Razlika između verzija stranice "Cvjetnica"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 25:
}}
[[Datoteka: Angiosperme.jpg|thumb|500px|Prikaz suvremene filogenetske klasifikacije angiospermi<br>Klasifikacija [[APG III]] (2009) ili filogenetske klasifikacije je treća verzija botaničke klasifikacije cvjetnica koju utvrđuje međunarodna [[APG|Grupa za filogeniju angiospermi ('''A'''ngiosperm '''P'''hyilogeny '''G'''roup)]]. To je najvažnija botanička klasifikacija danas, koja počiva na promjenjenom APG II sistemu klasifikacije ([[2003]].) i dopunama filogenetske klasifikacije APG IV ([[2016]].).]]
'''Cvjetnice''' ili '''cvjetajuće biljke''', poznate i kao '''angiosperme''' (''Angiospermae'')<ref name="Lindley">{{cite book | last=Lindley | first=J | year=1830 | url=http://www.biodiversitylibrary.org/item/31944#page/21/mode/1up| title=Introduction to the Natural System of Botany | location=London | publisher= Longman, Rees, Orme, Brown, and Green | pages=xxxvi | nopp=true }}</ref><ref name="Cantino">{{cite journal | last= Cantino | first= Philip D. |authors= James A. Doyle, Sean W. Graham, Walter S. Judd, Richard G. Olmstead, Douglas E. Soltis, [[Pamela S. Soltis]], & Michael J. Donoghue | year=2007 | title= Towards a phylogenetic nomenclature of ''Tracheophyta'' | journal=Taxon | volume=56 | issue=3 | pages= E1–E44 | ref= harv | doi=10.2307/25065865}}</ref> ili '''''Magnoliophyta''''' – su najraznolikija grupa embriofita (''[[Embryophyte]]''), odnosno kopnenih biljaka. Angiosperme su [[Spermatophytae]] – sjemenjače, slične [[golosjemenjače|golosjemenjačama]] ([[gimnosperme]]), od kojih se razlikuju po mnogim [[osobina]]ma, uključujućio [[cvijet|cvjetove]], [[endosperm]] u sjemenci i produkciju [[plod]]ova, koji sadrže sjemenke. Etimološki, angiosperme je termin koji označava [[biljka|biljke]] koje proizvode sjemenke unutar kućišta, drugim riječima, plodonosna biljka.
 
Preci cvjetnica su se odvojila od [[golosjemenjača]]] prije oko 202-245 miliona godina, a za prve cvjetnice se zna da postoje od prije 160 miliona godina. One su bile veoma raznovrsne u donjoj [[kreda (period)|kredi]] i postale široko rasprostranjene prije oko 120 miliona godina, ali su [[četinar]]e kao dominantna stabla zamijenile prije svega oko 60-100 miliona godina.
Red 150:
|Alternativna filogenija ([[2010]].)<ref name="Bell_et_all_2010">{{cite journal|last=Bell|first=C.D.|last2=Soltis|first2=D.E.|last3=Soltis|first3=P.S.|year=2010|title=The Age and Diversification of the Angiosperms Revisited|journal=American Journal of Botany|volume=97|issue=8|pages=1296–1303|doi=10.3732/ajb.0900346|lastauthoramp=yes|pmid=21616882|ref=harv}}, p. 1300</ref>
|}
{{glavni|GymnospermeGymnospermae}}
{| align="right" border="0" cellspacing="0" cellpadding="3"
|- valign="top"
Red 202:
* [[Chloranthales]], nekoliko desetina vrsta aromatičnog lišća
* [[Magnoliids]], oko 9.000 vrsta, okarakteriziranih trodijelnim, cvjetovima, polenom sa jednom porom i obično razgranatom mrežom lisne nervature, kao što su [[magnolija]], [[lovor]] i [[crini biber]];
* [[Monokotiledone]], oko 70.000 vrsta obilježenim trimernim cvjetovima, jednim [[kotiledon]]om, polenom sa jednom porom i obično paralelnom lisnom nervaturom; primjeriː [[Poaceae]trave]], ''[[orhideje|Orchidaceae]]'', ''[[palma|Arecaceae]]'';
* ''[[Ceratophyllum]]'', oko šest vrsta vodenih biljaka, poznatijih kao [[akvarij]]ske biljke;
* [[Eudikotiledone]], oko 175.000 vrsta, obilježenih 4- ili 5-dijelnim cvjetovima, polenom sa tri pore i obično razgranatim lisnom nervaturom – npr. [[suncokret]]i, [[petunija]], [[maslačak]], [[jabuka|jabuke]] i [[hrast]]ovi.
Red 209:
 
===Historija klasifikacije===
[[Datoteka:Ehret-Methodus Plantarum Sexualis.jpg|thumb|200px|Ilustracija Lineovske klasifikacije iz [[1736]]. ]]
[[Datoteka:NSRW Auxanometer.png|thumb|200px|[[Aukanometar]]: Aparat za mjerenje stope rasta biljaka]]
Botanički pojam ''Angiospermae'' ([[grčki jezik|grč.]] αγγείον - ''angeío '' = boca, brod) + σπέρμα –''sperma'' = sjeme), skovan u obliku Angiospermae prema [[Paul Hermann]] [[1690]]. godine, kao ime jednog od njegovih primarnih grupa biljaka na [[Carstvo (biologija)|carstava]]. To je uključivalo cvjetnice koje imaju sjeme u zatvorenim [[kapsula (plod)|kapsulama]], za razliku od njegovih ''[[Gymnospermae]]'' ili cvjetnice sa [[ahenija]]ma ili šizokarpnim plodom, gdje se cijeli plod ili svaki od njegovih komada se ovdje smatra golim sjemom. Termin i njegov antonim je podržavao i [[Carl Linnaeus]] sa istim smislom, ali sa ograničenom aplikacija, u imena svog razreda ''[[Didynamia]]''. Njegova upotreba sa svojim modernim obimom značenja postala je moguća tek nakon [[1827]]., kada je škotski botaničar [[Robert Brown]] utvrdio postojanje zaista golih ovula u [[cikade|Cycadophyta]] i [[Pinophyta]]. Od tog vremena pa nadalje, sve dok se za ove golosemenjače, kao što je bilo uobičajeno, računalo da su sa cvjetnice sa dva kotiledona, termin angiosperma je antitipski koristili botanički pisci, sa različitim obimom, kao ime grupe za druge biljke sa dva kotiledona.
Red 249:
# [[Apiaceae]] ili [[Umbelliferae]] (Porodica [[peršun]]a): 3,710:
# [[Brassicaceae]] ili ''Cruciferae'' (porodica [[kupus]]njača) :
# [[Piperaceae]] (Rod ''[[Piper]]'', Porodica bibera]]): 3.600;
# [[Acanthaceae]] (Rod ''[[Acanthus]], ''Porodica [[bodljikari]]): 3.500;
# [[Rosaceae]] (Porodica [[ruža]]): 2,830;
Red 321:
U nekim dijelovima svijeta, određene pojedinačne vrste imaju presudnu važnost zbog njihove razne namjene, npr. [[kokos]] (''[[Cocos nucifera]] '') na [[Pacifik|pacifičkim]] [[atol]]ima, i [[maslina]] (''[[Olea europaea]]'') u [[Mediteran|mediteranskoj regiji]].
 
Cvjetnice također pružaju ekonomske resurse u obliku [[drvo|drveta]], [[papir]]a, vlakna ([[pamuk]]a, [[lan]]a, i [[konoplja|konoplje]], između ostalih). Lijekovi su [[digitalis]], [[kamfor]], a služe i kao dekorativne i biljke i u mnoge druge svrhe. Glavno područje u kojem nisu nadmašile druge biljke – stabla četinara ([[Pinales]]) – koji su necvjetnice ([[golosemenjačegolosjemenjače]]) – je [[građevinarstvo]] i proizvodnja [[papir]]a.<ref>Cronquist A. (1981): An integrated system of classification of flowering plants. Columbia Univ. Press, New York, {{ISBN|0-231-03880-1}}.</ref><ref>Heywood V. H., Brummitt R. K., Culham A., Seberg O. (2007): Flowering plant families of the world. Firefly Books, Richmond Hill, Ontario, Canada, {{ISBN|1-55407-206-9}}.</ref><ref>Pooja (2004): Angiosperms. Discovery, New Delhi, {{ISBN|9788171417889}}: https://books.google.ca/books?id=3pZxuyUllJIC, 2016.</ref>
 
==References==