Razlika između verzija stranice "Peteljčica"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m clean up, replaced: Slika: → Datoteka: (3), , → , using AWB |
|||
Red 1:
[[
'''Peteljčice''' ili '''petiole''' – u [[botanika|botanici]] – su drške koja pričvršćuju [[listić]] u složenom [[list]]u.<ref name=Beentje>{{cite book|first=H.|last=Beentje|title=The Kew plant glossary|publisher=Kew Publishing|location=London|isbn=9781842464229}}</ref><ref name="Mauseth">{{cite book |last=Mauseth |first=James D |title=Botany: An Introduction to Plant Biology |publisher=Jones & Bartlett Learning |year=2003 |isbn=0-7637-2134-4}}</ref> Izdanci koji se kod svake vrste pojavljuju na svakoj strani peteljki nazivaju se [[stipula|stipule]]. Listovi kojima nedostaje peteljka nazivaju se [[sesilnost (botanika)
==Opis==
[[
Peteljčica je drška koji na listiću za povezivanje sa centralnom peteljkom složenog lista. U petiolatnim listovima lisna drška (petiol) može biti dugačka, kao i u listovima celera i rabarbare, kratka ili potpuno odsutna, u tom slučaju se lopatica pričvršćuje izravno na stabljiku i kaže se da je ''sjedeća''. Subpetiolatni 'listovi su gotovo petiolatni ili imaju izrazito kratku peteljku i mogu izgledati kao sjedeći.<ref name="Mauseth"/> Porodica ''[[Orobanchaceae]]'' je primjer biljaka kod kojih su listovi uvijek sjedeći (sesilni).<ref name=Stace>{{cite book|last=Stace|first=C. A.|authorlink = Stace, C. A.|year=2010|title=New Flora of the British Isles|edition=Third|publisher=Cambridge University Press|location = Cambridge, U.K.| isbn=9780521707725}}</ref> Kod nekih drugih biljnih grupa, poput roda ''[[Veronica (biljka)|Veronivca''), petiolatni i sjedeći listovi mogu se pojaviti kod različitih vrsta.<ref name=Stace/>
Kod trava (''[[Poaceae]]'') listovi su apetiolatni (bez peteljčice)
U biljkama sa složenim listovima listići su pričvršćeni na nastavak peteljke zvan [[rahis]]. Svaki listić može biti pričvršćen na rahisu kratkom peteljkom koja se naziva peteljčica ili petiola. Mogu bitizadebljale regije na bilo kojem kraju peteljke poznate kao pulvine, koje se sastoje od fleksibilnog tkiva, omogućavavajući pokrete listova. Pulvina je uobičajena u porodici [[grah]]ova ''[[Fabaceae]]'' i porodici biljaka za molitvu ''[[Marantaceae]]''. Pulvinus na peteljčici naziva se pulvinulus.<ref name=Beentje/>{{rp|98}}<ref name=Beentje/>{{rp|87}}<ref name=Beentje/>
U nekim biljkama peteljčicee su spljoštene i proširene, da bi postale ''filode'' ili ''filodije'' ili ''kladofili'', a i pravi listovi mogu biti smanjeni ili odsutni. Tako filode dolaze u funkciju lista. Filode su uobičajene u rodu ''[[Acacia]]'', posebno australijskih vrsta, svojedobno stavljenih u rod ''Acacia'', podrod ''Phyllodineae''.
[[
Kod ''[[Acacia koa]]'', filode su kožaste i guste, što omogućava drvetu da preživi stresno okruženje. Peteljčica omogućava djelomično potopljenim [[hidrofit]]nom lišću da pluta na različitim dubinama, pri čemu se peteljčicaa nalazi između koljenca i stabljike
Red 29:
{{commonscat|petioles}}
{{botanika}}
{{DEFAULTSORT:Petiole (Botany)}}
[[Kategorija:Morfologija biljaka]]
| |||