Razlika između verzija stranice "Kiselinsko-bazna ravnoteža"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 1:
{{Razlikovati|Kiselinsko-bazna neravnoteža}}
'''Acido-bazna ravnoteža (acido-bazna homeostaza)''' je dio [[homeostaza|fiziološke homeostaze]] organizma ili nekog drugog sistema, koja se tiče jednakog odnosa između [[kiselina]] i [[baza (hemija)|baza]], drugim riječima, održavanju određene [[pH]] vrjednosti. Ljudski organizam je ekstremno osjetljiv na promjene pH vrijednosti, pa prema tome posjeduje snažne mehanizme održavanja pH vrijednosti u uskim granicama. Većim promjenama pH vrijednosti, [[proteini]] se denaturišu, [[enzimi]] gube svoje katalizatorske sposobnosti, što vodi ka letalnom ishodu.<ref name="CJASN">{{cite journal|last1=Hamm|first1=LL|last2=Nakhoul|first2=N|last3=Hering-Smith|first3=KS|title=Acid-Base Homeostasis.|journal=Clinical Journal of the American Society of Nephrology|date=7 December 2015|volume=10|issue=12|pages=2232–42|doi=10.2215/CJN.07400715|pmid=26597304|pmc=4670772}}</ref> The proper balance between the [[acid]]s and [[Base (chemistry)|bases]] (i.e. the pH) in the ECF is crucial for the normal [[physiology]] of the body, and [[Cell (biology)|cellular]] [[metabolism]].<ref name="CJASN"/> The pH of the [[intracellular fluid]] and the extracellular fluid need to be maintained at a constant level.<ref>{{Cite book|title=Principles of anatomy & physiology.|last=J.|first=Tortora, Gerard|date=2012|publisher=Wiley|others=Derrickson, Bryan.|isbn=9780470646083|edition=13th|location=Hoboken, NJ|pages=42–43|oclc=698163931}}</ref>
 
Kod ljudi i mnogih drugih životinja, acidobazna homeostaza održava se pomoću više mehanizama koji su uključeni u tri linije odbrane.<ref name=silverthorn /><ref>{{Cite journal|last=Adrogué|first=H. E.|last2=Adrogué|first2=H. J.|date=April 2001|title=Acid-base physiology|journal=Respiratory Care|volume=46|issue=4|pages=328–341|issn=0020-1324|pmid=11345941}}</ref>:
 
*prvaPrva linija obrane su razne hemijske [[pufer]]i koji minimaliziraju promjene pH koje bi se inače dogodile u njihovom odsustvu. Ne ispravljaju odstupanja od pH, već samo služe smanjenju razmjera promjena koje bi se inače dogodile. Ovi puferi uključuju [[bikarbonatni puferski sistem]], sistem fosfatnog pufera i [[protein]]ski puferski sistem.
 
*Druga linija obrane pH vanćelijske tekućine sastoji se u kontroli njene koncentracije ugljične kiseline. To se postiže promjenama u brzini i dubini [[disanje|disanja]] (tj. [[hiperventilacija|hiperventilacijom]] ili [[hipoventilacija|hipoventilacijom]]), koji ispari ili zadrži ugljični dioksid (i time ugljičnu kiselinu) u krvnoj plazmi.
 
*Treća linija obrane je [[bubrezibubreg|bubrežni sistem]], koji može dodati ili ukloniti bikarbonatne ione u vanćelijske tećnosti ili iz njega. Bikarbonat je izveden iz [[metabolizam| metaboličkog]] [[ugljik-dioksid]]a koji se enzimski pretvara u ugljičnu kiselinu u [[bubrežni kanal|ćelijama bubrežnih cjevčica]]. Ugljična kiselina spontano [[Disocijacija (demijahemija)|disocira]] u vodikove i bikarbonatne ione. Kad pH u padne (tj. medij postane kiseliji), ioni vodika se izlučuju u urinu, dok se bikarbonatni ioni izlučuju u krvnu plazmu, uzrokujući porast pH u plazmi (ispravljajući početni pad).Suprotno se događa ako pH u u vanćelijskoj tečnosti ima tendenciju porasta: ioni bikarbonata se tada izlučuju u mokraću i ioni vodika u krvnu plazmu.
 
==Kiselinsko-bazni balans==
Vrijednost pH vanstanične tekućine, uključujući [[krvna plazma|krvnu plazmu]], normalno je čvrsto regulirana između 7,32 i 7,42,<ref name=ciba>{{cite book |last1=Diem |first1=K. | last2=Lentner |first2=C. | chapter= Blood – Inorganic substances| title= in: Scientific Tables | edition= Seventh |location=Basle, Switzerland |publisher=CIBA-GEIGY Ltd. |date=1970 |page=527}}</ref> pomoću [[Hemijski puferi|hemijskih pufera]], [[pluća|respiratornog sistema]] i [[bubrezi|bubrežnog sistema]].<ref name="tortora">{{cite book|title=Principles of anatomy and physiology|url=https://archive.org/details/principlesofan1987tort|url-access=registration|last1=Tortora|first1=Gerard J.|last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.|publisher=Harper & Row, Publishers|isbn=0-06-350729-3|edition=Fifth|location=New York|date=1987|pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/698 698–700]}}</ref><ref>{{cite book|last=Caroline|first=Nancy|title=Nancy Caroline's Emergency care in the streets|edition= 7th|year=2013|publisher=Jones & Bartlett Learning|location=Buffer systems|isbn=978-1449645861|pages=347–349}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Hamm|first=L. Lee|last2=Nakhoul|first2=Nazih|last3=Hering-Smith|first3=Kathleen S.|date=2015-12-07|title=Acid-Base Homeostasis|journal=Clinical Journal of the American Society of Nephrology|volume=10|issue=12|pages=2232–2242|doi=10.2215/CJN.07400715|issn=1555-905X|pmc=4670772|pmid=26597304}}</ref>
 
[[Vodena otopina |Vodeni]] [[pufer| puferski rastvor]] reagirat će [[jake kiseline|jakim kiselinama]] ili [[jaka baza |jakim bazama]] apsorbiranjem viška [[vodik]]ovih H<sup>+</sup> iona ili [[hidroksid]]a OH<sup>–</sup>, zamenjujući jake kiseline i baze sa [[KiselinskaJačina jačinakiseline|slabe+imslabeim kiselinama]] i [[slaba baza|slabim bazama]]. To ima učinak prigušivanja efekta promjene pH ili smanjenja promjene pH koja bi se inače dogodila. Ali puferi ne mogu ispraviti nenormalne pH vrijednosti u rastvoru, bilo da se radi o epruveti ili vanćelijskoj tekućini. Puferi se obično sastoje od para spojeva u rastvaru, od kojih je jedan slaba kiselina, a drugi slaba baza. Najobilniji pufer u vanćeliskoj tečnosti sastoji se od rastvora [[ugljična kiselina|ugljične kiseline[](H<sub>2</sub>CO<sub>3</sub>) i bikarbonatne sli (Na<sup>+</sup>).<ref name=silverthorn>{{cite book |last1= Silverthorn |first1= Dee Unglaub |title= Human physiology. An integrated approach |edition= Seventh, Global |year= 2016 |publisher= Pearson |location=Harlow, England |isbn=978-1-292-09493-9 |pages= 607–608, 666–673}}</ref> Zato, kada u rastvoru postoji višak iona OH<sub>–</sub>, ugljična kiselina ih ''djelomično'' neutralizira formirajući H<sub>2 i ione bikarbonata (HCO<sub>3</sub><sup>–</sup>).<ref name=silverthorn /><ref name=garrett>{{cite book |first1=Reginald H. |last1=Garrett |first2=Charles M |last2=Grisham |title=Biochemistry |url=https://books.google.com/books?id=iGPsen3fSOIC&pg=PA43 |year=2010 |publisher=Cengage Learning |isbn=978-0-495-10935-8 |page=43}}</ref>
 
::::::<math> \mathrm{pH} = \mathrm{p}K_{\mathrm{a}~\mathrm{H}_2\mathrm{CO}_3} + \log_{10} \left ( \frac{[\mathrm{HCO}_3^-]}{[\mathrm{H}_2\mathrm{CO}_3]} \right ),</math>
:::::gdje je:
 
:::::*{{math|pH}} negativni logaritam (ili ko[[kologaritamlogaritam]]) molarne koncentravije vodikovih iona u vanćeliskoj tečnosti. Označava njenu kiselost na obrnuti način: što je niži pH to je veća kiselost otopine.
:::::*{{math|p''K''<sub>a H<sub>2</sub>CO<sub>3</sub></sub>}} je kologaritam [[konstanta disocijacije kiseline|konstante disocijacije]] [[ugljična kiselina|ugljične kiseline]], koji iznosi 6,1;
:::::*{{math|[HCO{{su|b=3|p=−}}]}} je kologaritam