Razlika između verzija stranice "Fabrika"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 10:
[[slika:WaterMill Interior MotionBlur.jpg|thumb|Enterijer mlina ''Lyme Regis'' ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]], 14. stoljeće).]]
 
Moderni fabrički sistem proizvodnje započeo primjenom parnog kotla, kao izvora energije za pogon mašina. Organizacija takve proizvodnje u pravom smislu prvo je primijenjena u [[britanija|britanskoj]] tekstilnoj industriji, što je bio jedan od glavnih pokretača [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]]. Pojavom tvornica ljudski rad diferencirao se na jednostavne mehaničke operacije, inženjerstvo održavanja i upravljanja proizvodnim procesima te rad općega upravljanja tvornicom kao poslovnim sistemom. Mehanizacija radnih operacija oslobodila je velik broj radnika, tako da se povećala ponuda na tržištu rada, a industrija je dobila jeftinu i pokretnu radnu snagu. To je, uz razvoj komunikacija i unaprjeđenje prijevoza plovilima i željeznicom na parni pogon, dovelo do povećanja ekonomskog blagostanja industrijaliziranog dijela svijete. Masovniji proizvodni rad u fabrikama uvjetovao je veliki priliv i koncentraciju stanovništva u gradovima i ostalim industrijskim centrima, a tvornica je postala osnovni model ekonomije i društvenog života u 19. i na početku 20. stoljeća. S novim tehničkim unaprjeđenjima i izvorima energije ([[električna energija|električna]], [[nafta|naftna]], [[plin]]ska), novim transportnim sredstvima, došlo je i do transformacije velikih industrijskih kompleksa. Tome je posebno pogodovao ubrzan prijenos i obrada informacija, kao i sve veće uloge intelektualnih aktivnosti u ekonomskom životu..<ref>John R. Love – [https://books.google.com/books?id=WGTYmsryhDcC&pg=PA129&dq=ancient+factory+production&hl=en&sa=X&ei=fs3-T5LiNI-Z0QXrqMiHBw&ved=0CDcQ6AEwAA#v=onepage&q=ancient%20factory%20production&f=false Antiquity and Capitalism: Max Weber and the Sociological Foundations of Roman Civilization] Routledge, 25. April4. 1991 Retrieved 12. July7. 2012 {{ISBN|0415047501}}</ref><ref>(secondary) JG Douglas, N Douglas – [https://books.google.com/books?id=zs-dXU0-24cC&pg=PT262&dq=ancient+factory+production&hl=en&sa=X&ei=mNL-T9zpHc7B0gXtvfnBCg&ved=0CEgQ6AEwAw#v=onepage&q=ancient%20factory%20production&f=false Ancient Households of the Americas: Conceptualizing What Households Do] O'Reilly Media, Inc., 15. April4. 2012 Retrieved 12. July7. 2012 {{ISBN|1457117444}}</ref><ref>M Weber – [https://books.google.com/books?id=S4BJKqVYjrEC&pg=PA162&dq=history+of+factory+production&hl=en&sa=X&ei=09X-T-fXBOSo0AXsrMXFCA&redir_esc=y#v=onepage&q=history%20of%20factory%20production&f=false General Economic History] Transaction Publishers, 1981 Retrieved 12. July7. 2012 {{ISBN|0878556907}}</ref>
U drugoj polovini 20. stoljeća, odvija se decentralizacija tvorničkih kapaciteta i premještanje proizvodnje prema centrima potrošnje i intelektualnog rada. Mijenjala se i struktura moderne tvornice, pri čemu je vodeću ulogu imala informatička revolucija i prodor elektronske tehnologije (automati, roboti i računari) u proizvodne procese. U procesu globalizacije posebno je uočljivo premještanje proizvodnih procesa i cjelokupnih tvorničkih sistema iz industrijski razvijenih država u novoindustrijalizirane i države u razvoju, naročito u jugoistočnu Aziju, [[Kina|Kinu]] i nove članice [[evropska unija|Evropske unije]].