Razlika između verzija stranice "Hrvoje Ištuk"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 2:
 
== Biografija ==
Studirao je u Sarajevu na Filozofskom fakultetu na odsjeku za jezik i književnost. Obnašao je visoke političke dužnosti. Bio je glavni direktor [[Radiotelevizija Sarajevo|Radiotelevizije Sarajevo]]. Suosnivač Instituta za nacionalne odnose u Sarajevu. Predsjedavao je Savjetom Enciklopedije  [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|Jugoslavije]] za  [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosnu i Hercegovinu.]]<ref>https://www.bugojno-danas.info/bugojno-znate-li-ko-je-zaposlio-sve-bugojance-prije-rata/</ref> Krajem 60-tih godina bio je direktor gimnazije u Bugojnu.<ref>https://www.e-skole.ba/gimnazija_bugojno/post/Dobro-dosli-na-stranice-gimnazija_bugojno</ref> Dobitnik je [[Nagrada ZAVNOBIH|nagrade ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine)]] 1982. godine.<ref>http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_12-%C4%8CLANCI-AidaLR.pdf</ref> Priznanje se dodjeljivalo za "izuzetan stvaralački doprinos razvitku Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine". Obnašao je dužnost sekretara Predsjedništva [[Centralni komitet Bosne i Hercegovine|Centralnog komiteta]] [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] u dva mandata.
Bio je jedan od najbližih saradnika [[Branko Mikulić|Branka Mikulića]]<ref>https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/tako-je-pisao-drug-branko-izvsena-je-agresija-na-domovinu-nas-bosanaca-i-hercegovaca/333314</ref> i član je Olimpijskog komiteta za organizaciju [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskih Olimpijskih igara]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1984. godine.<ref>https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/branko-mikulic-covjek-i-drzavnik-354792</ref> Bile su to najbolje organizovane i najposjećenije olimpijske igre do tada.<ref>http://www.vilsonovo.net/index.php?page=price_read&_id=225</ref> Član CK SKJ na 13. kongresu održanom od 25. do 28. juna 1986. godine u [[Beograd]]u. Zalagao se za jačanje političke pozicije [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]].<ref>https://www.dw.com/bs/industrijski-uspjeh-bih-nekad-i-neuspjeh-sad/a-18873507</ref>
Obnašao je dužnost sekretara Predsjedništva [[Centralni komitet Bosne i Hercegovine|Centralnog komiteta]] [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] u dva mandata.
Početkom 90- tih godina istakao je potrebu ubrzanja transformacije triju vladajućih nacionalnih stranaka "sve dotle dok se njihovi programi i praktični čini ne nađu u tački ne samo lojalnosti prema suverenitetu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], već i prema zaštiti i obrani tog suvereniteta. U njihovoj okrenutosti građanima Bosne i Hercegovine, interesima tih građana - ne amnestirajući, naravno i opozicione stranke- - leži njihova i konkretna i historijska odgovornost za sudbinu države [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]." Dalje u slučaju da se političkim razgovorom ne može postići dogovor o poziciji Bosne i Hercegovine koja će biti istovjetna drugim republikama, Ištuk predlaže referendum, te smatra kako bi u svakom slučaju trebalo započeti stvaranje bosanskohercegovačke oružane sile, jer kako tad navodi "bez nje, objektivno, nema suverenosti ni poštivanja elementarnih normi pravne države".<ref>http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/02/historijska_traganja_12.pdf</ref>
Bio je jedan od najbližih saradnika [[Branko Mikulić|Branka Mikulića]]<ref>https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/tako-je-pisao-drug-branko-izvsena-je-agresija-na-domovinu-nas-bosanaca-i-hercegovaca/333314</ref> i član je Olimpijskog komiteta za organizaciju [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskih Olimpijskih igara]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1984. godine.<ref>https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/branko-mikulic-covjek-i-drzavnik-354792</ref> Bile su to najbolje organizovane i najposjećenije olimpijske igre do tada.<ref>http://www.vilsonovo.net/index.php?page=price_read&_id=225</ref> Član CK SKJ na 13. kongresu održanom od 25. do 28. juna 1986. godine u [[Beograd]]u. Zalagao se za jačanje političke pozicije [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]].<ref>https://www.dw.com/bs/industrijski-uspjeh-bih-nekad-i-neuspjeh-sad/a-18873507</ref>
Povremeno je pisao članke početkom 90- tih za časopis [[Bosanski pogledi|"Bosanski pogledi"]] koji je pokrenuo bošnjački političar [[Adil Zulfikarpašić]].<ref>http://bosanskipogledi.com/2019/05/27/branko-mikulic-covjek-koji-je-odbio-sve-pozive-da-napusti-ratno-sarajevo/</ref>
Početkom 90- tih godina istakao je potrebu ubrzanja transformacije triju vladajućih nacionalnih stranaka "sve dotle dok se njihovi programi i praktični čini ne nađu u tački ne samo lojalnosti prema suverenitetu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], već i prema zaštiti i obrani tog suvereniteta. U njihovoj okrenutosti građanima Bosne i Hercegovine, interesima tih građana- ne amnestirajući, naravno i opozicione stranke- leži njihova i konkretna i historijska odgovornost za sudbinu države [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]." Dalje u slučaju da se političkim razgovorom ne može postići dogovor o poziciji Bosne i Hercegovine koja će biti istovjetna drugim republikama, Ištuk predlaže referendum, te smatra kako bi u svakom slučaju trebalo započeti stvaranje bosanskohercegovačke oružane sile, jer kako tad navodi "bez nje, objektivno, nema suverenosti ni poštivanja elementarnih normi pravne države".<ref>http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/02/historijska_traganja_12.pdf</ref>
U aprilu 1993. godine u Sarajevu je osnovana [[Hrvatska seljačka stranka BiH]]. Statut HSS-a BiH napisali su Hrvoje Ištuk, zatim visoki dužnosnik SDB-a BiH [[Jozo Jozić]] i pripadnik vojne sigurnosti [[Armija RBiH|Armije RBiH]] Stanko Slišković.
Povremeno je pisao članke početkom 90- tih za časopis [[Bosanski pogledi|"Bosanski pogledi"]] koji je pokrenuo bošnjački političar [[Adil Zulfikarpašić]].<ref>http://bosanskipogledi.com/2019/05/27/branko-mikulic-covjek-koji-je-odbio-sve-pozive-da-napusti-ratno-sarajevo/</ref>
U aprilu 1993. godine u Sarajevu je osnovana [[Hrvatska seljačka stranka BiH]]. Statut HSS-a BiH napisali su Hrvoje Ištuk, zatim visoki dužnosnik SDB-a BiH [[Jozo Jozić]] i pripadnik vojne sigurnosti [[Armija RBiH|Armije RBiH]] Stanko Slišković.
1995. godine bio je član Suda časti Bosanskohercegovačke paneuropske unije osnovane 27.11.1995. u Sarajevu.<ref>https://ika.hkm.hr/novosti/paneuropska-unija-za-bosnu-i-hercegovinu/</ref> Bio je dugogodišnji član HKD "Napredak".<ref>https://ika.hkm.hr/novosti/hrvatski-predsjednik-primio-izaslanstvo-hkd-napredak/</ref>