Razlika između verzija stranice "Noel Malcolm"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →‎Karijera: ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
No edit summary
Red 1:
{{Standardi}}{{Čišćenje}}
{{Infokutija naučnik
|ime =Noel Robert
Line 16 ⟶ 15:
| polje = Historija , politika, biografije, literatura
}}
Sir '''Noel Malcolm Robert''' MA dr FBA FRSL (rođen 26. decembra [[1956]].) jejest [[Engleska|engleski]] politički novinar, historičar i značajniakademik član akademske zajednice.
 
==Biografija==
Noel Malcolm je rođen 26. decembra 1951, u Surryjumjestu [[Surrey]]ju, [[Engleska]].
Kao Kraljevski stipendista una [[Eton College]]u, Malcolm studiraje studirao historiju na [[CambridgePeterhous, University|PeterhousuCambridge]] i [[Cambridge]]uUniverzitetu, a doktorirao je historiju na [[Trinity College]]u, [[Cambridge]]u. Bio je saradnik i predavač na [[Cambridge University|Gonville iand Caius College, Cambridge]], prije nego što je postao novinar političkih i vanjskih poslova za [[Spectator]] i [[Daily Telegraph]].
 
BioGodine je1995. prestao je dalekoda odse novinarstvabavi svenovinarstvom doda [[1995]].bi godine, kada postajepostao pisac i gostujući predavač na [[Oxford|St Antony's College, Oxford]] zatokom dvije akademske godine. Postao je saradnik ''fellow'' Kraljevskog društva za književnost (FRSL)'' [[1997]]., a fellow2001. [[Britishbio Academy]]je (FBA) usaradnik [[2001Britanska Akademija|Britanske Akademije]]. Od [[2002]]. godine, bio je viši istraživač u [[Oxford|''All Souls College, Oxford]]''. Titulu '''[[Ser]]''' ([[vitez]])viteza dobio je [[2014]]. godine "za zasluge zau stipendiju,izučavanju novinarstvona polju novinarstva i evropskuevropske historijuhistorije".
Kao Kraljevski stipendista u [[Eton College]]u, Malcolm studira historiju na [[Cambridge University|Peterhousu]] i [[Cambridge]]u, a doktorirao je historiju na [[Trinity College]]u, [[Cambridge]]. Bio je saradnik i predavač na [[Cambridge University|Gonville i Caius College, Cambridge]], prije nego što je postao novinar političkih i vanjskih poslova za [[Spectator]] i [[Daily Telegraph]].
 
Bio je je daleko od novinarstva sve do [[1995]]. godine, kada postaje pisac i gostujući predavač na [[Oxford|St Antony College, Oxford]] za dvije akademske godine. Postao je ''fellow'' Kraljevskog društva za književnost (FRSL) [[1997]]., a fellow [[British Academy]] (FBA) u [[2001]]. Od [[2002]]. godine, bio je viši istraživač u [[Oxford|All Souls College, Oxford]]. Titulu '''[[Ser]]''' ([[vitez]]) dobio je [[2014]]. godine "za zasluge za stipendiju, novinarstvo i evropsku historiju".
==Obrazovanje==
Malcolm je obrazovan u [[Oxford University|''Eton College]]Collegeu, Oxford'' kao Royalkraljevski Scholaručenjak na studiju historije na [[Cambridge|''Peterhouse, Cambridge]]'', od [[1974]]. do [[1978]]. Doktorirao je historiju na [[Cambridge University|Trinity ''College]], [[Cambridge]]'', a bio je i Fellow Collegesaradnik predavač na [[Cabridge|''Gonville iand Caius College, Cambridge]]'' od [[1981]]. do [[1988]]. godine.
{{sfn|Malcolm|2000|p=124}}{{sfn|Debretts|2012}}
 
==Karijera==
Noel Malcolm je bio politički kolumnista ([[1987]].-[[1991]].), a zatim strani urednik ([[1991]].-[[1992]].) za [[The Spectator]] i politički kolumnist za britanski časopis [[Daily Telegraph]] ([[1992]].-[[1995]]). Dobio je ''TE Utley'' nagradu za političko novinarstvo u [[1991]]. Godine [[1995]]. je odustao od novinarstva i potpuno se posvetio pisanju historijskih knjiga i eseja.
Malcolm je gostujući saradnik [[Oxford University|St Antony College, Oxford]] od [[1995]].-[[1996]]., a bio je viši istraživač una [[Oxford University|''All Souls College, Oxford]]'', od [[2002]]. Postao je fellowsaradnik Kraljevskog društva za književnost]] (FRSL) [[1997]]. i [[BritishBritanske Academy]] (FBA) uAkademije [[2001]]. godini godine. Član je: esnafa Worshipfulprodavača Fiskeryribe Associationi Ribarnicemorskih iplodova član(eng. Worshipful Company of Fishmongers), [[Akademija nauka i umjetnosti Kosova|Akademije nauka i umjetnosti Kosova]], i počasni Fellowsaradnik oba Peterhousa, [[Cambridge]]''Cambridgea'' (od [[2010]].) i ''Trinity College, Cambridge'' (od [[2011]].). Saradnik je Savjetodavnog odbora konzervativnog časopisa [[Standpoint]].
 
U [[2010]]. godini, Malcolm jese istaknutistaknuo kao ključni historičar u dugometražnogdugometražnom dokumentarnogdokumentarnom filmafilmu "My Blood My Compromise" koji govori o historijskim događajima koji su doveli do propasti Jugoslavije i rata na [[Kosovo|Kosovu]].
Trenutno je predsjednik [[Bošnjački institut|Bošnjačkog instituta]], u [[London]]u i predsjednik Anglo-albanskog udruženja .
Malcolm je postao vitezom u [[2014]]., zazbog zasluga u uslugeizučavanju zana stipendiju,polju novinarstvo,novinarstva i evropske povijestihistorije.<ref>Elsie R. (2010):
|authorlink= Robert Elsie
|title= Historical dictionary of Albania http://books.google.rs/books?id=haFlGXIg8uoC&pg=PA13&lpg=PA13&dq=Anglo-Albanian+Association&source=bl&ots=dNvN2JF5I_&sig=3ssOXx6samDlVSv4QZAYjDDTp1g&hl=sr&sa=X&ei=ckslUKquJ8Pm4QSL0IDACA&ved=0CC4Q6AEwAA#v=onepage&q=Anglo-Albanian%20Association&f=false, Scarecrow Press, Lanham, {{ISBN|978-0-8108-7380-3}}.</ref>
 
== Kritike i rasprave ==
==Radovi==
Knjiga MalcolmNoela jeMalcolma "''Kosovo: A Short History''" (1998): Vidioizazvala je robusnu raspravu među historičarima nakon njegenognjenog objavljivanja. Na primjerNaprimjer, meritum knjige bile su predmet rasprave o proširenim vanjskim poslovima. Debata je počela sa pregledom knjige bivšimbivšeg Fellowomsaradnika Ruskog istraživačkog centra na [[Harvard]]u, Aleksom Đilasom. On je napisao da je Malcolmova knjiga: je {{Citat|"njegova poremećena simpatija za svoje albanskih separatiste, pristrana i anti-srpska, ate iluzija o Balkanu[[Balkan]]u".}} Malcolm je odgovorio tvrdeći da Đilas nije priložio bilo kakve dokaze dapriikom sekritikovanja suprotstavi knjiziknjige i da je umjesto toga pribjegao omalovažavanju i Malcolmanjega i njegovog rada, uključujućiuz korištenje ličnih pogrda i nepristojninepristojnog jezikjezika.
===Knjige ===
 
Raspravu je nastavio sa profesorom [[Stevan K. PavlowitchemPavloviċ|Stevanom K. Pavloviċem]] sa Univerziteta u [[Southampton]]u, koji je tvrdio da je Malcolmovoj knjizi nedostajalo preciznosti, a Melanie McDonagh sa bosanskeBosanskg Institutainstituta napominje da je Đilas za "preispitivanje" uzeo "nacionalistički pristup". Norman Cigar sa Univerziteta ''Marine Corps University'' navodi da Đilas pokušava da stvori mitove koji treba da ozakone srpske akcije na Kosovu.
 
UGodine [[1999]]., srpsko-američki pjesnik [[Charles Simić]] je napisao pismo u [[London Review of Books]] kritikujući neuspjeh Malcolma, ui znak protestaprotestujuċi protiv vandalizma i uništavanjeuništavanja srpskih kulturnih lokaliteta na [[Kosovo|Kosovu]], uprkos Malcolmu koji je prethodno dao izjavu da ih treba zbrinuti (izjavu koju je Simić također naglasio je u svom pismu). Kasnije, iste godine, historičar Thomas Emmert sa Fakulteta ''Gustavus Adolphus College,Collegea'' iz [[Minnesota|Minnesote]], dao je pregled knjige u ''Journal of Southern Europe'' i ''Balkana Online'', hvaleći Malcolmovu knjigu. SmatraOn smatra da je u svojoj knjizi {{Citat|"autor oblikovao imperativnu odlučnost da ospori srpske mitove", te da je Malcolm bio "partizan", ai takođerda su se žaližalio da je knjiga je "transparentan pokušaj da se dokaže da su glavni srpski mitovi lažni".}} Malcolm je odgovorio u istom časopisu, početkom [[2000]]. godine, tvrdeći da je knjiga osporila i albanske i srpske mitova o Kosovu, ali da je bilo više srpskih mitova o Kosovu nego onih kod Albanaca i da je u knjizi objasnio veću pokrivenost srpskih mitova. On je također primijetio da su Emmertove perspektive i rad bili uglavnom u okviru srpske historiografije, a da je vlastitu perspektivu Emmert je bio obrazložio tvrdnjom da je Malcolm "partizanskipartizan".
 
== Radovi ==
=== Knjige ===
Malcolm je autor mnogih značajnih knjiga, kao što su:
* ''Marco Antonio de Dominis, 1560–1624: Venetian, Anglican, ecumenist, and relapsed heretic'' (1984);
Line 52 ⟶ 58:
* ''Agents of Empire: Knights, Corsairs, Jesuits and Spies in the Late Sixteenth-Century Mediterranean World'' (2015).
 
=== Časopisi ===
*{{cite journal
| last = Djilas
Line 144 ⟶ 150:
}}
 
=== Novine i magazini ===
Noel Malcolm je napisao mnogo članaka za novine, časopise i magazine. Osim rada za The Spectator, Daily Telegraph i Stations, među ostalim publikacijama, imao je objavljenih članaka i u The Guardian, The Sunday Telegraph, New York Times, Washington Times, Time i Daily Mail. Također je dao doprinos u preglednim člancima i recenzijama knjiga, uglavnom za The Sunday Telegraph. Doprinio je i nizu naučnih časopisa, uključujući u oblasti vanjskih poslova i New York Review of Books.
*{{Citation
Line 236 ⟶ 242:
}}
 
=== Websajtovi ===
*{{cite web
| author = All Soul's College
Line 275 ⟶ 281:
}}
 
== Reference ==
==Kritike i rasprave==
{{refspisak}}
Knjiga Malcolm je Kosovo: A Short History (1998): Vidio je robusnu raspravu među historičarima nakon njegenog objavljivanja. Na primjer, meritum knjige bile su predmet rasprave o proširenim vanjskim poslovima. Debata je počela sa pregledom knjige bivšim Fellowom Ruskog istraživačkog centra na [[Harvard]]u, Aleksom Đilasom. On je napisao da Malcolmova knjiga je "njegova poremećena simpatija za svoje albanskih separatiste, pristrana i anti-srpska, a iluzija o Balkanu". Malcolm je odgovorio tvrdeći da Đilas nije priložio bilo kakve dokaze da se suprotstavi knjizi i da je umjesto toga pribjegao omalovažavanju i Malcolma i njegovog rada, uključujući korištenje ličnih pogrda i nepristojni jezik.
 
Raspravu je nastavio sa profesorom Stevan K. Pavlowitchem sa Univerziteta u [[Southampton]]u, koji je tvrdio da je Malcolmovoj knjizi nedostajalo preciznosti, a Melanie McDonagh sa bosanske Instituta napominje da je Đilas za "preispitivanje" uzeo "nacionalistički pristup". Norman Cigar sa Univerziteta Marine Corps navodi da Đilas pokušava da stvori mitove koji treba da ozakone srpske akcije na Kosovu.
 
U [[1999]]., srpsko-američki pjesnik Charles Simić je napisao pismo u London Review of Books kritikujući neuspjeh Malcolma, u znak protesta protiv vandalizma i uništavanje srpskih kulturnih lokaliteta na Kosovu, uprkos Malcolmu koji je prethodno dao izjavu da ih treba zbrinuti (izjavu koju je Simić također naglasio je u svom pismu). Kasnije, iste godine, historičar Thomas Emmert sa Fakulteta Gustavus Adolphus College, [[Minnesota]], dao je pregled knjige u ''Journal of Southern Europe'' i ''Balkana Online'', hvaleći Malcolmovu knjigu. Smatra da je knjizi "autor oblikovao imperativnu odlučnost da ospori srpske mitove", da je Malcolm bio "partizan", a također su se žali da je knjiga je "transparentan pokušaj da se dokaže da su glavni srpski mitovi lažni". Malcolm je odgovorio u istom časopisu, početkom [[2000]]. godine, tvrdeći da je knjiga osporila i albanske i srpske mitova o Kosovu, ali da je bilo više srpskih mitova o Kosovu nego onih kod Albanaca i da je u knjizi objasnio veću pokrivenost srpskih mitova. On je također primijetio da su Emmertove perspektive i rad bili uglavnom u okviru srpske historiografije, a da je vlastitu perspektivu Emmert je bio obrazložio tvrdnjom da je Malcolm "partizanski".
 
==Reference==
{{reference}}
 
== Vanjski linkovi ==
*[http://www.all-souls.ox.ac.uk/people.php?personid=37 Malcolm's profile], All Souls College, Oxford
*[https://web.archive.org/web/20120527051025/http://www.aukonline.org/blog/?p=601 Malcolm's profile], American University in Kosovo