Razlika između verzija stranice "Kazimir Maljevič"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
No edit summary
Red 20:
| web-stranica =
}}
'''Kazimir Severinovič Maljevič''' ([[ruski jezik|ruski]]: Казимир Северинович Малевич; [[23. februar]] [[1879]]. - [[15. maj]] [[1935]].) bio je ruski slikar i teoretičar umjetnosti, začetnikčiji geometrijskeje apstrakcijepionirski rad duboko utjecao na razvoj [[Apstraktna umjetnost|apstraktne umjetnosti]] 20. stoljeća. Svojim konceptom [[Suprematizam|suprematizma]] je nastojao razviti oblik izražavanja koji se odmakao dalje od svijeta prirodnih oblika (objektivnosti) i najvažnijipredmeta člankako ruskebi pristupio "nadmoći čistog osjećaja" i duhovnost. Maljevič se smatra dijelom ukrajinske avangarde zajedno sa [[Aleksandar Arhipenko|Aleksandrom Arhipenkom]], [[Vladimir Tatlin|Vladimirom Tatlinom]], [[Sonja Delone|Sonjom Delone]], [[Aleksandra Ekster|Aleksandrom Ekster]] i [[David Burljuk|Davidom Burljukom]].
 
Maljevič je slikao u različitim stilovima asimilirajući pokrete [[Impresionizam|impresionizma]], [[Simbolizam|simbolizma]], [[Fovizam|fovizma]] i [[Kubizam|kubizma]]. Pojednostavljujući svoj stil razvio je ključna djela koja se sastoje od čistih geometrijskih oblika i njihovih međusobnih odnosa. Nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] 1917. godine, [[Trockizam|Trocki]] je ohrabrio avangardne pokrete suprematizam i [[konstruktivizam]]. Od 1928. do 1930. godine predavao je na Kijevskom umjetničkom institutu sa [[Aleksandar Bogomazov|Aleksandrom Bogomazovom]], [[Viktor Palmov|Viktorom Palmovom]] i [[Vladimir Tatlin|Vladimirom Tatlinom]]. Početak represije protiv inteligencije prisilio je Maljeviča da se vrati u [[Sankt Peterburg]]. Tokom vladavine [[Josif Staljin|Josifa Staljina]] bio je zatvoren na dva meseca zbog sumnji koje je izazvao svojim putovanjem u Poljsku i Njemačku. Prisiljen je da napusti apstrakciju pa je slikao u reprezentativnom stilu. Njegova umjetnost je utjecala na savremenike poput [[Lazar Lisicki|Lazara Lisickog]], [[Ljubov Popova|Ljubov Popovu]] i [[Aleksandar Rodčenko|Aleksandra Rodčenka]], kao i na generacije kasnijih apstraktnih umjetnika poput [[Adolf Reinhardt|Adolfa Reinhardta]]. Tokom devedesetih godina prošlog vijeka njegovi nasljednici su osporavali tvrdnje o vlasništvu muzeja nad mnogim njegovim djelima.
 
== Galerija ==