Razlika između verzija stranice "Lemur"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →‎Glavne osobenosti: ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
m clean up, replaced: lightblue → pink, , → , (2), . → . , File: → Datoteka: (2) using AWB
Red 1:
{{Taksokvir
| boja = lightbluepink
| naziv = Lemuri
| slika = Lemuroidea.jpg
Red 21:
}}
[[Datoteka:Lemuroidea distribution.svg|mini|100px|Rasprostranjenje [[Madagaskar]]skih lrmura]]
'''Lemuri''' su pripadnici biološkog infrareda ''Lemuriformes'', [[primat]]a endemičnih na [[Madagaskar]]u i [[Afrika|istoku subsaharske Afrike]] . Riječ lemur dolazi od [[latinski jezik|latinske]] riječi ''lemures'' što, u rimskoj religiji, znači zli demoni, nesmireni pokojnici, koji plaše ljude i smućuju im um ("duhovi noći").<ref>http://www.hrleksikon.info/definicija/lemuri.html</ref> Ovo ime se odnosi na njihove velike, reflektirajuće [[oči]] i krikove pojedinih vrsta. Termin lemur se koristi za vrste iz pet lemuriformnih porodica, a također jedan rod unutar lemuriformne porodice nosi naziv [[Lemur (rod)|''Lemur'']].
 
Najprepoznatljiviji pripadnik lemura je [[prstenorepi lemur]]. Pored njega postoji još 98 vrsta lemura.
Red 29:
Procjenjuje se da su njihovi preci na [[Madagaskar]] stigli prije oko 62-65 miliona godina, na splavovima od [[biljka|biljnog]] materijala, kada sui h povoljne I šireće [[okean]]ske struje morske struje donijele na ovaj otok. Od tog vremena, lemuri su [[Evolucija|evoluirali]] u ekstremno sezonskom okruženju pa su njihova [[adaptacija|adaptacije]] rezultirale izuzetnom aznolikošću, poput one u svih drugih primate (u njihovim okolnostima). Nedugo zatim, na otok su stigli i ljudi, prije oko 2.000 I više godina, kada su lemuri bili veličine mužjaka [[gorile]]. Danas, postoji gotovo 100 vrsta lemura, a većina njih su otkrivene ili promovirane u status pune vrste tek od 1990-ih. Međutim, [[taksonomija]] lemura jejoš uvijek kontroverzna, a ovisi o tome koji se koncepta vrste koristi. Sporna je čak i taksonomija višeg nivoa. Neki stručnjaci, većinu lemura radije svrstavaju u infrared ''[[Lemuriformes]]'', dok drugi su drugi skloniji mišljenju da u ''Lemuriformes'', smještajući sve žive [[strepsirrhini]] ([[mokronosci]]) u [[Taksonomska Pozicija|natporodici]] ''Lemuroidea'' i sve loriside i [[galago]] u natporodici ''Lorisoidea''
 
Veličine su od 30 g do 9&nbsp;kg, a imaju mnoge zajedničke, osnovne primatske osobine, kao što su razgranata anatomija šake i prstiju i nokti na rukama i nogama, umjesto kandži (u većini [[vrsta]]). Međutim, njihova odnos između tjelesne mase i veličine mozga je manji od anthropoidnih primata, a među mnogim drugim [[osobina]]ma koje dijele s drugim primatima grupe ''[[Strepsirrhini]]'' , imaju i "mokri nos" ([[rinarij]]).
 
Lemuri su pretežno društvene ne životinje, kao i općenito strepsirini i više komuniciraju mirisima i vokalizacijom nego vizuelnim signalima. Mnogi lemuri su postigli adaptacijski odgovor na madagaskarske uvjete života, u naglašenom sezonskom okruženju. Imaju relativno nizak bazalni [[metabolizam]] i, uz sezonsko parenje i [[matrijarhat]], mogu se izlagati dormanciji (mirovanju) (kao što su [[hibernacija]] ili tromost). Većina se hrani širok im izborom voća i lišća, a neki su specijalizirani za određenu vrstu hrane.. Iako mnogi imaju sličnu ishranu , različite vrste lemura nastanjuju iste šume pošto se razlikuju po [[ekološka niša|ekološkim nišama]]
Tokom 18. i 19. Stoljeća, istraživanja lemura su bila fokusirana na [[taksonomija|taksonomiju]] i prikupljanje uzoraka. Zapažanja o njihovom [[etologija|ponašanju]] i [[ekologija|ekologiji]] dolazila su ranih istraživa, ali ozbiljna proučavanja nisu realiirana do 1950-ih i 1960-ih. U početku ih je ometala politička nestabilnost i previranja na Madagaskaru, sredinom 1970-ih, pa su se istraživanja nastavila u 1980-im, što je znatno povećalo razumijevanje tih primata. Istraživački obkekti, kao što je ''Duke Lemur Center'', pružili su mogućnost istraživanja u kontroliranim uvjetima. Inače, lemuri su važni za istraživanje jer njihova mješavina predačkih karakteristike i onih [[osobina]] koje dijele s anthropoidnim primatima mogu dati uvid u evoluciju svih primata, uključujući i [[čovjek|ljude]]. Međutim, mnogim vrstama lemura prijeti izumiranje, zbog gubitka staništa i lova. Iako lokalne tradicije općenito pomažu zaštitu lemura i svojih šuma, ilegalne sječe, rašireno siromaštvo, politička nestabilnost i ometaju i podrivaju napore na očuvanju ovih primata. Zbog tih prijetnji, brojnost lemura permanentno opada. Međunarodna unije za zaštitu prirode (IUCN) smatra da su lemuri najugroženiji [[sisar]]i, uz napomenu da će se od [[2013]]. čak do 90% svih lemurskih vrsta, u narednih 20 do 25 godina suočiti saizumiranjem.
 
==Rasprostranjenje i diverzitet==
[[FileDatoteka:Babakotia radofilai.jpg|thumb|upright|alt=Gigantski lemur se nogama vješa za grane pomoću sve četiri noge kao spori lijenivac. Rep je kratak, a prednji udovi su nešto duži od zadnjih.|Restauracija načina života ''Babakotia radofilai'', lemura ljenivca (koji je izumro prije manje od 2.000 godina)]]
 
Lemuri imaju prilagodbe za popunjavanje mnogih otvorenih [[ekološka niša|ekoloških niša]] s koje zu zaposjeli na Madagaskaru. Njihova raznolikost u ponašanja i [[morfologija]] su poredivi majmunima u ostalim dijelovima svijeta. Veličinom od 30 g, Madame Berthin mišji lemur, najmanji je primat na svijetu, a nedavno izumrli, ''Archaeoindris fontoynonti'' (160–200&nbsp;kg) evoluirao je u raznovrsne oblike kretanja, različite nivoe društvene složenosti, i jedinstvene adaptacije na lokalne klimatske prilike, još dvije hiljade godina.{{Sfn|Garbutt|2007|pp=85–86}}
Red 151:
|}
 
[[FileDatoteka:Lepilemur sahamalazensis c.png|thumb|200px|Vižljasti lemur (malo tijelo, duge noge, smeđe krzno, velike oči i tanak dlakavi rep), <br>''Lepilemur sahamalazensis'') je, kao posebna vrsta, identificiran [[2006]].]]
 
Taksonomija lemura se značajno promijenila od prve klasifikacije (Carl Linnaeus u [[1758]].) Jedan od najvećih izazova je bio klasifikaciju aj-aj, koja je bila tema rasprave do nedavno. Kada je [[Richard Owen]] objavio je [[anatomija|anatomske]] studije [[1866]]. godine, prirodnjaci, u početku, nisu bili sigurni da li je aj-aj (rod ''Daubentonia'') bio [[primat]], [[glodar]] ili [[torbar]].{{Sfn|Sterling|McCreless|2006|pp=159–184}}{{Sfn|Ankel-Simons|2007|pp=48–161}}{{Sfn|Garbutt|2007|pp=205–207}} Međutim, položaj aj-aj u rou ''Primates'' ostao problematičan sve do nedavno. Na osnovu anatomije, istraživači su pronašli podršku za klasifikaciju roda ''Daubentonia'' kao specijaliziranog indriida, sestrinsku grupu svih strepsirinea, a kao neodređeni takson unutar reda primata.{{Sfn|Yoder|2003|pp=1242–1247}} Molekulsko-[[genetika|genetički]] testovi su pokazali sa je porodica ''Daubentoniidae'' osnovna za sve ''Lemuriformes''. Russell Mittermeier, Colin Groves i suradnici, ignorirali su naslovljena taksonomija kategorija više razine, definiranjem lemura kao monofiletske skupine u kojoj su recentne familije, uključujući i ''Daubentoniidae''.