Verzija na dan 13 decembar 2019 u 10:15 uredi Ako-Bog-da (razgovor \| doprinosi) 122 edits No edit summary ← Starija izmjena		Verzija na dan 5 april 2020 u 13:14 uredi poništi AnToni (razgovor \| doprinosi) Birokrati, Urednici, Administratori interfejsa, Administratori 162.711 edits m clean up, replaced: lightblue → lightgreen, , → , (7), . → . (5) using AWB Novija izmjena →
Red 1: {{italic title\|Asteraceae}} {{Taksokvir \| boja = ~~lightblue~~lightgreen \| naziv = ''Asreraceae''<br>(Glavočike) \| slika = Asteracea poster 3.jpg Red 10: \| classis = [[Magnoliopsida]] \| ordo = [[Asterales]] \| familia = [[Glavočike\| Asteraceae ili Compositae ]]\|familia = '''Asteraceae''' \|familia_autorstvo = [[Friedrich von Berchtold\|Bercht.]] & [[Jan Svatopluk Presl\|J.Presl]]<br>'''Diverzitet''': 1.600 rodova <br>'''Potporodice''': * [[Asteroideae]] <small>Lindley</small~~><br /~~> [[Barnadesioideae]] <small>Bremer & Jansen</small~~><br /~~> [[Carduoideae]] <small>Sweet</small~~><br /~~> [[Cichorioideae]] <small>Chevallier</small~~><br /~~> [[Corymbium\|Corymbioideae]] <small>Panero & Funk</small~~><br /~~> [[Famatinanthoideae]] <small>S.E. Freire, Ariza & Panero</small~~><br /~~> [[Gochnatioideae]] <small>Panero & Funk</small~~><br /~~> [[Gymnarrhenoideae]] <small>Panero & Funk</small~~><br /~~> [[Hecastocleidoideae]] <small>Panero & Funk</small~~><br /~~> [[Mutisioideae]] <small>Lindley</small~~><br /~~> [[Pertyoideae]] <small>Panero & Funk</small~~><br /~~> [[Stifftioideae]] <small>Panero</small~~><br /~~> [[Wunderlichioideae]] <small>Panero & Funk</small> '''Sinonimi''':<br> Compositae <small>Giseke</small><br /> Acarnaceae <small>Link</small~~><br /~~> Ambrosiaceae <small>Bercht. & J. Presl</small~~><br /~~> Anthemidaceae <small>Bercht. & J. Presl</small~~><br /~~> Aposeridaceae <small>Raf.</small~~><br /~~> Arctotidaceae <small>Bercht. & J. Presl</small~~><br /~~> Artemisiaceae <small>Martinov</small~~><br /~~> Athanasiaceae <small>Martinov</small~~><br /~~> Calendulaceae <small>Bercht. & J. Presl</small~~><br /~~> Carduaceae <small>Bercht. & J. Presl</small~~><br /~~> Cassiniaceae <small>Sch. Bip.</small~~><br /~~> Cichoriaceae <small>Juss.</small~~><br /~~> Coreopsidaceae <small>Link</small~~><br /~~> Cynaraceae <small>Spenn.</small~~><br /~~> Echinopaceae <small>Bercht. & J. Presl</small~~><br /~~> Eupatoriaceae <small>Bercht. & J. Presl</small~~><br /~~> Helichrysaceae <small>Link</small~~><br /~~> Inulaceae <small>Bercht. & J. Presl</small~~><br /~~> Lactucaceae <small>Drude</small~~><br /~~> Mutisiaceae <small>Burnett</small~~><br /~~> Partheniaceae <small>Link</small~~><br /~~> Perdiciaceae <small>Link</small~~><br /~~> Senecionaceae <small>Bercht. & J. Presl</small~~><br /~~> *Vernoniaceae <small>Burmeist.</small~~><br /><br /~~> Izvor: GRIN<ref name="GRIN">{{cite web \| url = http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/family.pl?110 Red 69: Većina ''Asteraceae'' su zeljaste biljke, ali je značajan broj i [[grm]]ova, [[povijuša]] ili drveća. Rasprostranjene su širom svijeta, od polarnih do tropskuh područja i naseljavaju različita [[stanište\|štaništa]]. Najuobičajenije su u suhim i polusuhim regijama suptropskih i umjerenih geografskih širina.<ref name="Barkley et al.">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=1&taxon_id=10074 Barkely, T.M., Brouillet, L., Strother, J.L. (2006) ''Flora of North America – Asteraceae" '']</ref> U mnogim područjima svjeta, ''Asteraceae'' mogu činiti i oko 10% [[Autohtonost (biologija)\|autohtone]] [[flora\|flore]]. ''Asteraceae'' su ekonomski značajna porodica, jer njeni predstavnici daju proizvode kao što su [[ulje\|jestivo ulje]], [[leća]], [[suncokret]]ove [[sjeme]]nke, [[artičoka]], [[zaslađivač]]i, zamjene za [[kahva\|kahvu]] i [[biljni čaj]]evi. Nekoliko rodova imaju i [[hortikultura\|hortikulturnu]] vrijednost, iuključujući vrste ''[[Calendula officinalis]]'', ''[[Echinacea purpurea]]'', različite krasuljke (tratinčice, bijele rade ili fatimice), rodove [[Erigeron]], ''[[Chrysanthemum]]'', ''[[Dahlia]]'', ''[[Zinnia]]'' i ''[[Helenium]]''. Značajne su i u biljnoj medicini, uključujući ''[[Grindelia]]'', [[Achillea millefolium\|kunicu]] i mnoge druge.<ref name="Duke">{{cite web\|url=http://www.ars-grin.gov/duke/\|title=Phytochemical and Ethnobotanical Databases\|work=ars-grin.gov}}</ref> Brojne vrste glavočika se smatraju invazivnim, kao što je u Sjevernoj Americi '''[[Taraxacum officinale]]'' (maslačak), koga su tamo donijeli europski doseljenici i upotrebljavali su njegovo mlado lišće kao zelenu salatu.<ref>{{cite web \| url = http://www.invasiveplantatlas.org/subject.html?sub=3887 \| title = dandelion Taraxacum officinale \| accessdate = 10 September 2012 \| work = Invasive Plant Atlas of the United States}}</ref> Red 79: ''Asteraceae'' ili ''Compositae'', [[Razred (biologija)\|razred]] [[Dycotiledonae]], kakrakteriziraju sitni i mnogobrojni cvjetovi skupljen i u glavičaste [[cvast]]i (odatle naziv glavočike) koji se nalaze na zajedničkom cvjetištu tako da ponekad liče na velike cvjetove. [[cvijet\|Cvjetovi]] kompozita su pravilno cjeloviti (aktinomorfni) ili su središnji u glavici pravilni a obodni zigomorfni (podijeljeni, kao slika u ogledalu), ili su svi zigomorfni. U tipskoj cvasti obično se nalaze dva oblika pojedinačmih cvjetova: obodni, koji zajedno čine zrake zvijezde, jezičasti su ili zrakasti , dok su unutrašnji (u kružnom centru) cjevasti. Cvjetna čašica je preobražena u tzv. papus, koji se sastoji se od jednostavnih (kao kod [[Maslačak\|maslačka]]) ili perastih (npr. rod ''Tragopogon'') dlačica, čekinja (npr. ''Scolymus hispanicus''), [[kunica\|krunice]] (rodovi ''Alchemila'' i ''Leucanthemum'') ili je čašica potpuno zakržljala (npr. u obične ivančice ''[[Leucanthemum vulgare]]'') . Cvjetovi u glavici svi svi dvospolni, ili su dvospolni i jednospolni, rjeđe su svi jednospolni, a ponekad su obodni bespolni, odnosno bez [[prašnik]]a i [[tučak\|tučka]]). Tučak ima podraslu plodnicu iz koje nastaje plod roška ili [[ahenija]]. ====Korijen i stabljika==== Asteraceae uglavnom imaju ravno i duboko korijenje , ali ponekad i žiličasto-vlaknast korijenov sistem. Potiče iz klice, ali općenito može biti biti zamijenjen novijim. Neke vrste imaju podzemne stabljike u oblik obliku [[rizom]]a . Mogu biti mesnat ili drvenasti, zavisno od vrste. ==== [[Listovi]] ==== [[List]]ovima vrlo često imaju sekrecijske kanale sa [[smola\|smolom]] ili mliječnim[[lateks]]om (posebno među običnim predstavnicima potporodice ''Cichorioideae''). Listovi mogu biti naizmjenični (alternativni), suprotni , ili izuvijano raspoređeni . Mogu biti jednostavni, ali su često duboko režnjeviti ili na neki drugi način urezani, često konduplicirani ili posuvraćeni. Obodi su cjeloviti, režnjeviti ili zupčasti. === Cvasti i cvjetovi === ====Glavica==== Mnoge biljke iz porodice Asteraceae, naizgled imaju jedan cvijet, koji je zapravo skup mnogo manjih cvjetova. Sveukupni izgled klastera, kao jednog cvijeta, u funkciji je privlačenj oprašivača na isti način kao i strukture pojedinačnih cvjetova nekih drugih biljnih porodica. Stariji naziv ''Compositae'', proizlazi iz činjenice da je ono što se čini da jedan cvijet, zapravo ''kompozicija''' manjih cvjetova, kao "latica" ili "sunčevih zraka" . I glave suncokreta su zapravo individualni, trakasti cvjetov pod nazivom ''zrakasti cvijet'' i ''sunčev disk'', koji se sastoji od manji cvjetova. Pojedinačnih cvjetovi u kružnoj strukturi su "diskoidna cvast". Riječ ''aster'' na grčkom znači zvijezda, koja se i doslovno odnosi na oblik cvasti nekih članova porodice, kao "zvijezda" okružena zrakama. Klasterske cvasti, koje se mogu pojaviti kao jedan cvijet, zovu se glava ili glavica. Ona se može cijelu pomjerati, prateći Sunce, kao "pametna" solarna ploča, što maksimizira refleksivnost cijele jedinice i na taj način je u stanju privući oprašivače. ====Cvjetne strukture==== [[Datoteka:Carduus flowerdiagram.png\|thumb\|Dijagram cvijeta u rodu ''[[Carduus]]'' (Carduoideae) prikazuje, spolja ka centru; (outermost to innermost): podložne brakteje i aksis stabljike, spojenu čašicu, spojenu krinicu, prašnike srasle sa krunicom, [[tučak]] sa dva plodna lista i jednom lokulom]] [[Datoteka:Bidens flwr.jpg\|thumb\|left\|Tipska cvijetna glavica ''Asteraceae'' (''[[Bidens torta]]'') sa pojedinačnim cvjetovima]] [[Datoteka:Ray-floret.svg\|thumb\|Zrakasta [[cvast]] (kao kod ''Cichorioideae'' i vanjskih cvasti ''Asteroideae''). <br> '''A''' = ovarij, <br>'''B''' = papus,<br> '''C''' = antere,<br> '''D''' = ligula, <br>'''E''' = vrat tučka sa njuškom (stigmom)]] [[Datoteka:Disc floret01.jpg\|thumb\|Diskoidna cvast (kao u ''Asteroideae'')]] Red 108: Ponekad, ali rijetko, glava sadrži samo jedan cvijet, ili ima jedan procvjetao s tučkom (ženska) glava, a mnogocvijetna je polenska (muška) glava. U razlikovanju karakteristika ''Asteraceae'' glavne su njihove cvasti, tipovi specijaliziranih, kompozitnih cvasti u obliku glave ili pseudantija , stručnog naziva kalatilum ili kapitulum. To je možda površno izgleda kao jedan cvijet. Međutim, kapitulum je kompozitni grozd, sastavljen od brojnih pojedinačnih cvjetova, koji imaju zajedničko postolje.<ref name=Beentje>{{cite book\|first=Henk\|last=Beentje\|year=2010\|title=The Kew Plant Glossary, an illustrated dictionary of plant terms.\|publisher=Kew Publishing\|location=Richmond, U.K.\|ISBN=9781842464229 }}</ref><ref>Usher, G. (1966) A dictionary of botany, including terms used in bio-chemistry, soil science, and statistics. LCCN 66 0 25447</ref>▼ ▲U razlikovanju karakteristika ''Asteraceae'' glavne su njihove cvasti, tipovi specijaliziranih, kompozitnih cvasti u obliku glave ili pseudantija , stručnog naziva kalatilum ili kapitulum. To je možda površno izgleda kao jedan cvijet. Međutim, kapitulum je kompozitni grozd, sastavljen od brojnih pojedinačnih cvjetova, koji imaju zajedničko postolje.<ref name=Beentje>{{cite book\|first=Henk\|last=Beentje\|year=2010\|title=The Kew Plant Glossary, an illustrated dictionary of plant terms.\|publisher=Kew Publishing\|location=Richmond, U.K.\|ISBN=9781842464229 }}</ref><ref>Usher, G. (1966) A dictionary of botany, including terms used in bio-chemistry, soil science, and statistics. LCCN 66 0 25447</ref> === Metaboliti=== Glavočike općenito skladište energiju u obliku [[inulin]]a. Proizvode izo/[[hlorna kiselina\|izohlornu kiselinu]], [[seskviterpen]] [[lakton]]e, pentaciklične triterpenske [[alkohol]]e, razne [[alkaloid]]e, [[acetilen]]e (ciklične, aromatske, sa vininlnom krajnjom grupom), [[tannin]]e. Sadrže [[terpen~~\|terpenoid~~]]oid i [[esencijalno uljel]] koje nikada nema [[iridoid]]a. ==Evolucija== Najstariji poznati fosili u Asteraceae su uzorci polena iz kasne [[kreda (period\|krede]] sa [[Antarktik]]a, od prije ~ 76-66 miliona godina, koji su pripisani precima postojećeg roda ''Dasyphyllum''. Procjenjuje se da je krunica grupe pojavila prije najmanje 85,9 miliona godina (kasna kreda), starosti matičnog čvora od 88-89 miliona godina. Međutim, još uvijek nije poznat da li je tačan uzrok njihovog velikog uspjeha bio razvoj visoko specijaliziranog kapituluma, njihova sposobnost za skladištenje energije u plodovima (uglavnom [[inulin]]), što je prednost i relativno suhim zonama, ili neka kombinacija ovih i eventualno drugih faktora. ==Ekologija== [[Datoteka:Kih-silberdistel.jpg\|thumb\|left\|Sjemenke vrsta roda ''[[Carlina]]'' se rasprostiru putem vjetra.]] [[Datoteka:Epizoochoria NRM.jpg\|thumb\|left\|Epizoohorija ''[[Bidens tripartita]]'']] Osobito zajednički ekološki zahtjevi ''Asteraceae'' otvorena i suha okruženja. Mnogi članovi Asteraceae se oprašuju [[insekt]]ima, što objašnjava njihovu vrijednost u privlačenje korisnih insekata, ali je kod njih prisutma i [[anemofilija]] (npr. ''Ambrosia'', ''Artemisia''). Postoji mnogo [[apomiksija\|apomiksijskih]] vrsta i porodica. Line 136 ⟶ 135: Također se glavočike koriste u industrijske svrhe. Uzgajaju se obične i sve komercijalne kamilice, neveni, prvenstveno u [[Meksiko\|Meksiku]] i [[Amerika\|Centralnoj Americi]]. Nevenovo ulje, izvađen iz ''Calendula minute'', koristi se i u industriji raznih napitaka tioa ''Cola'' i aromatiziranju [[cigareta]]. Biljke iz porodice ''Asteraceae'' su medicinski važne u područjima koja nemaju pristup zapadnoj medicini ili alternativni lijekovi u "alternativnom liječenju" širom svijeta, Obično se ističu i u medicinskim i fitohemijskim časopisima, zato što su seskviterpenski spojevi [[lakton]]a, koj se nalaze u njima važan uzrok kontaktnog alergijskog dermatitisa . Ova jedinjenja su vodeći uzrok alergijskog kontaktnog dermatitisa u [[SAD]]. [[Polen]] [[ambrozija\|ambrozije]] (''Ambrosia'') je među glavnim uzrocima tzv. polenske groznice u [[SAD\|Sjedinjenim Američkim Državama]], i alergija širom svijeta, gdje raširena kao [[invazivna vrsta]]. Mnogi članovi Asteraceae su obilni proizvođači nektara, pa su korisni za populacije oprašivača. ''Centaurea'' ([[različak]]), ''Helianthus annuus'' (domaći [[suncokret]]), a ibneke vrste roda ''Solidago'' su glavne medonosne biljke za pčelare. Solidago proizvodi relativno visoko [[protein]]ski polen , koji (navodno) pomaže pčelama preko zime. Neki članovi Asteraceae su ekonomski važni kao [[korov]]i. Line 146 ⟶ 145: == Rasprostranjenje== Kompozitne [[cvjetnice]] imaju kosmopolitsko rasprostranjenje , a nalaze se svuda osim [[Antarktik]]a i krajnjeg [[Arktik]]a. Posebno su brojne u tropskim i suptropskim područjima (posebno u [[Amerika\|Centralnoj Americi]], istočnom [[Brazil]]u, u [[mediteran\|mediteranskom regionu]], [[Levant]]u Bliskog istoka, jugu [[Afrika\|Afrike]], [[Azija\|Centralnoj Aziji]] i [[kina\|jugozapadoj Kini]]). == Taksonomija == ''Compositae'' je prvi opisao [[Njemačka\|njemački]] botaničar [[Paul Dietrich Giseke]] [[1792]].<ref>Solbrig, O.T. (1963) Subfamilial Nomenclature of Compositae. ''Taxon'' '''12''': 229–235, JSTOR, 1216917.</ref> Tradicijski se prepoznaju dvije potporodice: ''[[Asteroideae]]'' (ili ''Tubuliflorae'') i ''[[Cichorioideae]]'' (ili ''Liguliflorae''). Kasnije je prikazana škao široko parafiletska grupa, koja je sada podijeljena u 11 potporodica, ali i bivše su još uvijek u upotrebi. [[Filogenetsko stablo]] koje slijedi, je predstavili su Panero i Funk (2002).<ref>{{cite journal \| last1 = Panero \| first1 = J.L. \| last2 = Funk \| first2 = V.A. \| year = 2002 \| title = Toward a phylogenetic subfamilial classification for the Compositae (Asteraceae) \| url = http://www.biodiversitylibrary.org/item/110040#page/927/mode/1up \| journal = Proc. Biol. Soc. Wash. \| volume = 115 \| issue = \| pages = 909–922}}</ref> {{clade\|style=font-size:80%;line-height:75% \|1={{clade\|1='''[[Barnadesioideae]]''': 9 rodova, 93 vrsta, [[Južna Amerika]], pretežno [[Ande]]. \|2={{clade\|1='''[[Stifftioideae]]''': [[Južna Amerika]] i [[Azija]].\|label2=♦ \|2={{clade\|1='''[[Mutisioideae]]''': 58 rodova, 750 vrsta. [[Južna Amerika]].\|label2=• \|2={{clade\|1='''[[Wunderlichioideae]]''': 8 rodova, 24 vrste, najviše [[Venecuela\|Venecueli]] i [[Gvajana\|Gvajani]] \|2={{clade\|1='''[[Gochnatioideae]]''': 4 ili 5 rodova, 90 vrsta\|2={{clade Line 166 ⟶ 165: Važno je napomenuti da četiri potfamilije [[Asteroideae]], [[Cichorioideae]], [[Carduoideae]] i [[Mutisioideae]] uključuju 99% raznolikosti vrsta u cijeloj porodici (odnosno oko 70%, 14%, 11 % i 3%). Zbog [[morfologija\|morfološke]] složenosti ove porodice, međusobno razumijevanje obilježavanja rodova je često bilo teško za [[taksonomija\|taksonome]]. Kao posljedica toga je činjenica da je , za nekoliko rodova, potrebna dodatna revizija, odnosno potvrda identifikacije<ref name="Judd">Judd, W.S., Campbell, C.S., Kellogg, E.A., Stevens, P.F. (2007) Plant Systematics: A Phylogenetic Approach. Sinauer Associates, Sunderland.</ref> ==Rodovi== Line 2.837 ⟶ 2.836: # [[Zarabellia]]</small> {{div col end}} ==Također pogledajte==

Razlika između verzija stranice "Asteraceae"