Razlika između verzija stranice "Hutba"

'''Hutba''' ({{jez-ar|خطبة}}) jest obavezan govor [[Hatib|hatiba]] prije obavljanja [[džuma-namaz]]a. To je sedmično obraćanje hatiba džematlijama koje datira još iz perioda života [[Poslanici u islamu|poslanika]] [[Muhammed]]a. Osim toga hutba se održava i tokom bajram namaza i sastavni je i obavezni ([[farz]])<ref>{{cite web |title=Hutbe naše današnje |url=https://www.preporod.com/index.php/duhovnost/tradicija/item/3435-hutbe-nase-danasnje |website=preporod.com |accessdate=20. 5. 2020}}</ref> dio ovih [[namaz]]a.

Govor, odnosno propovijed imama u džamiji o različitim ali uglavnom vjerskim temama može se praktikovati u različitim situacijama. Nekada je to bila česta pojava (pogotovo u početku islama i prije pojave masovnih medija) jer su se muslimani o mnogim bitnim temama i problemima obavještavali i informisali upravo u džamijama. Međutim, hutba se odnosi konkretno na džuma namaz i bajramske namaze dok se druge vrste propovijedi kao što su dersovi ili vazovi razlikuju od hutbe.<ref name = EIMW>"Khutba", ''Encyclopedia of Islam and the Muslim World''</ref>

Nakon povratka u [[Mekka|Mekku]], Muhammed se predstavio kao hatib 630. godine. Prva četvorica [[Pravedne halife|pravednih halifa]], [[Emevijski halifat|emevijske halife]] kao i guverneri provincija su redovno održavali propovijedi. Ove propovijedi nisu nužno bile poticajne, već su govorile o praktičnim pitanjima vlasti i ponekad su uključivale i direktne naredbe. Za vrijeme [[Abasidi|abasidskog halifata]], halifa je prestao sa praksom držanja hutbe ali se taj zadatak dodijelio vjerskim sudijama. Abasidi su insistirali na razdvajanju islama od sekularizma emevija, što je vjerovatno pomoglo u jačanju vjerskog aspekta ove vrste propovijedi.<ref>"Khutba", ''Students' Britannica India'', p.236</ref>