Razlika između verzija stranice "Risto Milić"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 16:
}}
 
[[Datoteka:Serbobranke Risto Milic.jpg|mini|desno|200px|Zbirka pjesama Riste Milića ''Serbobranke'', objaljenaobjavljena na [[Cetinje|Cetinju]] 1870. godine]]
 
'''Risto Milić''' bio je rodoljubivi [[Srbi|srpski]] pjesnik iz [[Boka Kotorska|Boke Kotorske]] i počasni član srpskog pjevačkog društva [[Srpsko pjevačko društvo Jedinstvo iz Kotora|Jedinstvo]] iz [[Kotor]]a.
 
Bio je sin Simeona Milića iz plemena [[Bjelice]] i Jelene Katurić iz Kotora. Po [[Julijanski kalendar|Julijanskom kalendaru]] rođen je 19. aprila 1842. godine. Zbog rodoljubivog djelovanja u Boki nije mogao dobiti siguran posao u državnoj službi. Po izbijanju [[Bokeljski ustanak 1869.|Bokeljskog ustanka]] 1869. godine, velike političke progone su zbog srbovanja doživejeli predsjednik pjevačkog društva ''Jedinstvo'' [[Risto Subotić|Risto M. Subotić]] (umire u zatvoru od pretrpljenih muka) i on, pa zbog toga bježi u [[Crna Gora|Crnu Goru]], a zatim odlazi u [[Odesa|Odesu]] i [[Beograd]]. Na [[Cetinje|Cetinju]] je po odluci kneza [[Nikola I Petrović Njegoš|Nikole Petrovića]] o državnom trošku 1870. godine objavljena njegova zbirka lirskih rodoljubivih pjesama pod nazivom ''Serbobranke''. <ref>{{Cite book|last=Милић|first=Ристо|authorlink= |title=Сербобранке, лиричне родољубне пјесме|year=1870 |url=https://www.scribd.com/document/448061472/Serbobranke|publisher= |pages=|location=Цетиње|id= }}</ref> Krajem 1871. godine putuje u Odesu gdje je bio zvanični povjerenik [[Matica srpska|Matice srpske]]. U Odesi je sreo svoju zemljakinju, [[Jelisaveta Popović|Jelisavetu Popović]], koja je iz ''Serbobranki'' uzela 11 pjesama i na njihove stihove je komponovala muziku. Nakon rata, 1879. je u Beogradu raspoređen na mjestu računoispitača, a od 1883-1910. je radio kao knjigovođa u Poštansko-telegrafskom odjeljenju Ministarstva narodne privrede. Kao poštanski činovnik ne objavljuje svoja književna djela, ali je pratio književna događanja srpskih pisaca. [[Lazar Tomanović]] mu je bio stari prijatelj kojeg je često spominjao, pa su se sreli u Beogradu 1892. godine. Tomanovića je vodio kod mitropolita beogradskog [[Mitropolit beogradski Mihailo|Mihaila]]. <ref>{{Cite book|last=Томановић|first=Лазар|authorlink= |title=Мемоари|year=2018 |url= |publisher=ЦИД, Народни музеј Црне Горе|pages=409., 410.|location=Подгорица|id= }}</ref> Od [[Srčani udar|srčanog udara]] je iznenada umro 8. marta 1910. godine, u beogradskoj kafani ''Proljeće''. 2018. godine u Kotoru je objavljeno drugo izdanje njegove zbirke pjesama. <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=ИЗ АКТИВНОСТИ СПД ЈЕДИНСТВО: ПРОМОЦИЈА РОДОЉУБИВЕ ПОЕЗИЈЕ РИСТА МИЛИЋА|year=2018|url=http://www.spckotor.com/87-2018-09-08-04-59-24?fbclid=IwAR1m-sTRBcZeJuuhgFgDieY4hI-dN6ZGZn6z-baYAZoUGM5K1d5nLkvp3fw|publisher= |pages=|location= |id= }}</ref>
 
== Reference ==