Verzija na dan 15 oktobar 2019 u 19:23 uredi InternetArchiveBot (razgovor \| doprinosi) Automatski pregledani korisnici, Botovi 126.342 edits Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 ← Starija izmjena		Verzija na dan 26 april 2020 u 17:47 uredi poništi Polovinaz (razgovor \| doprinosi) Urednici 887 edits No edit summary oznaka: vizualno uređivanje Novija izmjena →
Red 1: {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Amarnamap.png\|mini~~\|lijevo~~\|300px\|Mapa antičkog bliskog istoka, Asirija (Assur) označena u sivom krugu\|alt=]]▼ ~~{{Drevna_Mezopotamija}}~~ '''Asirija''' je antičko područje sjeverne [[Mezopotamija\|Mezopotamije]] koja je dobila ime po gradu [[Ašur\|Ašuru]]. Tu je stvoreno moćno '''Asirsko carstvo''' koje je postojalo kao država od 25. stoljeća p.n.e. (u obliku grada-države Ašur) do propasti 609. godine p.n.e. Ovo ogromno razdoblje dijeli se na [[Rani period Asirije]] (2600. p.n.e. - 2025. p.n.e.), [[Staroasirsko carstvo]] (2025. p.n.e. - 1378. p.n.e.), [[Srednjoasirsko carstvo]] (1392. p.n.e. - 934. p.n.e.) i [[Novoasirsko carstvo]] (911. p.n.e. - 609. p.n.e.).. Asirija je nastala na rijeci [[Tigris]] u [[Gornja Mezopotamija\|Gornjoj Mezopotamiji]] u plodnom dijelu mezopotamske "[[Kolijevka civilizacije\|kolijevke civilizacije]]" koja je uključivala [[Sumer]], [[Akadsko carstvo]] i [[Babilonija\|Babiloniju]]. Tokom svog vrhunca od 911. do 609. godine p.n.e., [[Novoasirsko carstvo]] se protezalo od istočne [[Libija\|Libije]] i [[Kipar\|Kipra]] do [[Iran\|Irana]], te od [[Armenija\|Armenije]] i [[Azerbejdžan\|Azerbejdžana]] do [[Arapsko poluostrvo\|Arapskog poluostrva]]. Od sedmog stoljeća p.n.e. (kada je palo [[Novoasirsko carstvo]]) do sedmog stoljeća, Asirija je bila geopolitičko područje kojim su vladale strane sile poput [[Rimsko Carstvo\|Rimskog]] i [[Sasanidsko Carstvo\|Sasanidskog carstva]]. Nakon dolaska [[Sirijsko hrišćanstvo\|hrišćanstva]] i stvaranja [[Istočna crkva\|Istočne crkve]], kontrolu nad Asirijom su preuzeli Grci, Rimljani, Arapi i Osmanlije '''Asirija''', u geografskom smislu, je sjeverni dio [[Mesopotamija\|Mesopotamije]]. Početkom I mijenija p. n. e. u brdovitim predjelima srednjeg Toka [[Eufrat]]a i [[Tigris]]a formiran je grad [[Asur]] koji će postat centar nove drzave - Asirije. Naziv "Asirija" potiče od izvorne prijestolnice asirske države, antičkog grada [[Ašur\|Ašura]], koja je nastala 2600. godine p.n.e. Tokom 25. i 24. stoljeća p.n.e., asirski kraljevi su bili [[Pastoralno društvo\|pastoralne vođe]]. Od kasnog 24. stoljeća p.n.e., Asirci su postali podložni [[Sargon Akadski\|Sargonu Akadskom]] koji je ujedinio sve mezopotamske narode koji su govorili [[Akadski jezik\|akadski]] i [[sumerski jezik]] u [[Akadsko carstvo]] (2334. p.n.e. - 2154. p.n.e.). Nakon nestanka Asirskog carstva, Asirija je postala geopolitičko područje na kojem su od sredine 2. stoljeća p.n.e. do kraja 3. stoljeća nastala mala nezavisna asirska kraljevstva [[Ašur]], [[Adijabena]], [[Osroena]], [[Duhok\|Betnuhadra]] i [[Hatra]]. Teritorija Asirije je bila pod kontrolom [[Medijsko carstvo\|Medijskog carstva]] (678. p.n.e. - 549. p.n.e.), [[Ahemenidsko carstvo\|Ahemenidskog carstva]] (550. p.n.e. - 330. p.n.e.), [[Antička Makedonija\|Makedonskog carstva]] (330. p.n.e. - 312. p.n.e.), [[Seleučko carstvo\|Seleučkog carstva]] (312. p.n.e. - 63. p.n.e.), [[Partsko carstvo\|Partskog carstva]] (247. p.n.e. - 224.), [[Rimsko Carstvo\|Rimskog carstva]] (63. p.n.e. - 118.) i [[Sasanidsko Carstvo\|Sasanidskog carstva]] (224. - 651.). [[Širenje Islama\|Islamskim osvajanjem]] sredinom 7. stoljeća konačno je stvorena jedinstvena država [[Sirija]] u kojoj su ostaci [[Asirci\|asirskog naroda]] (sirijski hrišćani) postepeno postali etnička, jezička, kulturna i vjerska manjina. Obilje ruda, kojima je ovaj kraj raspolagao, omogućilo je Asircima izradu kvalitetnog oružja koje im je osiguralo premoć nad susjednim narodima. Njihovi vladari počeli su [[osvajački ratovi\|osvajačke ratove]], kojima su pokorene susjedne države - [[Fenicija]], [[Palestina]], [[Babilon]], pa se Asirija prostirala od [[Sredozezemno more\|sredozemnog mora]] do [[Perzijski zaliv\|perzijskog zaliva]]. Prijestolnica Asirije je bio grad [[Niniva]]. ▲[[Datoteka:Amarnamap.png\|mini\|lijevo\|300px\|Mapa antičkog bliskog istoka, Asirija (Assur) označena u sivom krugu]] Iako su ostali upamćeni po svojoj surovosti i okrutnim metodama ratovanja, Asirci su iza sebe ostavili veliku kulturu. Njeno bogatstvo potvrđuje i biblioteka cara [[Asurbanipal]]a pronađena prilikom otkopavanja Ninive. Međutim, surova vladavina Asiraca, Poticala je česte pobune pokorenih naroda. Neredi koji su zbog toga nastajali doveli su do opadanja asirske moći, i konačnog raspada države krajem 7. vijeka p. n. e. == Također pogledajte == * [[Irak]]

Razlika između verzija stranice "Asirija"