Razlika između verzija stranice "Kotiledon"

'''Kotiledon''', '''sjemenski list''' ili '''embrionski list''' ( [[Latinski|lat.]] ''cotyledon'',{{sfn|Short|George|2013|loc=[https://books.google.com/books?id=dFcKLxqEAj4C&pg=PA15 p. 15]}} od [[starogrčki|grč.]]: κοτυληδών – ''kotilēdōn'', gen.: κοτυληδόνος ''kotilēdonos'', iz κοτύλη – ''kotílē'' = čaša, zdjela) ili primarni klicini listovi, značajan su dio [[embrion]]a unutar biljne [[sjeme]]nke, a definiran je kao '''zametkovi listovi''' u biljkama [[sjemenjača]]ma. Kod njih se jedan ili više njih pojavljuju prvi prilikom [[klijanje | klijanja]] sjemena. Broj prisutnih kotiledona jedna je od karakteristika koju botaničari koriste za razvrstavanje [[cvjetnica]] (angiospermi). Vrste s jednim kotiledonom nazivaju se [[monokotiledone]] ("monokotile"). Biljke s dva embrionska lista nazivaju se [[dikotiledone]] ("dikotile").

Kotiledoni u porodici [[Poaceae | trava]] i mnogih drugih monokotiledona izrazito je modificiran list sastavljen od '''[[Skutelum (botanika) | skuteluma]]''' i '''[[koleoptil]]a'''. Skutelum je tkivo unutar sjemena koje je specijalizirano za apsorpciju pohranjene hrane iz susjednog [[endosperm]]a. Koleoptil je zaštitna kapa koja prekriva „plumule“ (prethodnike stabljike i listova biljke).

Klijanci [[golosjemenjača]] također imaju kotiledone i one su često promjenjivi u broju (višekotiledone), pri čemu od 2 do 24 kotiledona formiraju vrtlog na vrhu [[hipokotil]]a (embrionske stabljike) koji okružuje pupoljčić. Unutar svake vrste često se još uvijek pojavljuju neke varijacije u kotiledonskim brojevima, npr. klijanci [[pinus|bora]] ''Pinus radiata '' imaju ih 5–9, a Jeffreyev bor ('' Pinus jeffreyi '') 7–13, ali ostale su vrste fiksnije, npr. [[Cupressus sempervirens | mediteranski čempres]] uvijek ima samo dva kotiledona. Najveći broj prijavljenih je za velikokonusni bor (''[[Pinus maximartinezii]]''), s

Kotiledoni mogu biti [[epigealno klijanje | epigealno]], šire se pri klijanje sjemena, odbacujući sjemensku ljusku, dižući se iznad zemlje i možda postaju fotosintetski, ili [[hipogealna klijavost | hipogealni]], ne širi se, ostaju ispod zemlje i ne postaju fotosintetski. Ovo poslednje je obično slučaj kada kotiledoni djeluju kao organ skladištenja, kao kod mnogih [[orah (plod) | orašastih plodova]] i [[žir]]ova.

Krajnji razvoj epigealnog habitusa predstavljen je s nekoliko biljaka, uglavnom u porodici ''[[Gesneriaceae]]'', u kojoj kotiledon traje čitav život. Takva je biljka je ''[[Streptocarpus wendlandii]]'' iz [[Južna Afrika|Južne Afrike]] kod koje jedan kotiledon naraste i do 75 centimetara u dužinu i do 61 &nbsp;cm u širinu ( najveći kotiledon bilo koje dikkotiledonea, a premašio ga je samo rod ''Lodoicea ''). Adventivni Dopunski cvjetni klasteri formiraju se duž srednjeg dijela kotiledona.<ref>{{ cite book | last= Perry | first= Frances and Leslie Greenwood | date= 1972 | title= Flowers of the World | location= London | publisher= Hamlyn Publishing Group | page= 47 }}</ref> Drugi kotiledon je mnogo manji i prolazniji.

Srodne biljke mogu imati mješavinu hipogealnog i epigealnog razvoja, čak i unutar iste porodice. Grupe koje uključuju i hipogealne i epigealne vrste su, naprimjer, porodice [[četinjar]]a Južne hemisfere ''[[Araucariaceae]]'',<ref>{{citation | title = Phyloghuhenetic relationships within Araucariaceae based on rbcL gene sequences | url = http://www.amjbot.org/cgi/content/full/85/11/1507 |author1=Hiroaki Setoguchi |author2=Takeshi Asakawa Osawa |author3=Jean-Christophe Pintaud |author4=Tanguy Jaffré |author5=Jean-Marie Veillon | journal = American Journal of Botany | year = 1998 | volume = 85 | pages = 1507–1516 | doi = 10.2307/2446478 | jstor = 2446478 | issue = 11 | pmid = 21680310 }}</ref> the pea family, [[Fabaceae]],<ref name="tischler" /> i and the rod ''[[Lilium]]'' . Često uzgajani vrtni [[obični grah]], "Phaseolus vulgaris" je epigealan, dok je usko srodni grah trkač]],"[[Phaseolus coccineus]]", hipogealni.

Termin ''kotiledon'' skovao je [[Marcello Malpighi]] (1628–1694).{{efn|The Oxford English Dictionary attributes it [[Carl Linnaeus|Linnaeus]] (1707–1778) "1751 Linnaeus ''Philos. Bot.'' 54. ''Cotyledon, corpus laterale seminis, bibulum, caducum''" {{sfn|Linnaeus|1751|loc=[https://archive.org/stream/philosophiabotan00linn#page/54/mode/2up p.&nbsp;54]}} and 89, {{sfn|Linnaeus|1751|loc=[https://archive.org/stream/philosophiabotan00linn#page/89/mode/1up p.&nbsp;89]}} po analogiji sa sličnom strukturom istog naziva u [[placenta| placenti]]. {{sfn|OED|2015}}}} [[John Ray]] bio je prvi botaničar koji je prepoznao da neke biljke imaju dva, a druge samo jedan kotiledon, i na kraju je prvi prepoznao ogromnu važnost te činjenice za [[biosistematika|biosistematiku]], u djelu ''Methodus plantarum'' (1682).<ref name="Vines 1913">{{Citation | author = Vines, Sydney Howard | year = 1913 | chapter = Robert Morison 1620—1683 and John Ray 1627—1705 | pages = 8–43 | editor = [[Francis Wall Oliver|Oliver, Francis Wall]] | title = Makers of British botany | publisher = Cambridge University Press}}</ref><ref>Greene, E. L. & Egerton, F. N. (ed.) (1983). ''Landmarks of Botanical History: Part 2''. Stanford: Stanford University Press, p. 1019, note 15, [https://books.google.com/books?id=AzGsAAAAIAAJ&lpg=PA497&hl=pt-BR&pg=PA1019#v=onepage&q&f=false].</ref>

[[Teofrast]] (3. ili 4. stoljeće p. n. e.) i [[Albertus Magnus]] (13. stoljeće) također su prepoznavali razliku između dvokotiledona i monokotiledona.<ref>{{cite web|url=http://bioetymology.blogspot.com.br/2011/06/cotyledon-monocotyledon-plural-usually.html|title=Bioetymology: Origin in Biomedical Terms: cotyledon, monocotyledon (plural usually monocots), dicotyledons(plural usually dicots)|author=|date=|website=bioetymology.blogspot.com.br|accessdate=6. April4. 2018}}</ref><ref>Greene, E. L. & Egerton, F. N. (ed.) (1983), p. 1019, note 15.</ref>

* {{cite book|last1=Linnaeus|first1=Carl|authorlink=Carl Linnaeus|title=Philosophia botanica : in qua explicantur fundamenta botanica cum definitionibus partium, exemplis terminorum, observationibus rariorum, adiectis figuris aeneis|date=1755|origyear=1751|publisher=Joannis Thomae Trattner|location=Vienna|others=originally published simultaneously by R. Kiesewetter (Stockholm) and Z. Chatelain (Amsterdam) |url=https://archive.org/details/philosophiabotan00linn|accessdate=13. December12. 2015|ref={{harvid|Linnaeus|1751}}}}

* {{cite book|last1=Short|first1=Emma|last2=George|first2=Alex|title=A primer of botanical Latin with vocabulary|date=2013|publisher=Cambridge University Press|location=New York|isbn=9781107693753|url=https://books.google.com/books?id=dFcKLxqEAj4C|accessdate=14. December12. 2015|ref=harv}}

[[Kategorija: Anatomija biljaka]]

[[Kategorija: Morfologija biljaka]]