04168.x|accessdate=2008-08-30. 8. 2008}}</ref>

Za 20-30% <ref name="isbn1842142739">{{cite book |author=Silberstein, Stephen D. |title=Atlas Of Migraine And Other Headaches |publisher=Taylor & Francis Group |location=London |year=2005 |pages= |isbn=1842142739 |oclc= |doi=}}</ref> <ref name="isbn078175223X">{{cite book |author=Mathew, Ninan T.; Evans, Randolph W. |title=Handbook of headache |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |location=Hagerstown, MD |year=2005 |pages= |isbn=078175223X |oclc= |doi=}}</ref> pojedinaca (koji pate od migrene) aura obuhvata neurološke probleme koji prethode ili prate sam napad [[glavobolja|glavobolje]]. Oni se javljaju postepeno od 5 do 20 minuta a ne traju vise od 60 minuta. Sama glavobolja počinje najčešće nakon 60 minuta poslije aure ili čak nekoliko sati kasnije. Moguće je i da glavobolja izostane u potpunosti.

Mnogi su se pacijenti zalili i da imaju mutan vid ili da imaju osjećaj kao da gledaju kroz razbijeno staklo (moguće su i mnoge druge vrste izobličenja vida).

Drugi simptomi aure mogu biti auditivne ili mirisne halucinacije, privremena [[disfazija]] (poremećaj govora), [[vrtoglavica]], svrab ili utrnulost lica i ekstremiteta, kao i preosjetljivost na dodir. <ref name="isbn1-901865-88-6">{{cite book |author=Silberstein, Stephen D. |title=Headache in Clinical Practice, 2nd Edition |publisher=Taylor & Francis Group |location=London |year=2002 |pages= |isbn=1-901865-88-6 |oclc= |doi=}}</ref>

Učestalost napada migrene varira od nekoliko puta u životu do nekoliko puta sedmično. Prosjek kod ljudi koji pate od migrene je 1 do 3 napada mjesečno.

Pacijent se može osjećati umorno i imati blažu bol u glavi, kongitivne teškoće, gastrointestinalne simptome, promjene raspoloženja ili malaksalost. <ref name="pmid16426278">{{cite journal |author=Kelman L |title=The postdrome of the acute migraine attack |journal=Cephalalgia |volume=26 |issue=2 |pages=214–20 |year=2006 |month=February |pmid=16426278 |doi=10.1111/j.1468-2982.2005.01026.x |url=http://www.doi.org/10.1111/j.1468-2982.2005.01026.x |accessdate=2008-08-30. 8. 2008}}</ref> Također se neki slabiji simptomi aure jos uvijek mogu osjetiti, npr. fotofobija, gubitak apetita ili sl.

Jedna od studija pokazala je da ograničeno uzimanje masnoća dnevno, ne više od 20 grama smanjuje učestalost, intezitet te trajanje glavobolje. Poznato je isto tako da 50% pacijenata u akutnom napadu migrene ima sniženi nivo magnezijuma koji je važan u stabiliziranju ćelijske membrane. Dvanaest puta sedmično uzimanje [[magnezijum]]a kao dodataka prehrani u dozi od 600 &nbsp;mg smanjuje pojavljivanje migrenoznih napadaja.