Razlika između verzija stranice "Podgorica"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
|||
Red 85:
Poslije Drugog svjetskog rata i uspostavljanja [[Socijalistička Republika Crna Gora|Narodne, a zatim Socijalističke republike Crne Gore]] u okvirima posljeratne [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] Podgorica postaje njen glavni grad zamijenivši ranije [[Cetinje]], a 1946. godine mijenja ime u ''Titograd'' i doživljava ubrzani ekonomski razvoj.
Savremena Pogorica nastaje na veoma povoljnom
▲Savremena Pogorica nastaje na veoma povoljnom raskrižju puteva u Zetskoj ravnici (Skadarskoj potolini), kod ušća [[Ribnica|Ribnice]] u [[Morača|Moraču]], pokraj [[Barska pruga|Barske pruge]] i [[Jadranska magistrala|Jadranske magistrale]]. Nedaleko od Podgorice je [[Skadarsko jezero]], a s gradnjom tunela [[Sozina]] [[Jadransko more]] je na svega pola sata vožnje. Nakon [[1945]]. [[Titograd]] preuzima vodeće upravne i kulturne funkcije od tradicionalne crnogorske [[prijestolnica|prijestolnice]] [[Cetinje|Cetinja]]. Savremno oblikovani grad [[soliter]]a presijecaju široke ulice i bulevari sa obje strane Morače, hoteli, sportski stadion i dvorane. Današnja Podgorica raspolaže sa Univerzitetom Crne Gore, Crnogorskom akademijom nauka i umjetnosti, Crnogorskim narodnim pozorištem, Radiotelevizijom Crne Gore, aerodromom u Golubovcima i brojnim drugim institucijama, koje su mahom nastale tokom godina socijalističke [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Svoja diplomatska predstavništva u gradu imaju [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Rusija]], [[Kina]], [[Slovenija]], [[Italija]] i druge zemlje. Glavna gradska ulica je Ulica Slobode, koja je i gradski [[korzo]], dok pješačku zonu čine Njegoševa i Hercegovačka ulica, s buticima i kafićima.
Malo je spomenika kulture sačuvano, s obzirom na razaranja iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Iz osmanlijskog perioda sačuvana je Sahat-kula iz [[18. vijek]]a vijeka, dvije od nekadašnjih šest [[džamija]] (Osmanagića i Doganjska), kao i uske ulice oko njih koje sačinjavaju Staru varoš. Iz perioda [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]] najvažniji je dvorac kralja [[Nikola|Nikole]] u parku Kruševac, danas Centar za savremenu umjetnost.
| |||