|
[[Datoteka:Diva Grabovčeva 0226.jpg|mini|desno|300px|Skulptura Dive Grabovčeve, Kedžara na planini Vran. Postavljena je 1998. godine i rad je hrvatskog skulptora [[Kuzma Kovačić|Kuzme Kovačića]]. Na spomeniku je natpis: ''Zlo u mraku ima oči, ali na svjetlu oslijepi. Divi, daru svjetla, Rama 1998''<ref>{{Cite book|last=|first=|authorlink= |title=Kedžara – grob Dive Grabovčeve|year=|url=https://www.vrleti.com/kedzara-grob-dive-grabovceve/|publisher= |pages=|location= |id= }}</ref>]]
'''Diva Grabovčeva''' ([[Varvara (Prozor)|Varvara]], [[Prozor-Rama|Rama]] - Kedžara,<ref>[http://www.rama-prozor.info/clanak/divin-dan-kedzara-2014/8219 Divin dan - Kedžara 2014.], tekst: Mirela Tučić, rama-prozor.info, 6. jula 2014., pristupljeno 26. januara 2017.</ref> planina [[Vran]], [[BiH]], oko [[1680.|1680]]<ref>[[Stjepan Razum]], zc, [https://drustvojasenovac.files.wordpress.com/2015/02/stjepan-razum-o-katolic48dkom-kalendaru-za-2015.pdf Kalendar hrvatskih mučenika], str. 7. (Objavljeno u: Marulić. Zagreb, 47./2014., br. 5-6 (261), rujan-prosinac 2014., str. 219-235.), pristupljeno 26. januara 2017.</ref>) jest legendarna<ref>{{Cite web|url=http://www.visit-blidinje.com/diva-grabovceva/?lang=en|title=Diva Grabovčeva|website=Visit Blidinje|language=en-US|accessdate=2020-04-28}}</ref> [[Rimokatoličanstvo|rimokatolička]] mučenica, djevica iz Varvare.<ref>[http://www.rastimougospodinu.com/index.php/vijesti-i-najave/747-najava-u-nedjelju-0507-hodoasti-se-divi-grabovevoj-na-kedaru.html Najava: U nedjelju 05.07. Misno slavlje na grobu Dive Grabovčeve na Kedžari], Rastimo u Gospodinu, pristupljeno 17. oktobra 2015.</ref>
== Legenda ==
Po predanju, Diva Grabovčeva je djevojka [[katoličanstvo|rimokatoličke]] vjere, koja je živjela u [[17. stoljećevijek|17. stoljećuvijeku]] za vrijeme [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|vladavine Osmanlijskog carstva]]. Mladi Tahir-beg Kopčić iz [[Kupres]]a je htjeo imati Divu za ženu. Zaprosio ju je, kada je imala dvadesetak godina, ali ona je odbila uz saglasnost svoje porodice. Zatim je beg poslao svoje pomoćnike, da isprose Divu u njegovo ime. Pronašli su je na paši sa stadom [[ovca|ovaca]]. Ona je ponovno odbila i čvrsto je bila pri svojoj odluci i pobjegla u planine. Tahir-beg Kopčić je tada ponovno došao, našao je, napao i ubio [[nož]]em. Sahranjena je na [[Vran]] planini, ispred Kedžare u blizini [[Prozor-Rama|Prozora]]. Grob je označen. Od toga vremena do danas brojni poklonici dolaze joj na grob i iskazuju poštovanje. Postavljen je [[bronza]]ni spomenik, rad skulptora [[Kuzma Kovačić|Kuzme Kovačića]], 1998. godine. U legendi, Tahir-bega je ubio kum Divine porodice Arslan-aga Zukić.<ref>{{Cite journal|last=Dragić|first=Marko|date=2014-06-01|title=Diva Grabovčeva|url=https://www.bib.irb.hr/699310|journal=Turistički prospekt Parka prirode Blidinje|language=hr}}</ref>
[[Andrija Kačić Miošić]] u knjizi ''Razgovor ugodni naroda slovinskoga'' u dijelu pod naslovom ''Pisma od vitezova pridostojne kuće Grabovčeve, prikazana gosp. pris. serdaru Anti Grabovcu'', o porodici Grabovčevoj navodi podatak da su porijeklom Hercegovci. U radu se navodi da je porodica Grabovac u srodstvu sa srpskim knezom [[Lazar Hrebeljanović|Lazarom Hrebeljanovićem]] (1329 – 1389).<ref>{{Cite book|last=Kačić Miošić|first=Andrija|authorlink=|title=Razgovor ugodni naroda slovinskoga, Pisma od vitezova pridostojne kuće Grabovčeve, prikazana gosp. pris. serdaru Anti Grabovcu|year=1756|url=http://dzs.ffzg.unizg.hr/html/Kacic.htm?fbclid=IwAR0CME7AZ1SSTr9p9HB6bG4VvWN_mIJJl6Nnl3bLoytMpk5OlzyXsMphes0|publisher=|pages=|location=|id=}}</ref> ▼U legendi, Tahir-bega je ubio kum Divine porodice Arslan-aga Zukić.<ref>{{Cite journal|last=Dragić|first=Marko|date=2014-06-01|title=Diva Grabovčeva|url=https://www.bib.irb.hr/699310|journal=Turistički prospekt Parka prirode Blidinje|language=hr}}</ref>
▲[[Andrija Kačić Miošić]] u knjizi ''Razgovor ugodni naroda slovinskoga'' u dijelu pod naslovom ''Pisma od vitezova pridostojne kuće Grabovčeve, prikazana gosp. pris. serdaru Anti Grabovcu'', o porodici Grabovčevoj navodi podatak da su porijeklom Hercegovci. U radu se navodi da je porodica Grabovac u srodstvu sa srpskim knezom [[Lazar Hrebeljanović|Lazarom Hrebeljanovićem]] (1329 – 1389).<ref>{{Cite book|last=Kačić Miošić|first=Andrija|authorlink=|title=Razgovor ugodni naroda slovinskoga, Pisma od vitezova pridostojne kuće Grabovčeve, prikazana gosp. pris. serdaru Anti Grabovcu|year=1756|url=http://dzs.ffzg.unizg.hr/html/Kacic.htm?fbclid=IwAR0CME7AZ1SSTr9p9HB6bG4VvWN_mIJJl6Nnl3bLoytMpk5OlzyXsMphes0|publisher=|pages=|location=|id=}}</ref>
== Spomen ==
[[Prozor-Rama]] i [[Posušje]] imaju ulice imenovane po Divi Grabovčevoj, [[Zagreb]] ima jedan studentski dom po njoj nazvan, <ref>[http://hkddsa.com/index.php?option=com_content&view=article&id=8&Itemid=11 Studentski dom Diva Grabovčeva Zagreb], pristupljeno 4. februara 2018.</ref> prva hrvatska opera u BiH zove se ''Diva Grabovčeva'', u čijem premijernom izvođenju je učestvovalo oko 155 ljudi, od čega 115 pjevača, a prvi put izvedena je 2016. u prepunoj dvorani Hrvatskog doma hercega [[Sveti Sava|svetog Save]], [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Kosače]] u [[Mostar]]u.<ref>[https://www.crkvena-glazba.hr/2016/03/21/u-mostaru-izvedena-diva-grabovceva-prva-hrvatska-opera-u-bih/ U Mostaru izvedena ”Diva Grabovčeva”: Prva hrvatska opera u BiH], pristupljeno 4. februara 2018.</ref> Opera koja je nastala po legendi o Divi Grabovčevoj, muzičko-scensko je djelo u četrnaest slika i četiri čina. Autor muzike je don Dragan Filipović, stihove ([[libreto]]) je napisao fra Ante Marić, dok aranžmane potpisuje Fedor Vrtačnik. Snimljen je i film ''[[Divin krik s Vrana]]'' autora [[Miljenko Karačić|Miljenka Karačića]] koji je dobio na 15. ITF’CRO 2012. – Međunarodnom festivalu turističkog filma posebno priznanje za kvalitetnu redateljsku i scenarističku priču o davnim zbivanjima na tom lokalitetu, u funkciji očuvanja baštine i daljnjeg razvoja hodočasničkog turizma".<ref>[http://vijesti.hrt.hr/186010/nagraen-divin-krik-s-vrana Nagrađen "Divin krik s Vrana"], vijesti.hrt.hr, 19. oktobra 2012., pristupljeno 26. januara 2017.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20151208070912/http://www.blidinje.net/detaljno.aspx?id=33141 Lik Dive Grabovčeve kao brend vjerskog turizma], blidinje.net, 10. januara 2015., (u internet arhivi archive.org 8. decembra 2015.), pristupljeno 26. januara 2017.</ref> [[Ćiro Truhelka]] autor je knjige ''Djevojački grob: legenda iz bosanske prošlosti''<ref>[https://kamenjar.com/legenda-o-divi-grabovcevoj/ Legenda o Divi Grabovčevoj], pristupljeno 4. februara 2018.</ref>
== U popularnoj kulturi ==
==Reference==
<references />
[[Kategorija:Biografije, Prozor-Rama]]
[[Kategorija:Mučenici]]
[[Kategorija:Legende]]
|
