Razlika između verzija stranice "Bitka na Gvozdu"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: {{Infokutija rat | sukob = Bitka na gori Gvozdu | dio = Rat za nasljeđe hrvatske krune u okviru Hrvatsko–ugarskih ratova | slika = Datoteka:Smrt P... |
No edit summary |
||
Red 50:
== Posljedice ==
Bitka na Gvozdu je, kao malo koja druga, imala dalekosežne posljedice za [[Srednjovjekovna hrvatska država|srednjovjekovnu hrvatsku državu]], čiji se uticaji osjećaju sve do danas. Ona je bila početak državne zajednice s [[Kraljevina Ugarska|Kraljevinom Ugarskom]], koja je, bilo kroz [[Personalna unija|personalnu uniju]] u sklopu Hrvatsko-ugarskog kraljevstva, bilo u sastavu [[Habsburška Monarhija|Habsburške monarhije]], trajala sve do 1918. godine. Petar Svačić ostao je zapamćen u hrvatskoj historiji kao „posljednji hrvatski kralj narodne krvi“, jer su hrvatskim zemljama nakon njega vladali kraljevi inostranih dinastija, počevši od ugarskih Arpadovića, a završivši sa austrijsko-njemačkom kućom [[Habsburg-Lothringen]
O prilikama u kojima se nalazila Hrvatska i njeno okruženje nakon bitke na Gvozdu govori podatak da se Koloman nije odmah [[Krunidba|krunisao]] za hrvatskog kralja, nego tek pet [[godina]] kasnije (1102.). Uzroke zašto je tome tako treba tražiti u [[Pokret otpora|otporima]] protiv njegove vladavine, kako u Hrvatskoj, tako i u Ugarskoj, te drugim državama u tom dijelu [[Evropa|Evrope]]. Prema dostupnim izvorima, otpori su bili mnogo veći na hrvatskom jugu, nego na sjeveru, gdje je u Slavoniji ugarski kralj imao relativno veliku potporu plemstva. U Ugarskoj se Kolomanu u nekoliko navrata suprotstavio njegov mlađi brat [[Almoš|Almo (Almoš)]], koji je smatrao da bi on trebao da postane hrvatski kralj), ali se sukob između braće uvijek nekako smirio.
| |||