Razlika između verzija stranice "Patriotizam"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Odbijena posljednja izmjena teksta (od strane 95.168.111.249) i vraćena revizija 2423106 od EdinBot |
No edit summary |
||
Red 1:
'''Patriotizam''' ili '''domoljublje''' (lat. ''patria''; otadžbina, domovina, zavičaj, postojbina) je [[ljubav]] prema domovini i njenim [[karakteristika]]ma (kao što su [[narod]], [[jezik]], [[kultura]], [[politika]], [[istorija]], [[sport]] itd.), koja podrazumijeva otvoren, [[tolerancija|tolerantan]] i ravnopravan odnos prema drugim domovinama i njihovim karakteristikama, bez bilo kakve [[isključivost]]i. Patriotizam je stalno i uporno nastojanje da se radi na afirmaciji onih karakteristika domovine koje su [[društvo]] i [[život]]e učinili, i čine, boljim, [[sloboda|slobodnijim]] i nadahnutijim. <ref>{{cite web|url= http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dpatriw%2Fths |title= Henry George Liddell, Robert Scott, A Greek–English Lexicon, πατρι–ώτης |publisher= Perseus.tufts.edu |date= |accessdate= 2013-11-03}}</ref><ref name="books.google.com">{{cite book|url= https://books.google.com/books?id=5N-wqTXwiU0C&pg=PA313 |title= Historical Dictionary of the Enlightenment |author= Harvey Chisick |date= 2005-02-10|accessdate= 2013-11-03|isbn= 9780810865488 }}</ref>
Može se tumačiti i kao emotivna povezanost sa domovinom. Osjećanje povezanosti izražava se kao osjećanje pripadnosti koje se može shvatiti kao izraz ponosa prema domovini, kao i čitavom nizu karakteristika vezanih za domovinu, kao što su narod, jezik, kultura, politika, istorija, sport itd. Posjeduju ga sve [[zemlja|zemlje]] ili [[teritorija|teritorije]]. Neko ga shvata i izrazom kao što je „[[prijatelj]] domovine“.<ref name="Griffin p. 21">{{Citation|last=Griffin|first=Dustin|title=Patriotism and Poetry in Eighteenth-Century Britain|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge|year=2005|isbn=978-0-521-00959-1}}</ref>
Pod domovinom se podrazumijeva određena društvena i teritorijalna [[zajednica]], koja može biti [[opština]], [[grad]], [[regija]], [[kanton]], federalna ili konfederalna [[jedinica]], [[entitet]], [[država]] ili [[unija]] država. Domovina se može odrediti i kao [[geografija|geografsko]] područje prema kome [[pojedinac]] ili [[grupa]] osjeća kulturnu pripadnost.
Patriotizam se odražava kroz osjećanje ponosa prema dostignućima i kulturi domovine, nastojanju da se njeguje i razvija njegov [[karakter]] i [[identitet]], odnosno identifikacija sa ostalim pripadnicima zajednice koja čini domovinu. <ref>{{cite web|url= http://plato.stanford.edu/entries/patriotism/ |title= Patriotism (Stanford Encyclopedia of Philosophy) |publisher= Plato.stanford.edu |date= |accessdate= 2013-11-03}}</ref>
Patriotizam se može shvatiti i kao izraz pripadnosti i privrženosti domovini u odbrani vrijednosti [[demokratija|demokratskog društva]], osnovnih [[ljudska prava|ljudskih prava i sloboda]], a naziva se „[[ustav]]ni patriotizam“. Njime posebno zemlje sa dugom demokratskom tradicijom izražavaju svoju kulturu, kojom svoje vrijednosti i načela prikazuju univerzalnim u borbi za ljudska prava i slobode.
== Patriotizam nasuprot nacionalizma i šovinizma ==
Patriotizam se razlikuje od [[nacionalizam|nacionalizma]] i [[šovinizam|šovinizma]], utoliko što se patriota identifikuje sa domovinom i narodom domovine, bez stavljanja i izdizanja svoje domovine i naroda domovine iznad drugih domovina i naroda tih domovina, čime ne ugrožava, ne umanjuje, ne nipodaštava i ne potcjenjuje slobode i [[pravo|prava]] drugih domovina i naroda tih domovina.
U negativnom smislu, patriotizam može prerasti u aroganciju, kao što su nacionalizam i šovinizam.
Patriotizam je ljubav prema domovini i narodu domovine, koja ravnopravno tretira druge domovine i narode tih domovina, te podrazumijeva negaciju isljučivosti. Nacionalizam je izdizanje i glorifikacija jednog naroda ili [[nacija|nacije]] do nivoa [[superiornost]]i u odnosu na druge narode ili nacije, te stalno konfrontiranje, sumnjičenje i isticanje [[razlika]] ili [[predrasuda]] prema drugim narodima ili nacijama. A šovinizam je nacionalizam povezan sa otvorenom mržnjom prema drugim narodima ili nacijama.
Na žalost, pozitivan odnos pojedinca ili grupe prema svojoj domovini i narodu domovine, može u određenim uslovima, postati svoja suprotnost. Patriotizam se često pogrešno povezuje sa nacionalizmom, pa se ta dva pojma često potpuno pogrešno navode kao sinonimi.<ref>{{cite web|url= http://plato.stanford.edu/entries/nationalism/ |title= Nationalism (Stanford Encyclopedia of Philosophy) |publisher= Plato.stanford.edu |date= |accessdate= 2013-11-03}}</ref>
'''Nacionalizam''' je takav oblik [[etnička grupa|etničke]] ili [[nacionalnost|nacionalne]] svijesti koji stalno ističe razlike između svoje i drugih etnija ili nacija, predstavljajući svoju etniju ili naciju kao superiornu u odnosu na druge. Nacionalizam počinje sa ispoljavanjem predrasuda prema drugim etničkim ili nacionalnim grupama i sumnjičenjem u njihove namjere u komunikaciji i [[kontakt]]ima sa „mojom“ etničkom ili nacionalnom grupom. Nacionalizam je stalno nipodaštavanje i obezvređivanje kulturnih tvorevina i karakteristika drugih etnija ili nacija u okruženju.<ref name="Sulzbach1943">{{cite book|last=Sulzbach|first=Walter|title=National Consciousness|url=https://books.google.com/books?id=WP-EAAAAMAAJ|year=1943|publisher=American Council on Publ. Affairs|page=84}}</ref>
„ … nacionalizam nudi usku, sukobom bremenitu legitimaciju za političku zajednicu, legitimaciju koja neminovno suprotstavlja jednu kulturnu zajednicu drugoj.“ — Antoni D. Smit
Nacionalizam je nastojanje da se ispolji sebičan, agresivan i netolerantan odnos prema [[ekonomija|ekonomskim]], socijalnim, kulturnim i političkim dostignućima drugih etnija ili nacija, da se vlastiti interesi realizuju kroz sprečavanje i potiskivanje drugih. To je težnja da se ostvari privilegovan položaj za svoju etniju ili naciju u određenom [[prostor]]u, na osnovu njenih „posebnih“ [[vrlina]], zasluga i „misije“, koja joj je namijenjena u [[region]]u, na [[kontinent]]u, u [[svijet]]u. To je pokušaj da se „isprave“ nepravde koje su nanijete „našoj“ etniji ili naciji djelovanjem različitih [[faktor]]a i u različitim istorijskim okolnostima.<ref name="Smith1">[[Anthony D. Smith|Smith, Anthony]]. ''Nationalism: Theory, Ideology, History''. [[Polity (publisher)|Polity]], 2010. pp. 9, 25–30; {{Cite book | last= James | first= Paul |authorlink= Paul James (academic) | title= Nation Formation: Towards a Theory of Abstract Community | url= https://www.academia.edu/40353321 |publisher= Sage Publications | location= London |year= 1996}}</ref>
Nacionalizam je uvijek politički projekat jedne uske grupe, nacionalne „[[elita|elite]]“, koja svoje posebne interese (najčešće kamuflirane lične frustracije i neuspijehe) nameće kao „opšte interese“ naroda ili nacije, stavlja narod ili naciju u prvi [[plan]], govori o neobjektivnim opasnostima po [[suverenitet]] i državu. Nacionalizam prerasta u [[ideologija|ideologiju]], koja nastoji da prikrije sve objektivne i subjektivne nedostatke, protivrječnosti i sukobe unutar svoje etničke ili nacionalne grupe, da za sve okrivi „istorijsku [[sudbina|sudbinu]]“ i „loše“ namjere drugih, da opravda postupke nacionalne „elite“ i nacionalnih „vođa“, da stalno drži nacionalnu „[[hipertenzija|hipertenziju]]“ i da mobiliše „nacionalne snage“ protiv imaginarnog [[neprijatelj]]a (unutrašnjeg i spoljašnjeg), da širi „teoriju zavjere i nepravedne žrtve“. Nacionalizam u suštini nema pozitivan odnos prema svom narodu ili svojoj naciji, niti naciji i etničkoj grupi uopšte. Ne postoji „blagi“, „umjereni“ nacionalizam. Svi nacionalizmi su štetne i negativne pojave, koje razaraju biće jedne grupe i cijelog društva.<ref name="Finlayson">{{cite book|last=Finlayson|first=Alan|chapter=5. Nationalism|chapterurl=https://books.google.com/books?id=4PsjAwAAQBAJ&pg=PA99|editor1-last=Geoghegan|editor1-first=Vincent|editor2-last=Wilford|editor2-first=Rick|title=Political Ideologies: An Introduction|url=https://books.google.com/?id=4PsjAwAAQBAJ|year=2014|publisher=Routledge|isbn=978-1-317-80433-8|pages=[https://books.google.com/books?id=4PsjAwAAQBAJ&pg=PA100 100-102]}}</ref>
'''Šovinizam''' je najveći stepen negativne etničke, nacionalne, [[rasa|rasne]] i kulturne svijesti i poimanja etničkih, nacionalnih i grupnih interesa. On se ispoljava kroz otvorenu [[mržnja|mržnju]] prema drugim etničkim, kulturnim i nacionalnim grupama. To je nacionalna [[isključivost]] i nepomirljivost sa položajem „svoje“ nacije u okruženju. Šovinizam ispoljava potpuno otvoreno [[neprijateljstvo]] i potpuno otvorenu mržnju prema drugim narodima ili nacijama. On nastoji da se na svaki način vlastita etnija ili nacija izoluje i „ogradi“ od drugih etnija ili nacija ili da se druge nacije, etničke, kulturne i rasne grupe potisnu i „uklone“ sa prostora koji zauzima „moja“ grupa, jer se doživljavaju kao stalna „prijetnja“ za njen skladan i [[mir]]an [[razvoj]].<ref name=":0">{{Cite book|title=Global politics|last=Macmillan.|first=Palgrave|date=2015|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=9781137349262|oclc=979008143}}</ref>
Riječ šovinizam vodi porijeklo od imena [[Francuska|francuskog]] [[vojnik]]a Šovena (Chauvin), kojeg u jednoj komediji Skribo opisuje kao „ćelavka“ i tupavka, koji nastoji da svim silama propagira i povrati [[moć]] osvajačke politike i ratnih uspijeha [[Napoleon I|Napoleona I]], šireći pritom mržnju protiv svih u okruženju.<ref name="Chauvinism">{{cite web|title=Chauvinism|url=http://www.britannica.com/topic/chauvinism|website=Encyclopædia Britannica}}</ref>
== Patriotizam i posjedovanje etničkog ili nacionalnog identiteta ==
'''Posjedovanje etničkog ili nacionalnog identiteta''' označava svjesnost o pripadnosti određenom narodu ili naciji, te izražavanje ljubavi prema narodu ili naciji, koja podrazumijeva otvoren, tolerantan i ravnopravan odnos prema ljudima drugog etničkog ili nacionalnog identiteta.<ref>{{cite journal |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23534503 |title=Culture, ethnicity and chronic conditions: Reframing concepts and methods for research, interventions and policy in low- and middle-income countries |last=De-Graft Aikins |first=Ama |last2=Pitchforth |first2=Emma |last3=Allotey |first3=Pascale |last4=Ogedegbe |first4=Gbenga |last5=Agyemang |first5=Charles |journal=Ethnicity & Health |issn=1465-3419 |pmid=23534503 |doi=10.1080/13557858.2012.782209 |volume=17 |issue=6 |pages=551—561 |date=1. 1. 2012 |accessdate=27. 2. 2016}}</ref>
Posjedovanje etničkog ili nacionalnog identiteta podrazumijeva [[stepen]] osjećanja i razumijevanja zajedničke kulture i zajedničkog [[porijeklo|porijekla]] i bliskosti. Označava razumijevanje i poznavanje osobina etničkog ili nacionalnog identiteta i njegovih kulturnih odlika ([[nošnja|nošnje]], [[muzika|muzike]], [[običaj]]a, [[svetkovina]], [[hrana|hrane]]). Podrazumijeva otvoren i tolerantan odnos prema drugim etničkim, nacionalnim, rasnim i kulturnim grupama, odnosno priznavanje i prihvatanje da i drugi ljudi doživljavaju isti odnos prema svojim etničkim i nacionalnim grupama. Ne ističe nikakav [[ekskluzivitet]] svoje grupe, ne poredi je sa drugima, ne osjeća nikakvu [[tjeskoba|zebnju]] (duhovnu i prostornu) od prisustva i stalnog kontakta sa drugim etničkim grupama, ne sanja za [[granica]]ma koje će jasno odvojiti etničke grupe međusobno. U djelatnom i akcionom smislu, posjedovanje etničkog ili nacionalnog identiteta podrazumijeva zaštitu [[manjina|manjinskih]] kultura i čuvanje istorijskih i kulturnih vrijednosti, njihovo uključivanje u svjetsku kulturnu [[baština|baštinu]], iznošenje na „[[svjetlost]] [[dan]]a“ (posebno danas kada to omogućava ovakav [[tehnika|tehničko]]-[[tehnologija|tehnološki]] stepen razvoja), kako bi svojom ljepotom, posebnošću i vrijednostima privukli što širu pažnju i interesovanje. Time se i kod pripadnika drugih etničkih i nacionalnih grupa javlja potreba da se zaštite i učine svjetski dostupnim tvorevine „vaše“ kulture. Takvo posjedovanje etničkog ili nacionalnog identiteta može biti inspirativan i mobilišući [[faktor]] koji će podstaći još više kulturno [[stvaralaštvo]] jedne grupe, i uticati na ekonomski, socijalni i politički razvoj i [[napredak]].<ref>{{cite web |url=http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/ethnicity?q=ethnicity |title=Ethnicity: definition of ethnicity |work=Oxford Dictionaries |publisher=Oxford University Press |accessdate=28. 12. 2013}}</ref><ref>{{cite book |title=Humanity: An Introduction to Cultural Anthropology |last=People |first=James |last2=Bailey |first2=Garrick |publisher=Wadsworth Cengage learning |edition=9 |page=389 |year=2010 |quote=In essence, an ethnic group is a named social category of people based on perceptions of shared social experience or ancestry. Members of the ethnic group see themselves as sharing cultural traditions and history that distinguish them from other groups. Ethnic group identity has a strong psychological or emotional component that divides the people of the world into opposing categories of 'us' and 'them'. In contrast to social stratification, which divides and unifies people along a series of horizontal axes on the basis of socioeconomic factors, ethnic identities divide and unify people along a series of vertical axes. Thus, ethnic groups, at least theoretically, cut across socioeconomic class differences, drawing members from all strata of the population.}}</ref>
Patriotizam i posjedovanje etničkog ili nacionalnog identiteta predstavljaju pozitivne oblike svijesti, dok nacionalizam i šovinizam predstavljaju negativne oblike svijesti.
== Vidi još ==
* [[Politika]]
* [[Kulturni identitet]]
* [[Multikulturizam|Multikulturalizam]]
* [[Nacionalna zastava]]
* [[Zastava]]
* [[Simbol]]
* [[Pluralizam|Politički pluralizam]]
* [[Romantizam]]
* [[Kolektivni narcizam]]
* [[Identitet]]
* [[Pojam]]
== Izvori ==
{{reflist}}
== Literatura ==
* Charles Blatberg, ''From Pluralist to Patriotic Politics: Putting Practice First'', Oxford University Press, 2000. {{ISBN|0-19-829688-6}}.
* Craig Calhoun, ''Is it Time to Be Postnational?'', in ''Ethnicity, Nationalism, and Minority Rights'', (eds.) Stephen May, Tariq Modood and Judith Squires. Cambridge: Cambridge UP, 2004. pp. 231–56.<ref>{{cite book|url=http://ebooks.cambridge.org/chapter.jsf?bid=CBO9780511489235&cid=CBO9780511489235A022 |title=11 – Is it time to be postnational? – University Publishing Online |publisher=Ebooks.cambridge.org |accessdate=2013-11-03|doi=10.1017/CBO9780511489235 |year=2004 |isbn=9780511489235 |editor1-last=May |editor1-first=Stephen |editor2-last=Modood |editor2-first=Tariq |editor3-last=Squires |editor3-first=Judith }}</ref>
* Paul Gomberg, “Patriotism is Like Racism,” in Igor Primoratz, ed., ''Patriotism'', Humanity Books, 2002, pp. 105–12. {{ISBN|1-57392-955-7}}.
* [[Jürgen Habermas]], “Appendix II: Citizenship and National Identity,” in ''Between Facts and Norms: Contributions to a Discourse Theory of Law and Democracy'', trans. William Rehg, MIT Press, 1996.
* Johan Huizinga, “Patriotism and Nationalism in European History”. In ''Men and Ideas. History, the Middle Ages, the Renaissance''. Transl. by James S. Holmes and Hans van Marle. New York: Meridian Books, 1959.
* [[Alasdair MacIntyre]], 'Is Patriotism a Virtue?', in: R. Beiner (ed.), ''Theorizing Citizenship'', 1995, State University of New York Press, pp. 209–28.
* Joshua Cohen and [[Martha C. Nussbaum]], ''For Love of Country: Debating the Limits of Patriotism'', Beacon Press, 1996. {{ISBN|0-8070-4313-3}}.
* [[George Orwell]], "Notes on Nationalism"<ref>{{cite web|author= |url=http://www.orwell.ru/library/essays/nationalism/english/e_nat |title=George Orwell: Notes on Nationalism |language=ru |publisher=Orwell.ru |date= |accessdate=2013-11-03}}</ref> in ''England Your England and Other Essays'', Secker and Warburg, 1953.
* Igor Primoratz, ed., ''Patriotism'', Humanity Books, 2002. {{ISBN|1-57392-955-7}}.
* Daniel Bar-Tal and Ervin Staub, ''Patriotism'', Wadsworth Publishing, 1999. {{ISBN|0-8304-1410-X}}.
* Maurizio Viroli, ''For Love of Country: An Essay on Patriotism and Nationalism'', Oxford University Press, 1997. {{ISBN|0-19-829358-5}}.
* [[G. K. Chesterton|Gilbert K. Chesterton]] 1922 that America is "the only nation in the world that is founded on a creed. That creed is set forth with dogmatic and even theological lucidity in the Declaration of Independence."
* [[John Witherspoon]] The Dominion of Providence Over The Passions of Man, Princeton May 17, 1776.
{{normativna kontrola}}
[[Kategorija:Politika]]
[[Kategorija:Politički izrazi]]
[[Kategorija:Demokratija]]
[[Kategorija:Političke teorije]]
[[Kategorija:Političke nauke]]
[[Kategorija:Filozofija]]
[[Kategorija:Filozofske teorije]]
[[Kategorija:Socijalna teorija]]
[[Kategorija:Ideologije]]
[[Kategorija:Socijalna filozofija]]
| |||