Razlika između verzija stranice "Sretenjski ustav"

'''Ustav Knjaževstva Srbije''' (слсрп. Уставъ Княжества Сербїе), poznat kao '''Sretenjski ustav''', je prvi ustav u [[Kneževina Srbija|Kneževini Srbiji]], koji je donijet u [[Kragujevac|Kragujevcu]] 1835. godine. Ustavom je izvršena podjela vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, što se i danas smatra standardom [[Demokratija|demokratije]] i ustavnosti. Vlast čine knez, državni sovjet i narodna skupština. U današnje vrijeme, ova podjela odgovarala bi predsjedniku, vladi i narodnoj skupštini. Ustavom je određeno da knez i državni sovjet dijele izvršnu vlast. Proklamovana su [[Deklaracija o pravima čovjeka i građanina|prava i slobode građana]], kao što su: neprikosnovenost ličnosti, nezavisnost sudstva i pravo na zakonito suđenje, sloboda kretanja i nastanjivanja, nepovredivost stana, pravo na izbor zanimanja, ravnopravnost građana, bez obzira na vjeru i nacionalnost. Ustavom su ukinuti [[Ropstvo|ropstvo]] i [[Feudalizam|feudalni]] odnosi. Iako je donijet od Velike narodne skupštine i zakletvom potvrđen od strane kneza [[Miloš Obrenović|Miloša Obrenovića]] Ustav je suspendovan nakon svega 55 dana pod pritiskom Velikih feudalnih sila ([[Osmanlijsko Carstvo|Turske]], [[Rusko Carstvo|Rusije]] i [[Austrijsko Carstvo|Austrije]]). Danas se original ovogjednog najvrednijegod pravnognajvrednijih aktapravnih akata iz savremenog[[Novi vijek|Novom vijeku]] doba(1453-1918) na [[Balkan]]u, koji povezao i ukoričio [[Gligorije Vozarović]], čuva u Arhivu Srbije.