Razlika između verzija stranice "Diva Grabovčeva"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
Nisam napisao da je njen spomen propaganda, jer to je vjekovni lokalni običaj, no njeno prikazivanje kao Hrvatice. To ne samo da izvori ne brane nego imamo podak da je srpskog porijekla. |
||
Red 11:
== Spomen ==
[[Prozor-Rama]] i [[Posušje]] imaju ulice imenovane po Divi Grabovčevoj, [[Zagreb]] ima jedan studentski dom po njoj nazvan, <ref>[http://hkddsa.com/index.php?option=com_content&view=article&id=8&Itemid=11 Studentski dom Diva Grabovčeva Zagreb], pristupljeno 4. februara 2018.</ref> prva hrvatska opera u BiH zove se ''Diva Grabovčeva'', u čijem premijernom izvođenju je učestvovalo oko 155 ljudi, od čega 115 pjevača, a prvi put izvedena je 2016. u prepunoj dvorani Hrvatskog doma hercega [[Sveti Sava|svetog Save]], [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Kosače]] u [[Mostar]]u.<ref>[https://www.crkvena-glazba.hr/2016/03/21/u-mostaru-izvedena-diva-grabovceva-prva-hrvatska-opera-u-bih/ U Mostaru izvedena ”Diva Grabovčeva”: Prva hrvatska opera u BiH], pristupljeno 4. februara 2018.</ref> Opera koja je nastala po legendi o Divi Grabovčevoj, muzičko-scensko je djelo u četrnaest slika i četiri čina. Autor muzike je don Dragan Filipović, stihove ([[libreto]]) je napisao fra Ante Marić, dok aranžmane potpisuje Fedor Vrtačnik. Snimljen je i film ''[[Divin krik s Vrana]]'' autora [[Miljenko Karačić|Miljenka Karačića]] koji je dobio na 15. ITF’CRO 2012. – Međunarodnom festivalu turističkog filma posebno priznanje za kvalitetnu redateljsku i scenarističku priču o davnim zbivanjima na tom lokalitetu, u funkciji očuvanja baštine i daljnjeg razvoja hodočasničkog turizma".<ref>[http://vijesti.hrt.hr/186010/nagraen-divin-krik-s-vrana Nagrađen "Divin krik s Vrana"], vijesti.hrt.hr, 19. oktobra 2012., pristupljeno 26. januara 2017.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20151208070912/http://www.blidinje.net/detaljno.aspx?id=33141 Lik Dive Grabovčeve kao brend vjerskog turizma], blidinje.net, 10. januara 2015., (u internet arhivi archive.org 8. decembra 2015.), pristupljeno 26. januara 2017.</ref> [[Ćiro Truhelka]] autor je knjige ''Djevojački grob: legenda iz bosanske prošlosti''<ref>[https://kamenjar.com/legenda-o-divi-grabovcevoj/ Legenda o Divi Grabovčevoj], pristupljeno 4. februara 2018.</ref>
== Zanimljivosti ==
Diva Grabovčeva je nepoznata u srpskoj kulturi i među Srbima, a njen spomen je veoma živ u hrvatskoj kulturi, koja je prikazuje kao Hrvaticu, jer je možda bila katoličke vjere. Ipak, podjela po principu katolik znači Hrvat, a pravoslavac Srbin je proizvod novijih politika, pa je nepravilno takve politike projektovati na historijske ličnosti koje su živjele prije takvih podjela. Posthumna hrvatizacija Dive Grabovčeve, za koju nema ni jedan historijski podatak da je pripadala hrvatskom narodu, a postoji bar jedan indirektan podatak da pripada srpskom narodu (Andrija Kačić Miošić), je samo politička propaganda hrvatskog naroda, vezana za prostor Bosne i Hercegovine. Razlog što se Diva spominje kod katolika Bosne i Hercegovine i šire je taj, što se lokalno predanje sačuvalo kod katolika iz toga kraja.
== Vanjski linkovi ==
| |||