Razlika između verzija stranice "Evropa"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 348:
Morska bića također su važan dio evropske flore i faune. Morska flora uglavnom je fitoplankton. Važne životinje koje žive u evropskim morima su zooplankton, mekušci, iglokožci, različiti rakovi, lignje i hobotnice, ribe, delfini i kitovi.
Biološka raznolikost u Evropi je zaštićena Bernskom konvencijom Vijeća Evrope, koju su potpisale i Evropska zajednica, kao i neevropske države.
 
== Politika ==
{{Glavni|Evropska integracija}}{{Glavni|Regije Evrope}}
[[Datoteka:Supranational European Bodies-en.svg|thumb|300px|desno|[[Eulerov dijagram]] na koji se može kliknuti i na kojem su prikazani odnosi između različitih multinacionalnih evropskih organizacija i sporazuma.]]
Politička karta Evrope u osnovi potječe od reorganizacije Evrope nakon Napoleonovih ratova 1815. godine. Preovladavajući oblik vlasti u Evropi je [[predstavnička demokratija]], a u većini slučajeva je to [[republika]]. Godine 1815. preovladavajući oblik vlasti još uvijek je bila [[monarhija]]. Preostalih jedanaest monarhija u Evropi su [[Ustavna monarhija|ustavne monarhije]].
 
[[Evropska integracija]] je proces političke, pravne, ekonomske (a u nekim slučajevima i društvene i kulturne) integracije evropskih država, jer je od kraja Drugog svjetskog rata slijedila sile koje su sponzorisale [[Vijeće Evrope]]. Evroska Unija je bila središte ekonomske integracije na kontinentu od njenog osnivanja 1993. U novije vrijeme, [[Evroazijska ekonomska unija]] je uspostavljena kao protuteža koju čine bivše sovjetske države.
 
27 evropskih država članice su političko-ekonomske Evropske Unije, od toga, 26 ih pripada [[Schengenska zona|Schengenskoj zoni]] bez granica i 19 članica monetarne unije [[Eurozona|Eurozone]]. Među manjim evropskim organizacijama su [[Nordijsko vijeće]], [[Beneluks]], [[Baltička skupština]] i [[Višegradska grupa]].
 
== Privreda ==
{{Glavni|Privreda u Evropi}}
[[Datoteka:Europe-GDP-PPP-per-capita-map.png|thumb|300px|desno|Evropske i pogranične nacije po [[Bruto domaći proizvod|bruto domaćem proizvodu]].]]
Gledajuċi evropski kontinent kao cjelinu, njena privreda je trenutno najveća na svijetu i to je najbogatija regija mjerena imovinom pod njenim upravljanjem s preko 32,7 triliona [[dolar]]a u odnosu na 27,1 triliona dolara u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] u 2008.<ref>{{cite news|last=Fineman |first=Josh |url=https://www.bloomberg.com/news/world |title=Bloomberg.com |publisher=Bloomberg.com |date=15 September 2009 |accessdate=23 August 2010 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150128110049/http://www.bloomberg.com/news/world |archivedate=28 January 2015 }}</ref> U 2009. godini Evropa je ostala najbogatija regija, a njena imovina od 37,1 triliona dolara pod njenim upravljanjem predstavljala je trećinu svjetskog bogatstva. Bila je to jedna od nekoliko regija u kojoj je bogatstvo nadmašilo predkrizni vrhunac s kraja te godine.<ref>{{cite web|url=http://www.pr-inside.com/global-wealth-stages-a-strong-comeback-r1942019.htm |title=Global Wealth Stages a Strong Comeback |publisher=Pr-inside.com |date=10 June 2010 |accessdate=23 August 2010 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110520174617/http://www.pr-inside.com/global-wealth-stages-a-strong-comeback-r1942019.htm |archivedate=20 May 2011 }}</ref> Kao i kod drugih kontinenata, i Evropa ima veliku raznolikost bogatstva među svojim zemljama. Bogatije države imaju tendenciju da budu na zapadu, dok neke privrede Srednje i Istočne Evrope još uvijek imaju nisku stopu privrednog razvoja nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] i [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]].
 
Evropska unija je politički subjekt sastavljen od 28 evropskih država i čini najveće jedinstveno privreno područje na svijetu. 19 zemalja EU dijeli [[euro]] kao zajedničku [[Valuta|valutu]]. Pet evropskih zemalja svrstano je u prvih deset najvećih svjetskih nacionalnih ekonomija po [[BDP |BDP]]-u (bruto domaćem proizvodu), a to su (poredak prema izvještaju [[CIA]]): Njemačka (5. mjesto), Velika Britanija (6. mjesto), Rusija (7. mjesto), Francuska (8. mjesto) i Italija (10. mjesto).<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html|title=The CIA World Factbook – GDP (PPP)|date=15 July 2008|accessdate=19 July 2008|publisher=[[CIA]]}}</ref>
Postoji ogromna razlika između mnogih evropskih zemalja u pogledu njihovih prihoda. Najbogatiji u pogledu bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika je [[Monako]] sa 172.676 dolara po glavi stanovnika (2009), a najsiromašnija je [[Moldavija]] sa bruto domaćim proizvodom od 1.631 dolara po glavi stanvnika (2010).<ref>{{cite web|url=http://databank.worldbank.org/ddp/home.do?Step=12&id=4&CNO=2|title=The World Bank DataBank |website=worldbank.org}}</ref> Monako je najbogatija zemlja u pogledu bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika, prema izvještaju [[Svjetska banka|Svjetske banke]].
 
U cjelini, evropski bruto domaći proizvod po glavi stanovnika je 21.767 dolara prema procjeni [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnog monetarnog fonda]] iz 2016. godine.<ref>Some data refers to IMF staff estimates but some are actual figures for the year 2017, made in 12 April 2017. [http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2017/02/weodata/weorept.aspx?sy=2016&ey=2016&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=512%2C672%2C914%2C946%2C612%2C137%2C614%2C546%2C311%2C962%2C213%2C674%2C911%2C676%2C193%2C548%2C122%2C556%2C912%2C678%2C313%2C181%2C419%2C867%2C513%2C682%2C316%2C684%2C913%2C273%2C124%2C868%2C339%2C921%2C638%2C948%2C514%2C943%2C218%2C686%2C963%2C688%2C616%2C518%2C223%2C728%2C516%2C836%2C918%2C558%2C748%2C138%2C618%2C196%2C624%2C278%2C522%2C692%2C622%2C694%2C156%2C142%2C626%2C449%2C628%2C564%2C228%2C565%2C924%2C283%2C233%2C853%2C632%2C288%2C636%2C293%2C634%2C566%2C238%2C964%2C662%2C182%2C960%2C359%2C423%2C453%2C935%2C968%2C128%2C922%2C611%2C714%2C321%2C862%2C243%2C135%2C248%2C716%2C469%2C456%2C253%2C722%2C642%2C942%2C643%2C718%2C939%2C724%2C644%2C576%2C819%2C936%2C172%2C961%2C132%2C813%2C646%2C199%2C648%2C733%2C915%2C184%2C134%2C524%2C652%2C361%2C174%2C362%2C328%2C364%2C258%2C732%2C656%2C366%2C654%2C734%2C336%2C144%2C263%2C146%2C268%2C463%2C532%2C528%2C944%2C923%2C176%2C738%2C534%2C578%2C536%2C537%2C429%2C742%2C433%2C866%2C178%2C369%2C436%2C744%2C136%2C186%2C343%2C925%2C158%2C869%2C439%2C746%2C916%2C926%2C664%2C466%2C826%2C112%2C542%2C111%2C967%2C298%2C443%2C927%2C917%2C846%2C544%2C299%2C941%2C582%2C446%2C474%2C666%2C754%2C668%2C698&s=NGDPDPC&grp=0&a=&pr.x=50&pr.y=13 World Economic Outlook Database–April 2017], [[International Monetary Fund]]. Accessed on 18 April 2017.</ref>
 
== Stanovništvo ==
Line 362 ⟶ 381:
 
Jezik koji je najviše uticao na ostale jeste [[latinski jezik|latinski]], koji je prvo bio službeni jezik Rimskog carstva, zatim jezik crkve i napokon jezik intelektualaca, da bi danas nestao kao živi jezik, ali se sačuvao kao korijen hiljada riječi u mnogim evropskim jezicima.
 
== Kultura ==
{{Glavni|Evropska kultura}}{{Glavni|Evropski folklor}}{{Glavni|Zapadna umjetnost}}
"Evropa" kao kulturni koncept u osnovi je izvedena iz zajedničkog naslijeđa Rimskog Carstva i njegove kulture. Granice Evrope bile su historijski shvaćene kao hrišćanske (ili preciznije latinske hrišćanske), kakve su uspostavljene ili branjene kroz srednjovjekovnu i ranu modernu historiju Evrope. Ovo se posebno odnosi na period borbi protiv širenja islama u Evropi, kao na primjerima [[Rekonkvista|rekonkviste]] i [[Osmanski ratovi u Evropi|osmanskih ratova u Evropi]].<ref>[[Hilarie Belloc]], [http://www.gutenberg.org/ebooks/8442 Europe and the Faith], Chapter I</ref>
Ovo zajedničko kulturno naslijeđe kombinirano je preklapanjem autohtonih nacionalnih kultura i folklora, otprilike podijeljenih na slavenske, latinske (romanske) i germanske, ali s nekoliko sastavnih dijelova koji nisu dio nijedne od ovih grupa (posebno grčke i keltske). Kulturni kontakt i mješavine karakteriziraju veliki dio evropskih regionalnih kultura.
Skulptura, slikarstvo, književnost, arhitektura i muzika u Evropi imaju dugu tradiciju. Mnogi gradovi, poput Pariza, Beča, Rima, Berlina i Moskve, danas se smatraju svjetskim kulturnim centrima. Osim toga, mnogi evropski gradovi imaju važna pozorišta, muzeje, orkestre i druge važne institucije.
 
=== Religija ===
Line 368 ⟶ 393:
Nakon kršćana najviše je [[musliman]]a (6%)<ref>[http://www.pewforum.org/2012/12/18/global-religious-landscape-muslim/ ''Globalni pregled religija: Muslimani''] Pristupljeno 22.3.2016.</ref> koncentrisani uglavnom na [[Balkan]]u i istočnoj Evropi ([[Bosna i Hercegovina]], [[Albanija]], [[Kosovo]], [[Kazahstan]], [[Sjeverni Kipar]], [[Turska]], [[Azerbejdžan]], te na području Sjevernog [[Kavkaz]]a i regije [[Volga]]-[[Ural]]). Osim ove dvije religije tu su i: [[judaizam]], [[hinduizam]], [[budizam]] i neke druge manjinske religije.
Evropa sve više postaje relativno sekularni kontinent, uz sve veći broj i udio nereligioznog stanovništva, [[ateisti|ateista]] i [[agnosticizam|agnostika]]. Postoji izuzetno veliki broj religiozno nedeklarisanih stanovnika od kojih je najviše u [[Češka|Češkoj]], [[Estonija|Estoniji]], [[Švedska]], [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Francuska|Francuskoj]].<ref>{{Cite journal|last=Dogan|first=Mattei|year=1998|title=The Decline of Traditional Values in Western Europe|journal=International Journal of Comparative Sociology|publisher=Sage|volume=39|pages=77–90|doi=10.1177/002071529803900106|ref=harv}}</ref>
 
== Politika ==
{{Glavni|Evropska integracija}}{{Glavni|Regije Evrope}}
[[Datoteka:Supranational European Bodies-en.svg|thumb|300px|desno|[[Eulerov dijagram]] na koji se može kliknuti i na kojem su prikazani odnosi između različitih multinacionalnih evropskih organizacija i sporazuma.]]
Politička karta Evrope u osnovi potječe od reorganizacije Evrope nakon Napoleonovih ratova 1815. godine. Preovladavajući oblik vlasti u Evropi je [[predstavnička demokratija]], a u većini slučajeva je to [[republika]]. Godine 1815. preovladavajući oblik vlasti još uvijek je bila [[monarhija]]. Preostalih jedanaest monarhija u Evropi su [[Ustavna monarhija|ustavne monarhije]].
 
[[Evropska integracija]] je proces političke, pravne, ekonomske (a u nekim slučajevima i društvene i kulturne) integracije evropskih država, jer je od kraja Drugog svjetskog rata slijedila sile koje su sponzorisale [[Vijeće Evrope]]. Evroska Unija je bila središte ekonomske integracije na kontinentu od njenog osnivanja 1993. U novije vrijeme, [[Evroazijska ekonomska unija]] je uspostavljena kao protuteža koju čine bivše sovjetske države.
 
27 evropskih država članice su političko-ekonomske Evropske Unije, od toga, 26 ih pripada [[Schengenska zona|Schengenskoj zoni]] bez granica i 19 članica monetarne unije [[Eurozona|Eurozone]]. Među manjim evropskim organizacijama su [[Nordijsko vijeće]], [[Beneluks]], [[Baltička skupština]] i [[Višegradska grupa]].
 
== Privreda ==
{{Glavni|Privreda u Evropi}}
[[Datoteka:Europe-GDP-PPP-per-capita-map.png|thumb|300px|desno|Evropske i pogranične nacije po [[Bruto domaći proizvod|bruto domaćem proizvodu]].]]
Gledajuċi evropski kontinent kao cjelinu, njena privreda je trenutno najveća na svijetu i to je najbogatija regija mjerena imovinom pod njenim upravljanjem s preko 32,7 triliona [[dolar]]a u odnosu na 27,1 triliona dolara u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] u 2008.<ref>{{cite news|last=Fineman |first=Josh |url=https://www.bloomberg.com/news/world |title=Bloomberg.com |publisher=Bloomberg.com |date=15 September 2009 |accessdate=23 August 2010 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150128110049/http://www.bloomberg.com/news/world |archivedate=28 January 2015 }}</ref> U 2009. godini Evropa je ostala najbogatija regija, a njena imovina od 37,1 triliona dolara pod njenim upravljanjem predstavljala je trećinu svjetskog bogatstva. Bila je to jedna od nekoliko regija u kojoj je bogatstvo nadmašilo predkrizni vrhunac s kraja te godine.<ref>{{cite web|url=http://www.pr-inside.com/global-wealth-stages-a-strong-comeback-r1942019.htm |title=Global Wealth Stages a Strong Comeback |publisher=Pr-inside.com |date=10 June 2010 |accessdate=23 August 2010 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110520174617/http://www.pr-inside.com/global-wealth-stages-a-strong-comeback-r1942019.htm |archivedate=20 May 2011 }}</ref> Kao i kod drugih kontinenata, i Evropa ima veliku raznolikost bogatstva među svojim zemljama. Bogatije države imaju tendenciju da budu na zapadu, dok neke privrede Srednje i Istočne Evrope još uvijek imaju nisku stopu privrednog razvoja nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] i [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]].
 
Evropska unija je politički subjekt sastavljen od 28 evropskih država i čini najveće jedinstveno privreno područje na svijetu. 19 zemalja EU dijeli [[euro]] kao zajedničku [[Valuta|valutu]]. Pet evropskih zemalja svrstano je u prvih deset najvećih svjetskih nacionalnih ekonomija po [[BDP |BDP]]-u (bruto domaćem proizvodu), a to su (poredak prema izvještaju [[CIA]]): Njemačka (5. mjesto), Velika Britanija (6. mjesto), Rusija (7. mjesto), Francuska (8. mjesto) i Italija (10. mjesto).<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html|title=The CIA World Factbook – GDP (PPP)|date=15 July 2008|accessdate=19 July 2008|publisher=[[CIA]]}}</ref>
Postoji ogromna razlika između mnogih evropskih zemalja u pogledu njihovih prihoda. Najbogatiji u pogledu bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika je [[Monako]] sa 172.676 dolara po glavi stanovnika (2009), a najsiromašnija je [[Moldavija]] sa bruto domaćim proizvodom od 1.631 dolara po glavi stanvnika (2010).<ref>{{cite web|url=http://databank.worldbank.org/ddp/home.do?Step=12&id=4&CNO=2|title=The World Bank DataBank |website=worldbank.org}}</ref> Monako je najbogatija zemlja u pogledu bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika, prema izvještaju [[Svjetska banka|Svjetske banke]].
 
U cjelini, evropski bruto domaći proizvod po glavi stanovnika je 21.767 dolara prema procjeni [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnog monetarnog fonda]] iz 2016. godine.<ref>Some data refers to IMF staff estimates but some are actual figures for the year 2017, made in 12 April 2017. [http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2017/02/weodata/weorept.aspx?sy=2016&ey=2016&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=512%2C672%2C914%2C946%2C612%2C137%2C614%2C546%2C311%2C962%2C213%2C674%2C911%2C676%2C193%2C548%2C122%2C556%2C912%2C678%2C313%2C181%2C419%2C867%2C513%2C682%2C316%2C684%2C913%2C273%2C124%2C868%2C339%2C921%2C638%2C948%2C514%2C943%2C218%2C686%2C963%2C688%2C616%2C518%2C223%2C728%2C516%2C836%2C918%2C558%2C748%2C138%2C618%2C196%2C624%2C278%2C522%2C692%2C622%2C694%2C156%2C142%2C626%2C449%2C628%2C564%2C228%2C565%2C924%2C283%2C233%2C853%2C632%2C288%2C636%2C293%2C634%2C566%2C238%2C964%2C662%2C182%2C960%2C359%2C423%2C453%2C935%2C968%2C128%2C922%2C611%2C714%2C321%2C862%2C243%2C135%2C248%2C716%2C469%2C456%2C253%2C722%2C642%2C942%2C643%2C718%2C939%2C724%2C644%2C576%2C819%2C936%2C172%2C961%2C132%2C813%2C646%2C199%2C648%2C733%2C915%2C184%2C134%2C524%2C652%2C361%2C174%2C362%2C328%2C364%2C258%2C732%2C656%2C366%2C654%2C734%2C336%2C144%2C263%2C146%2C268%2C463%2C532%2C528%2C944%2C923%2C176%2C738%2C534%2C578%2C536%2C537%2C429%2C742%2C433%2C866%2C178%2C369%2C436%2C744%2C136%2C186%2C343%2C925%2C158%2C869%2C439%2C746%2C916%2C926%2C664%2C466%2C826%2C112%2C542%2C111%2C967%2C298%2C443%2C927%2C917%2C846%2C544%2C299%2C941%2C582%2C446%2C474%2C666%2C754%2C668%2C698&s=NGDPDPC&grp=0&a=&pr.x=50&pr.y=13 World Economic Outlook Database–April 2017], [[International Monetary Fund]]. Accessed on 18 April 2017.</ref>
 
== Također pogledajte ==