Razlika između verzija stranice "Ljudski kostur"

[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →‎top: ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
Red 13:
Posljednji pršljenovi su međusobno srasli u krstačnu i trtičnu kost. [[Kičma]] je savijena poput opruge, u obliku dva latinična slova ''S''. Takva struktura omogućava održavanje ravnoteže i amortizaciju potresa i udaraca, prilikom [[Bipedalizam|dvonožnog uspravnog hoda]], ublažava udarce koji nastaju hodanjem, trčanjem i skakanjem. To je osobito značajno zbog toga što na lobanjskom dnu postoje neravnine koje bi pri takvim potresima mogle ozlijediti [[mozak]] (kao na "turskom sedlu" - ''sella turcica''). Osobe sa ravnim tabanima, zbog takvih potresa, češće pate od [[glavobolja|glavobolje]] i ne podnose duže stajanje, hodanje ili trčanje.
 
Grudni pršljenovi su povezani sa 12 pari [[rebro|rebara]]. Na prednjem dijelu trupa rebra su hrskavicom vezana za prsnu kost, s kojom tako zatvaraju [[grudni koš]].p
 
== Kostur udova ==
Kosti ruku i nogu sa kičmom su povezane [[karlica|karličnim]], odnosno [[rame|ramenim pojasom]], i zajedno čine kostur udova. Rameni i karlični pojas žene i muškarca se razlikuju. U toku puberteta se karlični pojas djevojčica mijenja i postaje širi, s velikim ovalnim otvorom, prilagođavajući se budućoj funkciji rađanja. Kod dječaka sa nakon puberteta počinje širiti prsni koš i rameni pojas. Kosti ruku i nogu se većim dijelom ne razlikuju u obliku i poretku.
Nepravilnim držanjem tijela može dovesti do krivljenja kičme koje se zove [[skolioza]] ([[grčkijezik|grč.]] ''skoliozis'' – krivljenje), ali može nastati i iz drugih razloga: ([[rahitis]], [[tuberkuloza kostiju]], itd.).
Dugim stajanjem po tvrdoj podlozi u neprikladnoj obući može dovesti do spuštanja svoda stopala, it ako nastaje [[ravno stopal]]o (dus tabani). Ljudi sa ravnim stopalom ne mogu dugo hodati jer se brzo zamaraju.
 
=== Povrede kostiju i zglobova ===
Jaki udarci, nezgodni padovi ili prejaki pritisci mogu uzrokovati napukline ili prelome kostiju i ozljede zglobova. Prelom kosti može biti zatvoren i otvoren.
Prilikom [[zatvoreni prelom kostiju|zatvorenog preloma]], oštri vrhovi slomljene kosti povrijede okolna tkiva, krvne žile i nerve. Zbog toga se javljaju jaki bolovi, a često i [[nesvjestica]]. [[Ud]] sa prelomljenom kosti izmijeni oblik, otekne, a zbog izlivene krvi često i poplavi i postaje nepokretan.
 
[[Otvoreni prelom kostiju]] nastaje kada krajevi kostiju privju tkiva i kožu na površini tijela, rana krvari i lako se inficira (zarazi) bakterijama.
[[Imobilizacija]] je postupak koji ozlijeđeni dio tijela učini nepokretnim i tako zaštiti od nehotičnih pokreta i daljih oštećenja.
[[Uganuće]] je povreda zgloba pri kojoj se [[zglob]] suviše istegne. Popuštaju veze i popucaju dijelovi [[zglobna čahura|zglobne čahure]], pa se zglob nakon uganuća brz o osposobi za normalno kretanje.
[[Iščašenje]] je povreda mnogo teža od uganuća. Zglobne veze i zglobna čahura se razderu, a zglobni jabučica iskoči iz zglobne čašice. Bol, oticanje, plavilo oko zgloba zbog izliva krvi iz pokidanih [[krvni sud|žila]] su su mnogo jači nego kod uganuća. Prilikom iščašenja potrebna je intervencija [[liječnik|doktora]] i brza i pravilna [[prva pomoć]].
 
== Također pogledajte ==
* [[Kosti]]
 
==Reference==
{{reference}}
{{Commonscat|Human skeletons}}