Razlika između verzija stranice "Stoma"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
m clean up, replaced: , → , (4), File: → Datoteka: (5) using AWB
Red 1:
[[FileDatoteka:Tomato leaf stomate 1-color.jpg|300px|thumb|Stoma na listu [[krompir]]a <br>obojena pod skenirajućim elektronskim mikroskopom]]
[[FileDatoteka:HPIM0188-ligusterblad.jpg|thumb|300px|Poprečni presjek stome]]
[[FileDatoteka:LeafUndersideWithStomata.jpg|thumb|300px|right|Naličje lista vrste ''Tradescantia zebrina''<br> Stome su zelene (od [[hlorofil]]a) dok se epidermske ćelije ispoljavaju kao crvene (zbog dodatnih pigmenata)]]
 
U [[botanika|botanici]], '''stoma''' ([[Grčki jezik|grč.]] στόμα – ''stoma'' = usta) <ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dsto%2Fma στόμα]</ref> je pora koja se nalazi na [[epiderma|epidermi]] [[list]]ova, [[stablo|stabla]] i drugih organa koji učestvuju u [[razmjena plinova|razmjeni plinova]]. Preko stoma se odvija [[razmjena plinova]] između [[biljka|biljke]] i spoljne sredine. Stome su i veza između međućelijskog prostora i spoljne sredine.
Red 9:
Stome su prisutne u [[sporofit]]noj generaciji svih kopnenih grupa biljaka, osim [[jetrenjača]] (''Marchantiophyta''). [[Dikodiledoni]] obično imaju više stoma na donjoj [[epiderma|epidermi]] nego na gornjoj. [[Monocotiledoni]], s druge strane, obično imaju isti broj stoma na obje epiderme. Kod biljaka s plutajućim lišćem, stome se nalaze samo na gornjoj epidermi, a podvodnim [[list]]ovima stome mogu potpuno nedostajati.
 
Prema položaju stoma , listovi mogu biti:
*epistomni (stome na licu),
*hipostomni (stome na naličju),i
Red 16:
Zavisno od uvjeta staništa, stome imaju različit položaj u odnosu na [[epiderma|epidermu]]. Kod onih iz sušnih krajeva, jako su uvučene, a u vlažnim su, aprotiv, uvučene.
== Funkcija==
[[FileDatoteka:Stoma with Accompanying Guard Cells.jpg|thumb|Elektronska mikrografija stome kineske [[kupus]]njače ''Brassica chinensis'']]
 
===Unos CO<sub>2</sub> i gubitak vode===
Red 25:
* RuBisCo ima relativno nizak afinitet za ugljendioksida, i drugo,
*popravlja kiseonika RuBP, troši energiju i [[ugljik]] u procesu koji se zove [[fotorespiracija]]. Za oba ova razloga, RuBisCo treba visoke koncentracije ugljičnog dioksida, što traži široke otvore stoma i, kao posljedicu, uzokuje visok gubitak vode.
Uže otvor stoma može se koristiti u kombinaciji sa posredničkim [[molekula]]ma s visokim afinitetom za ugljendioksid, ''PEP''kazu (eng. '''P'''hospho'''e'''nol'''p'''yruvate karboxilase). Zamjena proizvodnje ugljika fiksacijom iz PEPkaze je u procesu energetski intenzivne razmjene , razočarala. Kao rezultat toga, PEPkazna alternativa je poželjna samo tamo gdje se voda ograničava, a svjetla ima u izobilju, ili kada visoke temperature povećavaju veću topljivost kisika u odnosu na [[ugljendioksid]], što je povećalo oksigenacijski problem ''RuBisCo''.
 
===CAM biljke===
Grupa uglavnom pustinjskih biljaka pod nazivom "CAM" biljke , nakon porodice ''Crassulaceae'', koja uključuje vrste u kojojima je CAM proces prvi put otkrive, otvaraju svoje stoma noću (kada se voda iz lišća isparava sporije, za dati stepe otvorenosti stoma), koristeći PEPkarbokslaze za fiksiranje ugljendioksida i čuvaju proizvode u velikim vakuolama. Sljedeći dan, zatvoraju stome i otpuštaju ugljendioksid koji je fiksiran prethodne noći, u prisustvu [[RuBisCO]]. Ovo zasićenje RuBisCO ugljendioksidom, omogućava minimalnu fotorespiraciju. Ovaj pristup je , međutim, ozbiljno ograničen kapacitetoma za pohranu fiksiranog ugljika u vakuole, tako da je poželjan samo kada se voda ozbiljno ograničava.
===Otvatanje i zatvaranje ===
[[FileDatoteka:Stoma Opening Closing.svg|thumb|'''Otvorena (a) i zatvorena (b) stoma'''<br />
1 - Epidermna ćelija<br/>
2 - Ćelija pratilica