Razlika između verzija stranice "Transoksijana"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
mNo edit summary
Red 1:
{{Izmjene u toku}}
[[Datoteka:Transoxiana_8th_century.svg|mini|desno|300px|Područje Transoksijane tokom 8. stoljeća ]]
'''Transoksijana''' poznata i kao '''Mā Warāʾ an-Nahr''' ({{jez-ar|ما وراء النهر‎}}) ili '''Farârud''' ({{jez-fa|فرارود}}) je [[Stari vijek|antički]] naziv koji se koristio za dijelove [[Srednja Azija|Srednje Azije]] a koji otprilike odgovara području današnjeg [[Uzbekistan]]a, [[Tadžikistan]]a, južnog [[Kirgistan]]a i jugozapadnog [[Kazahstan]]a. Geografski gledano, regija Transoksijana obuhvatala je prostor između rijeka [[Amu-Darja|Amu-Darje]] i [[Sir-Darja|Sir-Darje]]. Područje je antičkim Irancima bilo poznato kao ''Turan'', izraz koji se u koristio i u perzijskom nacionalnom epu [[Šahname]],<ref>{{Cite book|title=Mapping Mongolia: Situating Mongolia in the World from Geologic Time to the Present|last=Sabloff|first=Paula L.W.|date=2011|publisher=University of Pennsylvania Museum of Archaeology and Anthropology|isbn=978-1934536186|location=Philadelphia|pages=62|oclc=794700604}}</ref> dok su Rimljani za istu regiju koristili naziv Transoksanija, što znači ''Zemlja preko Oksusa'', (Oksus - grčki naziv za rijeku Amu-Darja). Arapski izraz Mā warāʼ an-Nahr (Zemlja iza rijeke) počeo se koristiti i u perzijskoj književnosti i ostao je u upotrebi sve do postmongolskog perioda.<ref>C. Edmund Bosworth, (2002), [http://www.iranicaonline.org/articles/central-asia-iv 'CENTRAL ASIA iv. In the Islamic Period up to the Mongols'] ''Encyclopaedia Iranica'' (online)</ref>
 
Regija je bila jedna od [[satrap]]ija (pokrajina) perzijskog [[Ahemenidsko carstvo|Ahemenidskog carstva]] pod nazivom [[Sogdijana]]. U klasičnom periodu pojam treba razlikovati od pojma koji se koristi za današnji Iran, posebno od njegove sjeveroistočne pokrajine [[Korasan]]<ref>Svat Soucek, [https://books.google.co.uk/books/about/A_History_of_Inner_Asia.html?id=7E8gYYcHuk8C&redir_esc=y ''A History of Inner Asia''], [[Cambridge University|Cambridge University Press]], 2000, p.4</ref> - izraza koji potiče od [[Sasanidsko Carstvo|Sasanida]].<ref name=EncyclopediaBritannica>{{cite web|title=Khorāsān|url=https://www.britannica.com/place/Khorasan-historical-region-Asia|website=britannica.com|publisher=Encyclopædia Britannica, Inc.|accessdate=22. 5. 2020}}</ref> Međutim, kod ranoarapskih historičara i geografa postojala je tendencija da se pojam Transoksijane podvede pod izraz ''Horasan'' koji označava mnogo veću teritoriju.<ref>C. Edmund Bosworth, (2002), [http://www.iranicaonline.org/articles/central-asia-iv 'CENTRAL ASIA iv. In the Islamic Period up to the Mongols'] ''Encyclopaedia Iranica'' "In early Islamic times Persians tended to identify all the lands to the northeast of Khorasan and lying beyond the Oxus with the region of Turan, which in the ''Šāh-nāma'' of Ferdowsī is regarded as the land allotted to Ferēdūn’s son Tūr...At the outset, however, those nearby parts of Central Asia with which the Arabs were familiar were often subsumed into the vast and ill-defined province of Khorasan, embracing all lands to the east of [[Ray County, Iran|Ray]], [[Jibal|Jebāl]], and [[Fars Province|Fārs.]]" (online)</ref><ref>C. Edmund Bosworth, (2011), [http://www.iranicaonline.org/articles/mawara-al-nahr 'MĀ WARĀʾ AL-NAHR'] ''Encyclopaedia Iranica'' " It was defined by the early Arabic historians and geographers as the lands under Muslim control lying to the north of the middle and upper Oxus or Āmu Daryā, in contrast to Iran proper and its eastern province of Khorasan, sometimes called Mā dun al-nahr (lit. “what lies this side of the river”), although from the perspective of Arab historians writing in distant Iraq, the term “Khorasan” might extend to all lands beyond the Oxus, including [[Khwarazm]] and Transoxiana." (online)</ref> Teritorije Horezma, Sogdijane, Čaghanijane i Kutala nalazile su se u južnom dijelu Transoksijane dok su se [[Taškent]], Osrušana i [[Fergana]] nalazile u sjevernom dijelu.{{sfn|Dickens|2018|pages=1531-1532}}
 
== Historija ==