Razlika između izmjena na stranici "Dojka"

Uklonjena 4 bajta ,  prije 4 mjeseca
m
clean up, replaced: , → , (3), . → . using AWB
m (ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke)
m (clean up, replaced: , → , (3), . → . using AWB)
 
Sise su obilježavajuća osobenost [[klasa (taksonomija)|klase]] [[sisar]]i ([[latinski jezik|lat.]] ''Mamalia''), koji su po njima imenovani i na latinskom i na većini [[južnoslavenski jezici|južnoslavenskih jezika]].<ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.</ref><ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-686-8}}.</ref><ref>Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, {{ISBN|0-7216-0240-1}}.</ref>
 
Veličinu i oblik sisa određuje [[masno tkivo|potkožno masno tkivo]] koje oblikuje i obavija mrežu [[mliječna žlijezna|mliječnih kanala]] koji konvergiraju u bradavice. Na krajevima kanala su [[mliječne režanj|lobusi]] ili skupine [[mliječna alveola|alveola]], gdje se mlijeko proizvodi i skladišti u odgovoru na [[hormon| hormonske signale]]. U[[trudnoća|trudnoći]], dojke odgovaraju na složene interakcije [[hormon]]a , uključujući i [[estrogen]]e, [[progesteron]] i [[prolaktin]], koji posreduju završetak svog razvoja, naime lobuloalveolarno sazrijevanje, u pripremi [[laktacija|laktacije]] i [[dojenje|dojenja]]. Nakon [[porođaj]]a, alveole stimuliraju proizvodnju i lučenje mlijeka za dojenčad.
 
Uz funkcija u prehrana dojenčadi, ženske grudi imaju društvene i seksualne karakteristike. Grudi su predstavljena na značajnim antičkim i modernim skulpturama, drugim oblicima umjetnostnosti i fotografijaMA. Ženske grudi se shvataju kao istaknuta osobenost u percepciji žene, njene slike tijela i seksualne privlačnosti. Neke [[kultura|zapadne kulture]] su na stanovištu da grudi svojom seksualnošću i imaju tendenciju golih grudi da smatraju kao neskromnost ili nepristojnost. Grudi i posebno bradavice su [[erogene zone]] žene. S obzirom na naglasak nekim kulturama na veličinu grudi i privlačnosti, neke žene traže podešavanje grudi ili druge [[operacija dojke|operacije]] za povećanje ili smanjenje njihove veličine ili podizanje [[ptoza (grudi)|opuštenih grudi]].<ref name=SEER>{{cite web|title=SEER Training: Breast Anatomy|url=http://training.seer.cancer.gov/breast/anatomy/|publisher=National Cancer Institute|accessdate=9. 5. 2012}}</ref>
Korijen dojke (''radix mammae'') je u području ispod drugog rebra i nastavlja se u trup dojke (''corpus mammae''), koja je obložena kožom, sa oštro-žlijebnim donjim naborom u (''sulcus submammalis)'' i prelazi u kožu grudnog koša.
Na vrhu dojke je njena prirodna bradavica (''papilla mammae''), izbočena struktura, obično visine i širine po oko centimetar, kroz koju izlaze izvodni kanali mliječne žlijezde. Oko bradavice je kružno pigmentirano područje (''areola mammae'') .
Dojku oblikuje žljezdano tkivo mliječne žlijezde (''glandula mammaria''), koje je ugrađeno u vezivnu stromu i obloženo masnim tkivom. Mliječna žlijezda sadrži 10 do 20 mjehurastocjevastih žlijezda (''lobi glandulae mammariae''), od kojih svaka ima sopstveni izvodni kanalić (''ductus lactiferi'') koji se posebno otvara na bradavici . Režnjevi se dijele na režnjiće (''lobuli glandulae mammariae''), koji su odivojeni vezivnim pregradama. To doprinosi da se palpacijom mliječna žlijezda čini kao zrnasta masa. Režnjevi i izvodni kanali raspoređeni su zrakasto oko bradavice, pa svaka operacija uvažava pravilo da rez dojke mora biti radijalan prema bradavici. Izvodni kanal proširuje se prije ulaska u bradavicu, u 5 do 9&nbsp;mm široki sinus (''sinus lactiferus''), nakon čega se opet sužava, prije otvaranja na vrhu bradavice.
Arterije dojke su grane triju arterija: unutrašnje (''[[a. thoracica interna]]''), lateralne (''[[a. thoracica lateralis]]'') i međurebrene arterije (''[[aa. intercostales]]''). ''[[Arteria thoracica interna]]'' snabdijeva krvlju srednji dio dojke; iz ove arterije polaze perforantni ogranci (''rr. perforantes'') koji probijaju međurebrene prostore. Od perforantnih grana odlaze ogranci za dojku (''rr. mammarii''). Bočni dio dojke prokrvljavaju ogranci ''a. toracike lateralis'' (''rami mammarii laterales''). Duboki dio opskrbljuju ogranci interkostalnih arterija (''rr. mammarii'').
Vene dojke formiraju obilati potkožni splet, koji započinje oko areole, Hallerovim prstenom (''plexus venosum areolaris''). Vene medijalnog dijela dojke ulijevaju se u unutrašnje vene prsnog koša (''vv. thoracicae internae''), a iz bočnog dijela dojke, vensku krv odvode lateralna vena [[Grudni koš|grudnog nog koša]] (''v. thoracica lateralis'') i međurebrene vene (''vv. intercostales'').
 
:Poremećaji funkcije dojki su galaktoreja (izlučivanje mlijeka izvan doba dojenja), secernirajuća dojka, krvareća dojka, mastodinija (bolna dojka), produljeno dojenje, preobilna količina mlijeka, neizdašnost dojki i spontano istjecanje mlijeka.
:Regresivne promjene dojke su [[atrofija]] (smežurane dojke) , [[distrofija]] (pretvaranje tkiva dojke u masnoće, [[sluz]] ili stvaranje kalcifikata) i steatonekroza (u izumrlom masnom tkivu taloži [[krečnjak]], koji se ispoljava kao tvrd, ponekad bolan čvor).
:Upalne promjene dojke su teilitis (upala bradavice), areolitis (upala areole), intertrigo (ekcem subddojknog nabota), mastitis (upala mliječne žlijezde, najčešće u prva dvije sedmice nakon poroda), apsces (lokalizirana gnojna upala), karbunkul (gnojna infekcija kože i potkožnog tkiva s brojnim gnojnim čepovima) i rijetko [[tuberkuloza]], [[sifilis]] i aktinomikoza.
 
:[[Displazija|Displazije]] su najčešća i najvažnije fibrocistne bolesti dojke. To je najčešća bolest dojke uopće i najčešći povod odlaska ljekaru na pregleda dojke, a navodi se i kao predisponirajući faktor rizika za [[rak dojke]]. Ispoljava se se kao bujanje vezivnog tkiva (fibroza) ili ćelija mliječne žlijezde (epitelijalna hiperplazija) , o stvaranju cističnih formacija ili o kombinacijama navedenih pojava. Te promjene su uzrokovane hormonskim uticajima ([[estrogen]], [[progesteron]], [[prolaktin]]).
 
=== Tumorske ===