Verzija na dan 13 maj 2006 u 13:53 uredi Mhare (razgovor \| doprinosi) Urednici, Administratori interfejsa, Administratori 13.918 edits No edit summary ← Starija izmjena		Verzija na dan 1 april 2007 u 12:08 uredi poništi EmxBot (razgovor \| doprinosi) 108.013 edits m Bot: automatska zamjena teksta (-utjecaj +uticaj) Novija izmjena →
Red 1: [[Voće]] i [[povrće]] su posebno privlačni potrošačima zbog svoje jasne, atraktivne boje koja potječe od pigmenata koje voće i povrće sadrži. Pigmenti su prirodne tvari koje se nalaze u stanicama i tkivima [[biljka\|biljaka]] a ponekad imaju i nutritivnu ulogu kao npr. β-karoten ili riboflavin. Obojenje može biti rezultat prisustva organskih pigmenata u tkivima ili optičkih efekata zraka svijetlosti Prirodni pigmenti su vrlo podložni [[Hemija\|hemijskim]] promjenama, kao npr. pri zrenju voća. Također su osjetljivi na kemijske i fizikalne ~~utjecaje~~uticaje tokom proizvodnje hrane. Biljni pigmenti su organizirani u tkivnim stanicama i organelama (plastidi: kloroplasti koji sadrže klorofil; leukoplasti bezbojni). U kloroplastima ima 5-6% klorofila i karotenoida, ostalo su proteini i masti. Kada se stanice mehanički i toplinski razore, pigmenti izlaze van te pod djelovanjem zraka dolazi do njihove degradacije Žute i narančaste boje potječu od [[karotenoid]]a. To su spojevi koji imaju mnogo nezasićenih veza koje lako pucaju i vežu slobodne radikale koje možemo smatrati neprijateljem broj jedan u stvaranju raka, starenju i nizu različitih tegoba. Crvene, plave i ljubičaste boje potječu od flavonoidnih spojeva, posebice antocijana, koji su dobri antioksidansi. Zelena boja potječe od klorofila koji je zaslužan za fotosintezu, za disanje. U pravilnoj prehrani značajna mjesta zauzimaju crvena, plava, ljubičasta i niz drugih boja, naravno, ako se hrana umjereno konzumira. Dio Kemije hrane proučava upravo te učinke

Razlika između verzija stranice "Biološki pigment"