Razlika između verzija stranice "Lijevi centar"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: desno|mini|160px|[[Zastava|Crvena zastava, simbol pokreta ljevice i lijevog centra]] Datoteka:Red_rose_02.svg|desno|mini|130px|Crvena ruža, simbol d...
 
m razne ispravke
Red 1:
[[Datoteka:Red flag II.svg|desno|mini|160px|[[Zastava|Crvena zastava]], simbol pokreta ljevice i lijevog centra]]
[[Datoteka:Red_rose_02.svg|desno|mini|130px|Crvena ruža, simbol demokratije i anti-autoritarizma u načinu djelovanja protiv društvenih nepravdi<ref> "About Our Logo". Tamiment Library and Robert F. Wagner Archives. New York University. Archived from the original on 2017-07-02. Retrieved May 25, 2016.</ref><ref> "Metropolitan. v.38 1913". HathiTrust. p. 63. Retrieved 2019-03-02.</ref><ref>"Most's Meeting". Indianapolis Indiana State Sentinel. September 21, 1887. p. 1 Column 1.</ref>]]
 
'''Lijevi centar''' ili '''umjerena ljevica''', u političkoj teoriji, je naziv za poziciju na [[politički spektar|političkom spektru]].
Red 10:
Pojam lijevog centra se često koristi i za opis koalicije koju čine stranke ljevice i centra.
 
Lijevi centar na političkom spektru predstavlja ljevicu okrenutu političkom pragmatizmu.<ref>Blaazer, David (2002) [1992]. The Popular Front and the Progressive Tradition: Socialists, Liberals, and the Quest for Unity, 1884–1939. Cambridge University Press. {{page|year=|isbn=978-0-521-41383-1|pages=}}</ref><ref>Understanding Social Democracy (PDF). What's Left of the Left: Liberalism and Social Democracy in a Globalized World. Cambridge, Massachusetts: Minda de Gunzburg Center for European Studies, Harvard University. Pristupljeno 29. 1. 2016.</ref> Pragmatična politika lijevog centra se usmjerava samo na minimalni program, kojim u okviru ustanova predstavničke, [[parlamentarna demokratija|parlamentarne demokratije]] i tržišne kapitalističke [[ekonomija|ekonomije]] nastoji sprovesti djelimičnu promjenu putem aktivne ekonomske uloge javnog sektora, javnih institucija i servisa koji bi trebalo da rade na ublažavanju nepravdi koje nanosi neregulirani, [[neoliberalizam|liberalni]] model kapitalizma.<ref>Notermans, Ton (2000). Money, Markets, and the State: Social Democratic Economic Policies since 1918. Cambridge Studies in Comparative Politics. Cambridge University Press. {{page|year=|isbn=978-0-521-63339-0|pages=}}</ref><ref>Brandal, Nik; Bratberg, Øivind; Thorsen, Dag Einar (2013). The Nordic Model of Social Democracy. Basingstoke, England: Palgrave Macmillan. {{page|year=|isbn=978-1-137-01326-2|pages=}}</ref><ref name="automatski generisano1">Sejersted, Francis (2011). Adams, Madeleine B., ur. The Age of Social Democracy: Norway and Sweden in the Twentieth Century. Prevod: Daly, Richard. Princeton University Press. {{page|year=|isbn=978-0-691-14774-1|pages=}}</ref><ref>Berman, Sheri (1998). The Social Democratic Moment: Ideas and Politics in the Making of Interwar Europe. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press. {{page|year=|isbn=978-0-674-44261-0|pages=}}</ref><ref>Aspalter, Christian (2001). Importance of Social Democratic Movements in Welfare Politics: With Special Reference to Germany, Austria and Sweden. Huntington, New York: Nova Science Publishers. {{page|year=|isbn=978-1-56072-975-4|pages=}}</ref><ref name="automatski generisano2">Badie, Bertrand; Berg-Schlosser, Dirk; Morlino, Leonardo, ur. (2011). „Social Democracy”. International Encyclopedia of Political Science. 8. Sage Publications. {{page|year=|isbn=978-1-4129-5963-6|pages=}}</ref> Praktično ostvarenje takve djelimične promjene u okviru ustanova parlamentarne demokratije i tržišne kapitalističke ekonomije uobičajeno se naziva socijalno odgovornom državom ili državom blagostanja.<ref name="automatski generisano1" /><ref>Thorsen, Dag Einar; Brandal, Nik; Bratberg, Øivind (2013). „Utopia Sustained: The Nordic Model of Social Democracy”. London: Fabian Society. Pristupljeno 2. 8. 2016.</ref><ref>Sachs, Jeffrey D. (2006). „The Social Welfare State, beyond Ideology”. Scientific American. sv. 295 br. 5. New York. str. 42. ISSN 0036-8733. Arhivirano iz originala na datum 12. 10. 2007. Pristupljeno 2. 8. 2016.</ref><ref>Upchurch, Martin; Taylor, Graham; Mathers, Andrew (2009). The Crisis of Social Democratic Trade Unionism in Western Europe: The Search for Alternatives. Contemporary Employment Relations. Farnham, England: Ashgate Publishing. {{page|year=|isbn=978-0-7546-7053-7|pages=}}</ref><ref name="automatski generisano1" /><ref>Fitzpatrick, Tony (2003). After the New Social Democracy: Social Welfare for the Twenty-First Century. Manchester University Press. {{page|year=|isbn=978-0-7190-6477-7|pages=}}</ref> Lijevi centar se smatra umjerenom strujom u suvremenom ljevičarskom pokretu.<ref>Bardhan, Pranab; Roemer, John E. (1992). „Market Socialism: A Case for Rejuvenation”. Journal of Economic Perspectives. 6 (3): 101—116. ISSN 0895-3309</ref><ref>Britain, Ian (2005) [1982]. Fabianism and Culture: A Study in British Socialism and the Arts, c. 1884–1918. Cambridge University Press. {{page|year=|isbn=978-0-521-02129-6|pages=}}</ref><ref>Hinnfors, Jonas (2006). Reinterpreting Social Democracy: A History of Stability in the British Labour Party and Swedish Social Democratic Party. Critical Labour Movement Studies. Manchester University Press. {{page|year=|isbn=978-0-7190-7362-5|pages=}}</ref><ref>Janowsky, Oscar Isaiah (1959). Foundations of Israel: Emergence of a Welfare State. Princeton, New Jersey: Van Nostrand.</ref>
 
==Karakteristike==
Obilježja lijevog centra:<ref name="automatski generisano2" /><ref>Meyer, Thomas; Hinchman, Lewis P. (2007). The Theory of Social Democracy. Cambridge, England: Polity Press. {{page|year=|isbn=978-0-7456-4113-3|pages=}}</ref><ref name="automatski generisano2" /><ref>• Hoefer, Richard (2013). „Social Welfare Policy and Politics”. Colby, Ira C.; Dolmus, Catherine N.; Sowers, Karen M. Connecting Social Welfare Policy to Fields of Practice. Hoboken, New Jersey: John Wiley & Sons. {{page|year=|isbn=978-1-118-17700-6|pages=}}</ref>
 
* ostvarenje, poštivanje, zaštita i unapređenje [[ljudska prava|temeljnih ljudskih prava i sloboda]], bez [[diskriminacija|diskriminacije]] na bilo kojoj osnovi, kao što su: [[rasa|rasa]], boja kože, društveno podrijetlo, [[nacionalnost|nacionalno]] podrijetlo, [[etnička grupa|etnička]] pripadnost, veza sa manjinskim narodom ili manjinskom zajednicom, [[jezik|jezik]], vjera ili uvjerenje, političko ili drugo [[mišljenje|mišljenje]], članstvo u političkoj, sindikalnoj ili drugoj organizaciji, [[spol|spol]], [[rodni identitet|rodni identitet]], [[seksualna orijentacija|seksualna orijentacija]], [[interseksualnost|spolne karakteristike]], [[brak|bračni]] ili [[obitelj|obiteljski]] status, rođenje, starosna dob, društveni status, imovinsko stanje, genetičke karakteristike, [[zdravlje|zdravstveno]] stanje, [[invaliditet|invaliditet]] ili drugo osobno svojstvo;
 
* ostvarenje, poštivanje, zaštita i unapređenje [[ljudska prava|temeljnih ljudskih prava i sloboda]], bez [[diskriminacija|diskriminacije]] na bilo kojoj osnovi, kao što su: [[rasa|rasa]], boja kože, društveno podrijetlo, [[nacionalnost|nacionalno]] podrijetlo, [[etnička grupa|etnička]] pripadnost, veza sa manjinskim narodom ili manjinskom zajednicom, [[jezik|jezik]], vjera ili uvjerenje, političko ili drugo [[mišljenje|mišljenje]], članstvo u političkoj, sindikalnoj ili drugoj organizaciji, [[spol|spol]], [[rodni identitet|rodni identitet]], [[seksualna orijentacija|seksualna orijentacija]], [[interseksualnost|spolne karakteristike]], [[brak|bračni]] ili [[obitelj|obiteljski]]ski status, rođenje, starosna dob, društveni status, imovinsko stanje, genetičke karakteristike, [[zdravlje|zdravstveno]] stanje, [[invaliditet|invaliditet]] ili drugo osobno svojstvo;
* ostvarenje i razvijanje [[demokratija|demokratskih institucija]], vladavine zakona i socijalne odgovornosti;
 
* razvijanje prava i sloboda zapostavljenih i obespravljenih pojedinaca, [[društvena grupa|društvenih skupina]] i slojeva;
 
* razvijanje prava ljudi na rad, [[sindikat|sindikalno organiziranje]], zdravstvenu skrb, [[obrazovanje]] i socijalnu skrb;
 
* održivi ekonomski razvoj, uz razvijanje ravnomjernog razvoja urbanih i ruralnih područja;
 
* afirmiranje rodne ravnopravnosti;
 
* razvijanje pluralističkog i solidarnog društva koje unapređuje kvalitet života za [[radnik|radnice i radnike]], ugrožene slojeve i cjelokupno društvo;
 
* ubrzavanje društvenog i [[znanost|znanstveno]]-[[tehnologija|tehnološkog]] napretka;
 
* afirmiranje načela [[sekularnost|svjetovnosti]];
 
* unapređenje uravnoteženosti lokalnog i regionalnog razvoja;
* zaštita kulturnog i prirodnog nasljeđa, te [[okoliš|okoliša]]a i [[životinja]];
 
* zaštita kulturnog i prirodnog nasljeđa, te [[okoliš|okoliša]] i [[životinja]];
 
* promoviranje mirnog i diplomatskog načina rješavanja sporova i sukoba;
 
* korištenje demokratskih i nenasilnih [[parlament]]arnih i izvanparlamentarnih oblika djelovanja i opiranje svim nedemokratskim, autoritarnim i totalitarnim oblicima djelovanja.
 
Line 70 ⟶ 58:
* [[Socijaldemokratska partija Finske|Socijaldemokratska stranka Finske]]
* [[Švedska socijaldemokratska partija|Socijaldemokratska stranka Švedske]]
* [[Socijaldemokrati (Danska)|Socijaldemokrati (Danska)]]
* [[ Smjer — socijaldemokracija|Smjer — socijaldemokracija (Slovačka)]]
* [[Češka socijaldemokratska partija|Češka socijaldemokratska stranka]]
* [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka (Srbija)]]
* [[Socijaldemokratski savez Makedonije]]
* [[Socijaldemokratska partija Hrvatske]]
Line 104 ⟶ 92:
* [[Hjalmar Branting]]<ref>[http://nobelprize.org/nobel_prizes/peace/laureates/1921/branting-bio.html Hjalmar Branting: The Nobel Peace Prize 1921]</ref>
* [[Leonel Brizola]]
* [[Ed Broadbent]]<ref name="thecanadianencyclopedia.com">[http://thecanadianencyclopedia.com/index.cfm?PgNm=TCE&Params=A1ARTA0007520 The Canadian Encyclopedia: Social Democracy]</ref>
* [[Walt Brown]]
* [[Gro Harlem Brundtland]]
Line 117 ⟶ 105:
* [[Luiz Inácio Lula da Silva]]
* [[Kemal Derviş]]<ref>[http://web.archive.org/20030403104141/european-convention.eu.int/CVs/pdf/Dervis.pdf Kemal Derviş: Curriculum Vitae]</ref>
* [[Tommy Douglas]]<ref>[http:// name="thecanadianencyclopedia.com"/index.cfm?PgNm=TCE&Params=A1ARTA0007520 The Canadian Encyclopedia: Social Democracy]</ref>
* [[Ruth Dreifuss]]<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2117532.stm The Federal Authorities of the Swiss Confederation: Ruth Dreifuss]</ref>
* [[Bülent Ecevit]]<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2117532.stm BBC News: Bulent Ecevit: Survivor finally falls]</ref>
Line 145 ⟶ 133:
* [[Julius Leber]]<ref>[http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/biography/Leber.html Julius Leber: A Biography]</ref>
* [[René Lévesque]]
* [[David Lewis (politician)|David Lewis]]<ref>[http:// name="thecanadianencyclopedia.com"/index.cfm?PgNm=TCE&Params=A1ARTA0007520 The Canadian Encyclopedia: Social Democracy]</ref>
* [[Stephen Lewis]]
* [[Trygve Lie]]
Line 200 ⟶ 188:
{{refbegin|2}}
* Barbieri, Pierpaolo (25 April 2017). "The Death and Life of Social Democracy". Foreign Affairs.
* Anderson, Gary L.; Herr, Kathryn G. (2007). Encyclopedia of Activism and Social Justice. SAGE Publications. p. &nbsp;448. ISBN 978-1412918121
* Eatwell, Roger; Wright, Anthony (1 March 1999). Contemporary Political Ideologies: Second Edition. Bloomsbury Academic. p. &nbsp;80. ISBN 978-0826451736.
* Curian, George Thomas; Alt, James E.; Chambers, Simone; Garrett, Geoffrey; Levi, Margaret; McClain, Paula D (12 October 2010). The Encyclopedia of Political Science Set. CQ Press. p. &nbsp;401. ISBN 978-1933116440.
* Sargent Tower, Lyman (2009). Contemporary Political Ideologies: A Comparative Analysis (14th ed.). Wadsworth Publishing.
* Draper, Hal (1966). "The Two Souls of Socialism". New Politics.
Line 226 ⟶ 214:
* "Declaration of principles". Socialist International. 22 June 1989.
* Arora, N.D. (2010). Political Science for Civil Services Main Examination. Tata McGraw-Hill Education.
* Gregory, Paul; Stuart, Robert (2003). Comparing Economic Systems in the Twenty-First. South-Western College Pub. p. &nbsp;152. ISBN 0-618-26181-8.
* Tom Angier (8 February 2017). "What French philosophy can tell us about the EU, nationhood, and the decline of social democracy".
* Jörg Michael Dostal (19 December 2016). "The Crisis of German Social Democracy Revisited". The Political Quarterly.
Line 248 ⟶ 236:
* [http://www.marxists.org/archive/luxemburg/1915/junius/index.htm Kriza Socijaldemokracije] od [[Rosa Luxemburg|Rose Luxemburg]] (engleski)
* [https://web.archive.org/web/20110803193549/http://www.noviplamen.org/ Novi Plamen - lijevi list koji iznosi i socijaldemokratske stavove]
 
 
{{Normativna kontrola}}