Razlika između verzija stranice "Partsko carstvo"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 34:
 
Dolaskom na prijestolje, Fraat IV je eliminirao i protjerao vlastitu braću. Jedan od njih je pobjegao Marku Antoniju i uvjerio ga da napadne Partsko carstvo. Sljedeće godine su Marko Antonije i jermenski kralj [[Artavazd II]] su izvršili invaziju iz [[Erzurum|Teodiosiopolisa]] na [[Atropatena|Atropatenu]] kojom je vladao partski saveznik [[Artavazd I, kralj Atropatene|Artavazd I]]. Međutim, Fraat IV je u zasjedi uništio divovskog [[Udarni ovan|udarnog ovna]] koji je bio namijenjen opsadi Praaspe nakon čega je Artavazd II napustio Antonijeve snage. Oslabljena Antonijeva vojska je pobjegla u Siriju gdje je Marko Antonije namamio Artavazda II u zamku sklapanjem bračnog saveza. Kao zarobljenik je paradirao tokom [[Rimski trijumf|rimskog trijumfa]] u Aleksandriji gdje ga je pogubila [[Kleopatra VII]].
 
=== Odnosi sa Rimskim carstvom i kontakt sa kineskim generalima ===
Nakon poraza Antonija i Kleopatre u [[Bitka kod Akcija|bici kod Akcija]] 31. godine p.n.e., Oktavijan je konsolidirao svoju političku moć postavši prvi rimski car. Otprilike u isto vrijeme, [[Tiridat II]] je nakratko svrgnuo Fraata IV koji je brzo uspostavio svoju vlast uz pomoć skіtskih nomada. Tiridat II je pobjegao u Rimsko carstvo zajedno sa jednim Fraatovim sinom kojeg je uzeo za taoca. Nakon pregovora 20. godine p.n.e., Fraat IV je dobio svog otetog sina a Rimljani izgubljene [[Akvila|akvile]] i preživjele ratne zarobljenike. Oktavijan je pozdravio povratak akvila kao političku pobjedu nad Partskim carstvom; ova se propaganda proslavila kovanjem novih kovanica i izgradnjom novog hrama u kojem su se nalazile akvile. On je zajedno sa princem dao i rimsku robinju koja je kasnije postala partska kraljica [[Musa, partska kraljica|Musa]]. Kako bi osigurala nasljedstvo svom sinu, Musa je uvjerila Fraata IV da ostale sinove preda Oktavijanu kao taoce. Oktavijan je ovo iskoristio kao propagandu navodeći ga kao veliko ostvarenje svog božanskog djelovanja.
 
Kada je Fraatov sin preuzeo prijestolje kao [[Fraat V]] (2. p.n.e. - 4.), došlo je do negodovanja partskog plemstva koje je prisililo kralja na egzil u Rimsko carstvo. Njegov nasljednik [[Orod III]] je vladao samo dvije godine kada ga je naslijedio [[Vonon I]] koji je prihvatio mnoge rimske manire. Partsko plemstvo je, gnjevno Vononovim simpatijama prema Rimljanima, podržalo [[Artaban II|Artabana II]] (12. - 40.) koji ga je svrgnuo sa prijestolja. Tokom njegove vladavine, dva [[Anilaj i Asinaj|jevrejska brata]] iz [[Nehardeja|Nehardeje]] (u blizini današnje [[Faludža|Faludže]], Irak) su predvodili pobunu protiv partskog guvernera Babilonije. Nakon poraza, njih dvojica su dobila pravo da upravljaju regijom jer se Artaban II plašio širenja pobune. Anilajeva partska supruga je otrovala Asinaja iz straha da će ubiti Anilaja zbog braka sa pagankom. Nakon njihovog uklanjanja sa vlasti, mnogi Babilonci su počeli uznemiravati [[Historija jevreja u Iraku|jevrejsku zajednicu]] tjerajući ih da emigriraju u Seleukiju. Kada se taj grad pobunio protiv Partskog carstva 35. godine, mnogi jevreji su pobjegli u Ktesifon, Nehardeju i [[Nusajbin|Nisibis]].
 
Rimski car [[Tiberije]] (14. - 37.) se uključio u zavjeru iberijskog kralja [[Farsman I, kralj Iberije|Farsmana I]] da postavi svog brata [[Mitridat, kralj Jermenije|Mitridata]] na prijestolje Jermenije atentatom na partskog saveznika i jermenskog kralja [[Arsak I|Arsaka I]]. Neuspjeh Artabana II da povrati partsku kontrolu nad Jermenijom je izazvao aristokratski ustanak koji je prisilio Mitridata da pobjegne u [[Skitija|Skitiju]]. Nakon Artabanove smrti, započeo je građanski rat između zakonitog nasljednika [[Vardan I|Vardana I]] i njegovog brata [[Gotarz II|Gotarza II]]. Nakon ubistva Vardana I tokom lovačke ekspedicije, partsko plemstvo je apeliralo rimskom caru [[Klaudije|Klaudiju]] (41. - 54.) da pusti princa [[Meherdat|Meherdata]] da izazove Gotarza II. Njega su izdali i zarobili guverner [[Edesa|Edese]] i adijabenski kralj [[Izat II, kralj Adijabene|Izat II]]; Gotarz II mu je dopustio da živi pošto mu je osakatio uši čime ga je spriječio da naslijedi prijestolje.
 
Kineski general [[Ban Chao]], general protektorata zapadnih regiona, je 97. godine poslao svog izaslanika [[Gan Jing|Gan Jinga]] na diplomatsku misiju u Rimsko carstvo. On je tokom putovanja posjetio dvorac Pakora II u Hekatompilu i [[Perzijski zaliv]], gdje su ga partske vlasti uvjerile da je naporno putovanje morskim putem oko [[Arapsko poluostrvo|Arapskog poluostrva]] jedini siguran put do Rima. Gan Jing se razočaran vratio kući pruživši caru [[He Han|He Hanu]] (88. - 106.) detaljni izvještaj o Rimskom carstvu baziran na partskim pričama. Kineski zapisi govore da je grupa [[Rimska privreda|rimskih trgovaca]] stigla u glavni grad [[Luojang]] 166. godine tokom vladavine [[Marko Aurelije|Marka Aurelija]] (161. - 180.) i [[Huan Han|Huana Hana]] (146. - 168.).
 
==Reference==