Razlika između verzija stranice "Bakarno doba"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke |
No edit summary |
||
Red 15:
Sve veća upotreba bakra u svakodnevnoj upotrebi unijela je značajne promjene i u tadašnja društva. Pojavili su se i prvi majstori specijalisti - [[Rudarstvo|rudari]], [[kovač]]i, [[Metalurgija|metalurzi]]. Ubrzano je rasla i potraga za bakarnim [[rude|rudama]]. Tako se do 3800. p.n.e, upotreba bakra proširila širom [[Sredozemlje|Sredozemlja]] i obalama [[Atlantski okean|Atlantika]]. Budući da rude bakra sadrže i [[Plemeniti metali|plemenite]] i druge [[metal]]e, započeta je eksploatacija [[Zlato|zlata]], [[Srebro|srebra]] i [[olovo|olova]]. Oko 3500. godine p.n.e. otkriven je i [[arsen]] koji pri dodavanja bakru, povećava njegovu tvrdoću, jer nastaje arsenova [[bronza]].
Na osnovu [[arheologija|arheoloških]] nalaza postoje naznake da je eneolitska kultura i na teritoriji bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] bila široko rasprostranjena i bogato zastupljena. U mnogim dijelovima postojali su ili u talasima pristizali izdanci eneolitskih kultura, kao što su: [[Butmirska kultura]], [[Badenska kultura|badenska]], cetinska, hvaranska, [[Kostolačka kultura|kostolačka]], lasinjska, [[Ljubljanska kultura|ljubljanska]], lengyelska, potiska, sopotska, [[Vinčanska kultura|vinčanska]]<ref>[http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2021.pdf Borislav Jovanović - Eksploatacija i metalurgija bakra u eneolitskim zajednicama centralnog Balkana]</ref> i [[vučedolska kultura]], te Bodrogkeresztúr, Cotofeni, Retz-Gayary, Saleuta i druge.<ref>Basler Đ. et al., red. (1979): Praistorija jugoslavenskih zemalja – III Eneolitsko doba. Svjetlost i ANUBiH, Sarajevo.</ref><ref>Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref>
== Reference ==
| |||