Khalil Gibran: razlika između verzija

Dodana 2.283 bajta ,  prije 2 godine
nema sažetka izmjene
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
m (zamjena ik using AWB)
No edit summary
| značajna_djela =
}}
'''Kahlil Gibran''' ({{ArJ|جبران خليل جبران|f=Halil Džubran}} 6. januar 1883. - 10. april 1931.) bio je libanonsko-američki pisac, pjesnik i [[Likovna umjetnost|likovni umjetnik]]. Najpoznatiji je kao autor knjige ''Prorok'' koja je prvi put objavljena u SAD-u 1923. godine i od tada je postala jedna od [[Spisak najprodavanijih knjiga|najprodavanijih knjiga]] svih vremena i prevedena na više od 100 jezika. Rođen u Osmanlijskom [[Sandžak Libanon|Libanonu]] u [[Maronitska crkva|Maronitskoj]] porodici, mladi Gibran je imigrirao sa majkom, polubratom i sestrama u Sjedinjene Države 1895. godine. Kako mu je majka radila kao krojačica, upisan je u osnovnu školu u [[Boston|Bostonu]] gdje je njegove kreativne sposobnosti brzo primijetio učitelj koji ga je predstavio [[Fred Holland Day|Fredu Hollandu Dayu]]. Nakon osnovne škole, porodica je Gibrana poslala u rodnu zemlju gdje je upisao [[Koledž Mudrosti]] u [[Bejrut|Bejrutu]]. Vratio se u Boston 1902. godine nakon smrti najmlađe sestre, starijeg brata i majke, oslanjajući se na prihod svoje preostale sestre od njenog rada u krojačkoj radnji.
'''Kahlil Gibran''' ({{ArJ|جبران خليل جبران|f=Halil Džubran}}; [[Bischarri]], [[Libanon]] [[6. januar]] [[1883]] - [[New York City]] [[10. april]] [[1931]]), libanonski pisac, filozof i pjesnik.
 
Gibranovi crteži su prvi put izloženi u Dayovom studiju u Bostonu 1904. godine, a njegova prva knjiga na arapskom jeziku objavljena je 1905. godine u [[New York City|Njujorku]]. Uz financijsku pomoć tek upoznate dobročiniteljice [[Mary Haskell]], Gibran je studirao umjetnost u [[Pariz|Parizu]] od 1908. do 1910. godine. Tamo je stupio u kontakt sa sirijskim političkim misliocima koji su promovisali pobunu u Osmanlijskom carstvu nakon [[Mladoturska revolucija|Mladoturske revolucije]]; neki Gibranovi spisi izražavaju ideje [[Antiklerikalizam|antiklerikalizma]] kojeg su osmanlijske vlasti zabranile. Gibran se 1911. godine preselio u Njujork gdje je izdao svoju prvu knjigu na engleskom jeziku ''Luđak''. Njegovo likovno djelo prikazano je u galeriji Montross 1914. godine i u galerijama M. Knoedler & Co. 1917. godine. Do smrti u 48. godini od [[Ciroza|ciroze]] jetre, postigao je književnu slavu na "obje strane Atlantskog okeana" kada je njegova knjiga ''Prorok'' bila prevedena na njemački i francuski jezik. Njegovo tijelo prenijeto je u njegovo rođeno selo [[Bašari]] (u današnjem Libanonu) gdje danas postoji muzej posvećen njegovim djelima.
Najveći dio svog života proveo je u SAD gdje je i umro.U SAD je emigrirao 1895. godine sa majkom, dvije sestre i polubratom. Vremenom je u New Yorku stekao veliki ugled zahvaljući svom prijatelju fotografu Fredu H.Dayu. U Libanon se vraća kako bi završio školu. Nakon što mu porodica umre od tuberkuloze on ostaje brinuti se o jedinom preživjelom članu porodice sestri Josephin. Nakon smrti pokopan je u rodnom mjestu. Smatra se za jednog od najvećih arapsko-kršćanskih pisaca. Njegova djela pisana su na arapskom i engleskom jeziku. Bio je poznat i po tome što mu je omiljena forma pisanja bila ilirski zapis. Njegovo najveće djelo je "Prorok".
 
Kako su naveli [[Suheil Bushrui]] i Joe Jenkins, Gibranov život je opisan kao "često zarobljen između [[Friedrich Nietzsche|Nietzscheove]] pobune, [[William Blake|Blakeovog]] [[Panteizam|panteizma]] i [[Sufizam|sufijskog]] [[Misticizam|misticizma]]." Gibran je u svojim spisima raspravljao o različitim temama i istraživao različite književne forme. [[Salma Khadra Jayyusi]] nazvala ga je "jedinstvenim i najvažnijim utjecajem na arapsku poeziju i književnost tokom prve polovine dvadesetog stoljeća". Većina njegovih slika izrazila je Gibranovu ličnu viziju koju je uklapao duhovnom i mitološkom simbolikom, a likovna kritičarka Alice Raphael u slikaru je prepoznala klasičara, čiji rad duguje "više nalazima Da Vincija nego bilo kojem modernom pobunjeniku." Njegovo" veliko djelo "opisano je kao" umjetničko naslijeđe ljudima svih naroda."
 
== Djela ==