Razlika između verzija stranice "Dvonožnost"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
m clean up, replaced: , → , (2), File: → Datoteka: (2) using AWB
 
Red 1:
[[FileDatoteka: Strauss m Tanzania.jpg | thumb | 250px | [[Noj]] je jedan od najbržih postojećih dvonožaca]]
[[FileDatoteka:Asimo.jpg | 250px|thumb | Dvonožni robot ASIMO]]
[[Image:Muybridge runner.jpg|thumb|250px|'''Čovjek trči''' - [[Eadweard Muybridge]]]]
'''Dvonožnost''' ili [[bipedalnost]] je oblik kretanja po [[tlo|tlu]] kada se [[organizam]] kreće pomoću dva zadnja uda ili zadnjih [[noga|nogu]], za razliku od [[četveronožac]]a ([[kvadriped]]a). [[Životinja]], [[mašina]] ili druga naprava koja se obično kreće na '''dvonožni''' način poznata je kao '''[[dvonožac]]''' ili biped što znači "dvije noge" (lat. ''bi'' = dva + ''ped'' = noga). Vrste dvonožnog kretanja uključuju [[hod]], [[trk|trčanje]] ili [[skok|skakanje]]. Dvonožnost obuhvataju brojne kopnene životinje i ljude.
Red 7:
Dvonožnost može biti '''obavezna''' (obligatna), kada se [[životinja]] uvijek kreće na ovaj način. Ovaj položaj životinja može se pojaviti u određenom razvojnom periodu ili od rođenja. Tokom evolucije živog svijeta, javlja se od početka teropodnih dinosaurusa [[praptica]] do [[Homo sapiens|hominida]]. Recentni primjeri dvonožnih [[ptica]] su [[noj]] i [[pingvin]].
 
Postoji i '''neobavezna''' (fakultativna, opcijska) dvonožnost, kada četveronožna [[životinja]] usvoji i dvonožni stav (gdje je, u većini slučajeva, dominantan nad drugim). U okviru ove kategorije, u prošlosti su takvi bili neki dinosaurusi kao ''[[Iguanodon]]'' , a među recentnim oblicima takvi su neljudski primat, kao što su [[čimpanze]], [[gorile]] i [[giboni]].<ref>Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, {{ISBN|9958-21-091-6}}.</ref>
 
Kretanje uspravno otvaralo je mogućnost šireg pregleda okoline i sticanja veće količine iskustva u životu [[hominini|hominina]], jer su gornji ekstremiteti ovih životinja osslobođeni za obavljanje raznih aktivnosti, koje su strane i teže izvodljive kod četvoronožnih [[životinja]].
Red 14:
O tome kako i zašto je dvonoštvo evoluirlo kod ljudskih predaka, postoji najmanje dvanaest različitih hipoteza. Poznato je, međutim da se pojavilo prije povećanja zapremine ljudskog mozga ili izrade kamenih alata.<ref>Lovejoy C. O. (1988): Evolution of Human walking. Scientific American, 259 (5): 82–89.</ref> Bipedalne specijlizacije nađene su kod australopitaka (rod ''[[Australopithecus]]'') od prije oko 4.2-3.9 miliona godina.<ref>McHenry H. M. (2009): Evolution: The first four billion years, chapter: Human Evolution, in: Ruse M, Travis J. The Belknap Press of Harvard University, Cambridge, Massachusetts, {{ISBN|978-0-674-03175-3}}.</ref>
 
[[Evolucija]] bipedalizma je praćena značajnim korelativnim promjenama u kičmenom stubu, uključujući i uspravno kretanje naprijed, položaj velikog moždano-moždinskog spoja (''foramen magnum''), odnosno zgloba glava – [[kičma]] , gdje kse [[lobanja]] oslanja na stub koji omogućava dvonožno kretanje.<ref>Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref>
U mnoštvu teorija o porijeklu i [[selekcija|selekcijskom]] favoriziranju dvonožnog uspravnog hoda nema suvišnih rasprava, jer svaka od njih ima svoju [[logika|logičnost]], a ne isključuje niti jednu drugu.
Najčešće se pominju slijedeće: