Razlika između verzija stranice "Sretenjski ustav"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 12:
U narodu je ovaj ustav izuzetno dobro primljen, a „Novine srbske“ su pisale da je knez potpisao „sreću Srbije“. Međutim, ovaj liberalan ustav je ubrzo izazvao proteste u Rusiji i Turskoj carevini, koje nisu ni imale svoje ustave. Najveće evropske imperije Rusija, Turska, Austrija, Pruska, kao i mnoge manje zemlje, u to doba, još nemaju ustave, niti ih u dogledno vrijeme donose. U Austrijskom carstvu je ubrzo zavladao strah da i njeni podanici ne zatraže ustav po ugledu na njene susede. Jedan od glavnih problema je predstavljala i zastava koja je imala iste boje kao i francuska. Ruski ambasador u [[Istanbul]]u Butenjev je izjavio da je „Srbija u bezdan propala zbog francusko-švajcarske konštitucije“, a član [[Porta|Porte]] za inostrana djela nazvao ga „zaraznom konštitucijom“, dok ga je francuski putopisac Cyprièn Robert (1807—1857) okarakterisao kao "francuski rasad u turskoj šumi". Austrijski ambasador na Porti ga u jednom pismu knezu [[Klemens von Metternich|Klemensu von Metternichu]] označava kao jednu od najvećih zabluda ovoga stoljeća, međutim, stav [[beč]]kih dvorskih krugova o ovom ustavu ipak najbolje ilustruje tekst objavljen, 20. septembra 1835, u [[Augsburg|augsburškim]] Opštim novinama (Allgemaine Zeitung) gdje se navodi ''„...za Srbiju nisu slobodoumne uredbe, poput onih u francuskom ustavu, već je samo trebalo obezbediti ličnost, imanje i čast... i to što je knezu ograničeno pravo veta za pojedine zakone, te da mu je trebalo biti dozvoljeno da može da odbije koji god hoće zakon i da po svom nahođenju uklanja državne činovnike“.'' Sve ove tri sile su se složile da je ustav [[Republika|republikanski]] i revolucionaran i protiv njihovog feudalnog poretka.
==Literatura==
* {{Cite book |ref= harv|last=Priredio:Mišković|first=Milić|title=Sretenjski ustav (Fototipsko izd. iz 1835. god.)|url=http://www.slglasnik.com/pravna-biblioteka/pojedinacna-izdanja/sretenjski-ustav|year=2003|publisher=Službeni glasnik|isbn=86-7549-337-71|pages=67}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Ljušić|first=Radoš|title=Orijentalni novinar, evropski političar: Dimitrije Davidović (1789-1838)|url=|year=2006|publisher=Politika, Tanjug|isbn=86-84991-07-9|pages=192}}