Razlika između verzija stranice "Kiselinsko-bazna ravnoteža"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 1:
{{Razlikovati|Kiselinsko-bazna neravnoteža}}
'''Acido-bazna ravnoteža (acido-bazna homeostaza)''' je dio [[homeostaza|fiziološke homeostaze]] organizma ili nekog drugog sistema, koja se tiče jednakog odnosa između [[kiselina]] i [[baza (hemija)|baza]], drugim riječima, održavanju određene [[pH]] vrjednosti. Ljudski organizam je ekstremno osjetljiv na promjene pH vrijednosti, pa prema tome posjeduje snažne mehanizme održavanja pH vrijednosti u uskim granicama. Većim promjenama pH vrijednosti, [[proteini]] se denaturišu, [[enzimi]] gube svoje katalizatorske sposobnosti, što vodi ka letalnom ishodu.<ref name="CJASN">{{cite journal|last1=Hamm|first1=LL|last2=Nakhoul|first2=N|last3=Hering-Smith|first3=KS|title=Acid-Base Homeostasis.|journal=Clinical Journal of the American Society of Nephrology|date=7 December 2015|volume=10|issue=12|pages=2232–42|doi=10.2215/CJN.07400715|pmid=26597304|pmc=4670772}}</ref>
Kod ljudi i mnogih drugih životinja, acidobazna homeostaza održava se pomoću više mehanizama koji su uključeni u tri linije odbrane.<ref name=silverthorn /><ref>{{Cite journal|last=Adrogué|first=H. E.|last2=Adrogué|first2=H. J.|date=April 2001|title=Acid-base physiology|journal=Respiratory Care|volume=46|issue=4|pages=328–341|issn=0020-1324|pmid=11345941}}</ref>:
*
*Druga linija obrane pH vanćelijske tekućine sastoji se u kontroli njene koncentracije ugljične kiseline. To se postiže promjenama u brzini i dubini [[disanje|disanja]] (tj. [[hiperventilacija|hiperventilacijom]] ili [[hipoventilacija|hipoventilacijom]]), koji ispari ili zadrži ugljični dioksid (i time ugljičnu kiselinu) u krvnoj plazmi.
*Treća linija obrane je [[
==Kiselinsko-bazni balans==
Vrijednost pH vanstanične tekućine, uključujući [[krvna plazma|krvnu plazmu]], normalno je čvrsto regulirana između 7,32 i 7,42,<ref name=ciba>{{cite book |last1=Diem |first1=K. | last2=Lentner |first2=C. | chapter= Blood – Inorganic substances| title= in: Scientific Tables | edition= Seventh |location=Basle, Switzerland |publisher=CIBA-GEIGY Ltd. |date=1970 |page=527}}</ref> pomoću [[Hemijski puferi|hemijskih pufera]], [[pluća|respiratornog sistema]] i [[bubrezi|bubrežnog sistema]].<ref name="tortora">{{cite book|title=Principles of anatomy and physiology|url=https://archive.org/details/principlesofan1987tort|url-access=registration|last1=Tortora|first1=Gerard J.|last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.|publisher=Harper & Row, Publishers|isbn=0-06-350729-3|edition=Fifth|location=New York|date=1987|pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/698 698–700]}}</ref><ref>{{cite book|last=Caroline|first=Nancy|title=Nancy Caroline's Emergency care in the streets|edition= 7th|year=2013|publisher=Jones & Bartlett Learning|location=Buffer systems|isbn=978-1449645861|pages=347–349}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Hamm|first=L. Lee|last2=Nakhoul|first2=Nazih|last3=Hering-Smith|first3=Kathleen S.|date=2015-12-07|title=Acid-Base Homeostasis|journal=Clinical Journal of the American Society of Nephrology|volume=10|issue=12|pages=2232–2242|doi=10.2215/CJN.07400715|issn=1555-905X|pmc=4670772|pmid=26597304}}</ref>
[[Vodena otopina |Vodeni]] [[pufer| puferski rastvor]] reagirat će [[jake kiseline|jakim kiselinama]] ili [[jaka baza |jakim bazama]] apsorbiranjem viška [[vodik]]ovih H<sup>+</sup> iona ili [[hidroksid]]a OH<sup>–</sup>, zamenjujući jake kiseline i baze sa [[
::::::<math> \mathrm{pH} = \mathrm{p}K_{\mathrm{a}~\mathrm{H}_2\mathrm{CO}_3} + \log_{10} \left ( \frac{[\mathrm{HCO}_3^-]}{[\mathrm{H}_2\mathrm{CO}_3]} \right ),</math>
:::::gdje je:
:::::*{{math|pH}} negativni logaritam (ili ko[[
:::::*{{math|p''K''<sub>a H<sub>2</sub>CO<sub>3</sub></sub>}} je kologaritam [[konstanta disocijacije kiseline|konstante disocijacije]] [[ugljična kiselina|ugljične kiseline]], koji iznosi 6,1;
:::::*{{math|[HCO{{su|b=3|p=−}}]}} je kologaritam
|