Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Epidemiologija"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNo edit summary
No edit summary
Red 1:
'''Epidemiologija''' je istraživačka metoda koja se primenjuje na otkrivanje uzroka ili izvora [[bolest]]i, poremećaja, sindroma, stanja ili okolnosti koje uzrokuju bol, povredu, invalidnost ili čak smrt kod pojedinaca ili grupa ljudi. <ref>{{cite book |author=Miquel Porta |title=A Dictionary of Epidemiology |url=http://global.oup.com/academic/product/a-dictionary-of-epidemiology-9780199976737?cc=us&lang=en |edition=6th |year=2014 |location=New York |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-997673-7 |accessdate=16 July 2014}}</ref>
{{Nedostaju izvori}}{{Preuređivanje}}{{Wiki}}{{Kategorizacija}}
Proučavanje prirode, uzroka, kontrola i učestalosti, kao i distribucije bolesti, invaliditeta ili smrti u ljudskoj populaciji. Epidemiologija
'''Epidemiologija''' je istraživačka metoda koja se primenjuje na otkrivanje uzroka ili izvora bolesti, poremećaja, sindroma, stanja ili okolnosti koje uzrokuju bol, povredu, invalidnost ili čak smrt kod ljudi ili njihovih grupa.
Proučavanjetakođer prirode, uzroka, kontrola i frekvencija, kao i distribucije bolesti, invaliditeta ili smrti u ljudskoj populaciji. Takođe uključujeobjedinjuje: karakterizaciju distribucije zdravstvenog stanja, bolesti ili drugih zdravstvenih problema u pogledu starosti, pola, rase, [[Geografija|geografije]], [[Religija|religije]], obrazovanja, zanimanja, ponašanja, vremena, mestamjesta, osobe itd. Ova karakterizacija je izvršena da bi se objasnila distribucija bolesti ili zdravstvenih problema povezanih sa uzročnimnjihovim faktorimauzročnicima.
 
Služi kao temelj i logika intervencija urađenih u interesu javnog zdravlja i preventivne [[Medicina|medicine]]. Smatra se osnovnom [[Metodologija|metodologijom]] javnog zdravstvenog istraživanja i snažno se zasniva na podacima zasnovanim na medicinskim dokazima, kako bi se identifikovali faktori rizika od bolesti i odredio pristup optimalnom lečenjuliječenju u kliničkoj praksi.
 
U kontekstu zaraznih i nezaraznih bolesti, rad epidemiologa kreće se od istraživačkog istraživanjarada do proučavanja dizajna, prikupljanja podataka i analiza, uključujućikao i izradu [[Statistika|statističkih]] modela za testiranje hipoteza i dokumentovanje rezultata koji će biti predat na razmatranje. i odobrenje u časopisima. EpidemioloziU seokviru njihovog djelovanja, epidemiolozi mogu privućibiti ukljućeni i premau brojnim drugim [[Nauka|naučnim]] disciplinama, poput biologije, a u pogledu procesa bolesti, kao i društveno-naučnih disciplina, uključujućipoput sociologiju[[Sociologija|sociologije]] i filozofiju[[Filozofija|filozofije]], kako bi bolje razumelirazumjeli bliže i nedavne faktore rizikrizika.
 
=== Historija ===
[[Hipokrat]], lekarkoji je bio ljekar u drevnoj[[Stara Grčka|staroj Grčkoj]], ponekadza njega se ponekad kaže da je otac epidemiologije.<ref>Hippocrates. (~200 BC). Airs, Waters, Places.</ref> On je prva poznata osoba koja je ispitala odnos između pojave bolesti i uticajautjecaja na životnu sredinu. Opisao je endemska stanja (za bolesti koja se obično nalaze u nekim zemljama, ali ne u drugim) i [[Epidemija|epidemije]] (za bolesti koja se javljaju povremeno, ali ne uvekuvijek).<ref name="Carol Buck 1998 p3">Carol Buck, Alvaro Llopis; Enrique Nájera; Milton Terris (1998) ''The Challenge of Epidemiology: Issues and Selected Readings''. Scientific Publication No. 505. Pan American Health Organization. Washington, DC. p. 3.</ref>
<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/?id=E-OZbEmPSTkC&pg=PA93#v=onepage |title=A history of epidemiologic methods and concepts |author=Alfredo Morabia |year=2004 |publisher=Birkhäuser |page=93 |isbn=978-3-7643-6818-0}}</ref><ref>[http://samples.jbpub.com/9780763766221/66221_CH02_5398.pdf Historical Developments in Epidemiology]. Chapter 2. Jones & Bartlett Learning LLC.</ref>
U [[Islamski svijet|islamskom svetusvijetu]] tokom [[Srednji srednjegvijek|Srednjeg vekavijeka]], lekariljekari su otkrili zaraznu prirodu zaraznih bolesti. Konkretno, [[perzijski]] lekarljekar [[Avicena]], koji se smatra „ocem"ocem moderne medicine“medicine", u „Medicinskomsvom kanonu“djelu [[Kanon medicine]] napisanom (1020-ih) otkrio je zaraznu prirodu [[Tuberkuloza|tuberkuloze]] i polno prenosive bolesti, kao i širenje [[Voda|vode]] i bolesti tla. Avicena je izjavio da su telesnetjelesni sekretesekreti zagađenezagađeni stranim telimatijelima preprije nego što su sebili zarazilezaraženi. On je uveo karantinsku[[karantin]]sku metodu kao sredstvo za ograničavanje širenja [[Zarazna bolest|zaraznih bolesti]]. ▼
 
Kada je [[crna smrt]] (bubonska kuga) stigla do Al Andalusa[[El-Andaluz]]a u 14. vekuvijeku, [[Ibn KhatimaKhatim]]a je hipotetiraoiznio hipotezu da su zarazne bolesti prouzrokovale „minutna"minutna tela“tijela" koja ulaze u ljudsko telotijelo i izazivaju bolest. Još jedan [[Arapi|arapsko]]-andaluzijski ljekar iz 14. vijeka, [[Ibn al-Khatib]] (1313-1374), napisao je traktat pod nazivom "O kugi", u kojem je tvrdio da se zarazna bolest može prenijeti putem kontakti tela i „kroz odeću, posuđe“.tjelesnog ▼
▲U islamskom svetu srednjeg veka, lekari su otkrili zaraznu prirodu zaraznih bolesti. Konkretno, perzijski lekar Avicena, koji se smatra „ocem moderne medicine“, u „Medicinskom kanonu“ (1020-ih) otkrio je zaraznu prirodu tuberkuloze i polno prenosive bolesti, kao i širenje vode i bolesti tla. Avicena je izjavio da su telesne sekrete zagađene stranim telima pre nego što su se zarazile. On je uveo karantinsku metodu kao sredstvo za ograničavanje širenja zaraznih bolesti.
kontakti "kroz odjeću i posuđe."
 
=== Bolesti za koje se primenjujuprimjenjuju [[Vakcina|vakcine]] ===▼
▲Kada je crna smrt (bubonska kuga) stigla do Al Andalusa u 14. veku, Ibn Khatima je hipotetirao da su zarazne bolesti prouzrokovale „minutna tela“ koja ulaze u ljudsko telo i izazivaju bolest. Još jedan arapsko-andaluzijski ljekar iz 14. vijeka, Ibn al-Khatib (1313-1374), napisao je traktat pod nazivom "O kugi", u kojem je tvrdio da se zarazna bolest može prenijeti putem kontakti tela i „kroz odeću, posuđe“.
 
▲=== Bolesti za koje se primenjuju vakcine ===
 
* ''Antrhak''
* ''Pileća boginja''
* ''[[Kolera]]''
* ''[[Difterija]]''
* ''NemačkaNjemačka ospica (rubeola)''
* ''[[Hepatitis A&|Hepatitis A]], [[Hepatitis B]]''
* ''Grip[[Gripa]]''
* ''[[Malarija]] (u procesu)''
* ''[[Male boginje |Male boginje]]''
* ''Menigitis[[Meningitis]]''
* ''[[Zauške]]''
 
* ''Kuga''
* [[Upala pluća]]
* [[Dječija paraliza]]
* Dečja Paraliza
* [[Bjesnilo]]
* Besnilo
* MalaMale boginjaboginje
* Uočena groznica
* [[Tetanus]]
* Tuberkuloza
* Tifusna groznica
* [[Tifus]]
 
* Kauo kašalj
== Literatura ==
* Lellov Fever
* Rothman K., Sander Greenland, Lash T., editors (2008). "Modern Epidemiology", 3rd Edition, Lippincott Williams & Wilkins. ISBN 0-7817-5564-6, 978-0-7817-5564-1
* Olsen J, Christensen K, Murray J, Ekbom A. An Introduction to Epidemiology for Health Professionals. New York: Springer Science+Business Media; 2010 ISBN 978-1-4419-1497-2
* Clayton, David and Michael Hills (1993) Statistical Models in Epidemiology Oxford University Press. ISBN 0-19-852221-5
 
== Reference ==
{{Refspisak}}
 
{{Commonscat|Epidemiology}}
 
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Epidemiologija"