Razlika između verzija stranice "Radiotelevizija Sarajevo"

Prvi elektronski medij koji se nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog i rata]] i oslobođenja [[Sarajevo|Sarajeva]] oglasio u Bosni i Hercegovini bio je Radio Sarajevo. Radio Sarajevo je sa emitovanjem programa počeo 10. aprila 1945. godine riječima: ''"Ovdje Radio Sarajevo. Smrt fašizmu - sloboda narodu!"'' <ref>http://www.media.ba/bs/magazin-tehnike-i-forme/svjetski-dan-radija </ref> koje je izgovorio Đorđe LukicLukić , prvi tehničar i spiker u eteru ovog radija. Do kraja 1945. godine program je trajao 6 sati i emitovan je u tri bloka: jutarnjem, podnevnom i večernjem. Radiotelevizija Sarajevo osnovana je sredinom 1960-ih godina u [[Sarajevo|Sarajevu]] kao republička radiotelevizijska kuća za [[NR Bosna i Hercegovina|NR Bosnu i Hercegovinu]] a bila je članica tadašnjeg emiterskog sistema [[Jugoslavenska radiotelevizija|Jugoslavenske radiotelevizije]].

Prve informacije na televiziji na prostoru [[NR Bosna i Hercegovina|NR BiH]] emituju se 1. juna 1961. godine kada je sa radom počela Televizija Sarajevo (TVSA). Iako tada nije imala vlastiti studio, redakcija televizije se nalazila u prostorijama Radio Sarajeva. Televizijsku redakciju činilo je samo troje ljudi (urednik: [[Alija Nuhbegović]], [[Jan Beran]] i [[Ismet Mehić]]) a emisije TVSA se obrađuju i emitiraju iz studija [[TV Beograd]] i [[TV Zagreb]]. Prvi direktor TVSA bila je Danica Kurtović. Prvi dokumentarni film naziva "[[Oj Kozaro]]" emitiran je 25. jula 1961. godine iz studija TV Zagreb, a bio je posvećen 20. godišnjici ustanka naroda Bosne i Hercegovine. Režiser ovog filma bio [[Jan Beran]]. Oba medija bila su znak posebnosti i državnosti Bosne i Hercegovine, a za njihovo osnivanje su najzaslužniji bosanskohercegovački političari [[Hamdija Pozderac]] i [[Branko Mikulić]]. Već 27. jula 1961. godine, izvršen je prvi televizijski prenos iz BiH. Prenosila se centralna svečanost povodom obilježavanja 20. godišnjice ustanka, koja je održana na [[Šehitluci (Banja Luka)|Šehitluci]]ma kod [[Banja Luka|BanjaBanje Luke]]. Prenos je je obavljen reportažnim kolima TV Ljubljana, a preuzela ga je cijela jugoslavenska mreža ([[RTV Ljubljana]], [[RTV Zagreb]], [[RTV Beograd]], [[RTV Novi Sad]], [[RTV Titograd]], [[RTV Priština]], i [[RTV Skoplje]]). Reporter sa ovog događaja bio je tadašnji direktor programa RTV Sarajevo Branislav Zlobički. Iste godine počinju radovi na izgradnji relejnog sistema na planini [[Bjelašnica|Bjelašnici]], a od 1. oktobra 1961. započelo je i cjelodnevno emitovanje prvog programa Radija Sarajevo (od 05:00 do 24:00 sata). Prva stalna emisija "TV mjesečnik" - mozaik filmskih informacija iz BiH uvedena je 1962. godine u kojoj je TVSA ukupno proizvela skromnih 956 minuta programa. Iste godine sa radom počinje i prvo dopisništvo TVSA iz [[Banja Luka|BanjaBanje Luke]]. 1965. godine vlastitim kapacitetima proizvodi 4.375 minuta televizijskog programa (od ukupno 233.481 minuta JRT) koje se emitiraju u zajedničkoj mreži Jugoslavenske televizije. TV reportaže sarajevskih autora nazivaju "sarajevskom školom TV reportaže", a to najbolje potvrđuje podatak da je 1965. odlukom tadašnje ''Komisije'' Jugoslavenske radio-televizije, pet emisija TVSA upućeno je na međunarodne televizijske festivale. Prva prezentacija jednodnevnog programa TVSA emitirana je 31. maja 1966. godine. Program je i ovaj put emitiran iz studija TV Zagreb. Iste godine ekipa TV Sarajevo po prvi put prati predsjednika bivše Jugoslavije [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] prilikom njegove posjete [[Tuzla|tuzlanskom]] područijupodručju. TVSA prvi put učestvuje u novogodišnjem programu JRT i dobija odlične kritike.

i predajnici, formira mreža predajnika za emitovanje drugog radio programa (II program) koja sa 52 lokalne radio stanice omogućava pokrivenost od oko 80 % stanovništva SR Bosne i Hercegovine. Pokreće se i drugi televizijski program (TVSA 2) a brojne nagrade i priznanja dolaze za ovu medijsku kuću 1970-ih i 1980-ih godina.