Razlika između verzija stranice "Radiolaria"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m razne ispravke
m clean up, replaced: lightblue → pink, slika: → Datoteka: (11), , → , (16), . → . (6) using AWB
Red 1:
{{Taksokvir
| boja =lightbluepink
| naziv =Radiolaria<br>(Potkoljeno Radiolarije<br>Vremenski raspon:<br>[[Kambrij]], prije 542 milona godina – [[holocen|Sadašnjost]]
| slika =Radiolaria.jpg
Red 23:
'''Radiolaria''', zvana i '''Radiozoa''', [[bosanski]] uobičajeno '''radiolarije''' su [[protozoa]] dijametra 0.1–0.2&nbsp;mm koje stvaraju zamršene [[mineral]]ne [[skelet]]e, obično s centralnom kapsulom koja deli [[ćelija (biologija)|ćeliju]] na unutrašnji i vanjski dio [[endoplazme]] i [[Ektoplazma|ektoplazme]]. Razrađeni mineralni skelet obično je izrađen od [[silicij-dioksid]]a.<ref>Smalley,I.J. 1963. Radiolarians:construction of spherical skeleton. Science 140, 396-397. doi:10.1126/science.140.3565.396</ref> Nalaze se kao [[zooplankton]] u svim dijelovima okeana, a njihovi skeletni ostaci čine veliki dio pokrova okeanskog dna kao [[silicijska ooza|silicijske ooze]]. Zbog svoje brze promjene kao vrste, predstavljaju važan [[fosil|dijagnostički fosil]] koji se nalazi od [[ksmbrij]]a nadalje. Neki uobičajeni radiolarni fosili uključuju rodove ''[[Actinomma]]'', ''[[Heliosphaera]]'' i ''[[Hexadoridium]]''.
==Opis==
[[slikaDatoteka:Circogoniaicosahedra ekw.jpg|left|frame|''Circogonia icosahedra'', radiolarijska vrsta u obliku regularnog [[ikosahedron]]a]]
 
Radiolarije imaju mnogo igličastih [[pseudopodija]] podržanih snopovima [[mikrotubula]] koje pomažu u plutanju organizma. [[Ćelijsko jedro]] i većina drugih [[organela]] nalaze se u endoplazmi, dok je ektoplazma ispunjena pjenastom [[vakuola|vakuolom]] s [[lipid]]nim kapljicama, održavajući ih živahnim. Radiolarije često mogu imati [[simbioza|simbiotske]] alge, posebno [[zooksantele]] koje ćeliji pružaju većinu energije. Neke od ovih organizacija nalaze se među [[heliozoa]]ama, ali one nemaju centralne kapsule i proizvode samo jednostavne ljuske i bodlje.
Red 37:
Raspravlja se i o odnosima [[Foraminifera]] i Radiolaria. Molekularna stabla podržavaju njihov bliski odnos – grupa zvana Retaria.<ref name=Cavalier-Smith1999>{{cite journal |author=Cavalier-Smith T |title=Principles of protein and lipid targeting in secondary symbiogenesis: euglenoid, dinoflagellate, and sporozoan plastid origins and the eukaryote family tree |journal=J. Eukaryot. Microbiol. |volume=46 |issue=4 |pages=347–66 |date=juli 1999 |pmid=18092388 |doi=10.1111/j.1550-7408.1999.tb04614.x }}</ref> Ali jesu li sestrinske loze ili treba li Foraminifera uvrstiti u sastav Radiolaria nije poznato.
==Pregled==
'''Radiolaria''' , '''Radiozoa''' – radiolarije ili zrakaši – su grupa [[ameba|ameboidnih]] [[Protista]] koja proizvodi zamršene mineralne skelete nalazi kao zooplanktona u okeanu. Obično su jednoćelijske, iako neke tvore kolonije hiljada jedinki. Tijelo ćelije podijeljeno je u dva dijela, unutarnji i vanjski, koji se nazivaju endoplazma i ektoplazma , razdvojeni organskom membranom, zvanom središnja kapsula.
Dva najkarakterističnija obilježja radiolarija su njihov skelet i aksopodije. Radiolarios proizvodi kostur koji može imati vrlo razrađenu strukturu i velike ljepote, sa opaliranim izgledom . Brojne izbočine zvane aksopodi napuštaju tijelo ćelije koja mu daje zračen izgled i služe tijelu za kretanje i hvatanje malog plijena.
 
Kostur fosila radiolarija lako je, a zbog brzog evolucije njihovih vrsta važni su kao fosili vodeći iz Kambrije . Radiolarios trenutno broji oko 1000 živih vrsta.
 
Tradicionalno je Radiolaria grupirala četiri grupe: Acantharea , Nassellaria , Spumellaria i Phaeodaria (Haeckel 1887). 4 Međutim, molekularne analize otkrile su da je skupina Phaeodaria zapravo povezana sa Thecofilosea , u Cercozoa , 5 jer je sličnost zbog konvergentne evolucije u razvoju silicijskog kostura i aksopoda.
 
==Ekologija ==
Radiolarijani su morski i pelagični , koji predstavljaju važan dio planktona . Nalaze se u svim oceanima, uključujući umjerene, tropske i arktičke širine. Većina živi na prvih stotina metara površine na otvorenom moru, ali ih je pronađeno i na svim dubinama, uključujući i ponorne dubine. 6 7 Njegova morfologija je prilagođen suspenzije u vodenom stupcu i različitih vrsta koje žive u različitim dubini rasponima. Dvije su vrste mogle biti bentoške , mada njihova povezanost s radiolarijanima nije jasna.
 
Radiolarijani su heterotrofi , obično predatori protista i drugih malih organizama koje hvataju svojim pseudopodima . Među svoj plijen uključuje zooplanktona ( kopepoda , rakova larve, ciliates i flagelati) kao fitoplanktona ( dijatomeje , Coccolithophores i dinoflagelate ) plus bakterija i organskih otpadaka. Veće vrste mogu uhvatiti kopitare i ličinke rakova .
Radiolarijanci su jednoćelijski, mada neke vrste mogu formirati kolonije hiljada jedinki (porodica Collosphaeridae ). Kolonijalni pojedinci uklopljeni su u zajedničku želatinoznu matricu i međusobno se povezuju sa svojim pseudopodima. Neke vrste mogu formirati simbiotske asocijacije sa raznim algama , posebno zooksanthellae , koje proizvode većinu energije potrebne radiolario.
Pojedine radiolarije obično imaju veličinu u rasponu od stotine do desetine milimetra, ali neke dostižu milimetar ili više, pa ih možete vidjeti golim okom. Kolonije mogu kolektivno dostići veličine veće od centimetra, dosežući u izuzetnim slučajevima, do promjera do tri metra. 9
 
==Struktura ==
[[slikaDatoteka:Radiolaria scheme.svg|thumb|400px|Dijagram radiolarijumske ćelije (kelet sa lijeve strane i ćelija sa desne strane). <br>
{{div col|3}}
1. – korteksna školjka,<br> 2. – sekundarni skelet,<br> 3. – pora,<br> 4. – glavni skelet,<br> 5. – prva medularna školjka,<br> 6. – sekundarna medularna školjka,<br> 7. – korteksna školjka,<br> 8. – greben i školjka,<br> 9. – endoplazma,<br> 10. – ektoplazma (kalima),<br> 11. – aksopodija,<br> 12. – filipodija,<br> 13. –[[mikrotubula]],<br> 14. – [[vakuola]],<br> 15. – [[Golgijev aparat]],<br> 16. – [[jedro]]<br> , 17. – [[mitohondrije]],<br> 18. – centralna kapsula,<br> 19. – [[ribosom]],<br> 20. – [[lipid]]na granula.{{div col end}}]]
 
===Citoplazma===
Red 67:
Ektoplazma se proteže prema van u obliku složene mreža [[pseudopodija]]. Okružuje cijelu ćeliju, uključujući i elemente skelta koji strše i na taj način sprečavajući njihovo otapanje u morskoj vodi. Iz ektoplazme polaze brojne radijalne, fine, vrlo ravne, šiljate i nerazgranate zrnaste projekcije (od kojih potiče naziv radiolarija). Projekcije mogu biti dvovrsne, [[filopodije]] koje nemaju središnju os, ili češće [[aksopodije]], koji su podržane [[mikrotubula]]ma.
 
Tijelo ih aktivno koristi, jer im pomažu u flotaciji (povećanjem površine tijela), a koriste se i za pokretljivost (laganim plivanjem) i za hvatanje hrane. Slična je tjelesna organizacija pronađena u [[Heliozoa]] , ali njima nedostaje središnja kapsula i kao skelet proizvode samo jednostavne bodlje.
 
===Skelet===
Red 82:
Među radiolarijama, razlikuju se dvije grupe: [[Polycystinea]] i [[Acantharea]]. Radiolaria mogu biti grupisane kao [[parafilija|parafiletske]], podijeljene u dvije pomenute grupe, koje zajedno sa [[Foraminifera]] čine poseban [[kladus]].
 
Tradicijski, grupa Radiolaria je uključivala [[Phaeodarea]], koja ims silicijeve skelete, ali se razlikuju od Polycystinea u nekoliko drugih aspekata. Međutim, sličnost je zbog [[konvergentna evolucija|konvergentne evolucije]], kao što ih molekularno stablosmješts u [[Cercozoa]], grupu koja uključuje nekoliko [[Bičari|flagelatnih]] i [[ameba|ameboidnih]] [[protista]] . S druge strane, Radiolaria i Cercozoa uključeni su u supergrupu koja se zove [[Rhizaria]].
 
===Polycystinea===
Grupa [[Polycystinea]] predstavlja prave radiolarije, sa skeletom od silicijske materije boje [[opal]]a. Međutim, nekim oblicima nedostaje skelet. Kod drugih je sačinjen od začinjanih dijelova koji su razbacani po citoplazmi ili imaju strukturu poroznih školjki ili rešetki s vrlo izrađenim geometrijskim oblicima. Po tjelesnoj simetriji, razlikuju se dva osnovna obrasca morfologije: sferna i stožasta. Mogu biti samotni, ali i u kolonijama, u izuzetnim slučajevima, do promjera do tri metra. Danas je poznato 700-1000 živih vrsta. Policistinih radiolarija je najviše u raspoloživim podacima o fosilima.
[[slikaDatoteka:Acantharia scheme.svg|thumb|400px|Dijagram ćelije Acantharea: <br>{{div col|3}}1-aksopodija,<br> 2 - radijalna spikula,<br> 3 - filipodija,<br> 4 - kora ektoplazme,<br> 5 - [[mionema]],<br> 6 - [[mitohondrija]], <br>7 - endoplazma,<br> 8 - [[ribosom]],<br> 9 - zooksanthela, <br>10 - [[vakuola]] , 11 - [[mikrotubula]],<br> 12- ektoplazma (kalima),<br> 13 - centralna kapsula,<br> 14 - [[Golgijev aparat]],<br> 15 - [[lipid]]na granula,<br> 16 - [[jedro]].]]
 
===Acantharea ===
Acantharea imaju skelet od [[celestit]]a (stroncij-sulfata) i samo organizmi mogu ugraditi njihove mineralne skelete, sastavljene od 20 radijalnih šiljaka stroncij-sulfata, koji se stapaju u centru ćelije. Ove spikule vežu kontraktilne [[mioneme]] u [[periplazma|periplazmi]] (kore ektoplazme). Ćelije imaju cjevaste [[mitohondrija|mitohondrijske]] grebene. Osim što su aktivni grabežljivci, hvataju i male organizme uz pomoć aksopoda koji čine mrežu ektoplazme. Često u endoplazmi imaju desetine ili stotine simbionatskih mikroalgi. U određenim sredinama su [[Rhizaria]] mnogobrojniji, nadilazeći foraminifere i policistine i mogu formirati skupine koje dostižu i do pola miliona jedinki po m<sup>2</sup> . Ovi organizmi su također pronađeni u dubinama od stotinama ili čak hiljadama metara. Acantharea obuhvaa oko 50 rodova i 150 vrsta. Posebno je zanimljiv osebujni rod ''[[Sticholonche]]'' kojem nedostaje unutrašnji skelet, iako ima brojne spikule, a ponekad se smatrao i [[heliozoa|heliozoom]].
 
==Haeckelove radiolarije==
Red 102:
<center>
<gallery>
slikaDatoteka:Haeckel Discoidea.jpg|11. ''Discoidea''
slikaDatoteka:Haeckel Acanthometra.jpg|21. ''Acanthometra''
slikaDatoteka:Haeckel Spyroidea.jpg|22. ''Spyroidea''
slikaDatoteka:Haeckel Cyrtoidea.jpg|31. ''Cyrtoidea''
slikaDatoteka:Haeckel Acanthophracta.jpg|41. ''Acanthophracta''
slikaDatoteka:Haeckel Polycyttaria.jpg|51. ''Polycyttaria''
slikaDatoteka:Haeckel Stephoidea.jpg|71. ''Stephoidea''
slikaDatoteka:Haeckel Spumellaria.jpg|91. ''Spumellaria''
</gallery>
</center>