Razlika između verzija stranice "Halštatska kultura"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m razne ispravke |
|||
Red 11:
Istočna zona: Donja Austrija, Moravska u Češkoj, [[Slovačka]] dolinom [[Dunav]]a, [[Mađarska]], [[Slovenija]], [[Hrvatska|Hrvatsko Zagorje]] i [[Istra]], centralna [[Bosna]] i središnji i sjeverni dio [[Srbija|Srbije]].
Periodizacija čitave arheologije je podjela prahistorijskih kultura i pojedinih perioda radi lakše komunikacije. U periodizaciji starijeg željeznog doba osnovni kriterij je tipologija metalnih nalaza. U današnje vrijeme, sa manjim dopunama, uglavnom se koristi podjela P. Reineckea<ref name="Prvi Tasić">[http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2013.pdf Nikola Tasić - Stratigrafska zapažanja na Gomolavi i problem periodizacije starijeg gvozdenog doba u Sremu i Slavoniji - Godišnjak ANUBiH, knjiga 13, ]
{| class="wikitable"
|-
Red 32:
== Materijalna kultura ==
Naselja su uglavnom bila utvrđena, često su se mogla naći na vrhovima brežuljaka, te su pretežno uključivala radionice ljudi koji su se bavili bakrom, srebrom i zlatom. Tipično naselje je Heuneburg na gornjem [[Dunav]]u, urađeno po mnogim današnjim standardima,okruženo sa 9 nekropola [[Tumuli|tumula]], zatim [[Mont Lassois]] u istočnoj Francuskoj, [[Vix]] u Burgundiji i [[Molpir]] u Slovačkoj.
Sasvim je sigurno da širenje Halštatske kulture nije isključivo vezano za keltsku populaciju. U sjevernoj Italiji postojala je [[Golasecca kultura]], kao kontinuitet iz [[Canegrate kultura|Canegrate kulture]], koja je predstavljala novi kulturni kompleks u proizvodnji keramke i metalnih proizvoda zapadne Halštatske kulture.
Red 39:
Massilia (današnji [[Marsej]]). Uvozio se skupocjeni nakit i vino.
Početno željezo je bilo poprilično egzotično i skupo, te se uglavnom koristilo kao prestižni materijal za nakit. Željezni mačevi pojavili su se tek u kasnijim periodima ove kulture, od 8. stoljeća pa na dalje, a alati još kasnije. Brzorotirajuće keramičko kolo pojavljuje se tek na samom kraju kulture.
Na kraju perioda HallstadtD, život na većini nalazišta zamire i u potpunosti nestaje na brojnim nalazištima. Velika naselja kao što su [[Heuneburg]] i [[Burgstallkogel]] bila su razvaljena ili napuštena, sahranjivanje u tumulima sa bogatim prilozima je nestalo, a ona stara opljačkana. Navode se dva razloga: pritisak [[Germani|Germana]] sa sjevera i želja za novim teritorijama. Kulturu je naslijedila mlađa, [[Latenska kultura]].
Red 46:
Halštatska kultura bila je bazirana na poljoprivredi, ali je rad s metalima bio značajno napredan za to vrijeme, pa je do kraja vrlo duge trgovine unutar područja, te sa ostalim mediteranskim kulturama, bio od znatnog ekonomskog značaja. Zbog tog ekonomskog rasta društvene razlike postepeno su postajale sve veće, te su se počele pojavljivati i izdvajati od ostalog stanovništva elitne klase poglavara. Da bi stabilizovali položaj i autoritet i da bi ga objedinjavanjem plemenskih zajednica proširili na susjedna područja, elita koristi novi društveni sloj, sloj radnika.<ref name="GT">[https://vdocuments.site/salmedin-mesihovic-ilirike.html Salmedin Mesihović - Ilirike]</ref> Proces socijalnog raslojavanja i nastanak društvenih sistema spremnih za širenje, dobro se vidi u primjeru [[Iliri|ilirskog]] plemena [[Autarijati]] i njihovom potčinjavanju okolnih [[Ardijejci|Ardijejaca]] i [[Tribali|Tribala]].
O tom procesu najbolje svjedočanstvo pružaju [[Tumuli ilirskih kneževa|kneževski grobovi]], bogati i raznovrsni materijal pronađen u njima i veličina pojedinih naselja kojima gravitiraju veće nekropole tumula i one sa kneževskim grobovima. Već početkom 7. stoljeća na Glasincu završen je proces formiranja složene hijerarhijske moći, koncentrisane oko lokalnih kneževa. Svojom političkom i ekonomskom moći držali su monopol nad regionalnom trgovinom, ali najvjerovatnije i karavanskim putevima kojima je roba iz kolonijalnih centara stizala do Glasinca i dalje.<ref>[http://www.anubih.ba/godisnjak/god43/Godisnjak43-full.pdf Aleksandar Jašarević - Socio-ekonomska i simbolička uloga importovanih metalnih posuda s Glasinca, ANUBiH, Godišnjak 43, 2014]</ref>
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Commonscat|Hallstatt culture}}
[[Kategorija:Kulture željeznog doba]]
[[Kategorija:Keltski narodi]]
| |||