Razlika između izmjena na stranici "Albert Speer"

Dodano 1.070 bajtova ,  prije 1 godinu
nema sažetka izmjene
m (→‎top: ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke)
| značajna_djela =
}}
'''Albert Speer''' ([[19. mart]] [[1905]]. -[[ 1. septembar]] [[1981]].) je bio nacističkije oligarhministar naoružanja i sudionikratne suđenjaproizvodnje u[[Treći rajh|Trećeg Rajha]] tokom [[NürnbergDrugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]u. PoKao zanimanjubliski jesaveznik bio[[Adolf arhitekt.Hitler|Adolfa Hitlera]] Rođenosuđen je u njemačkom gradu [[MannheimNirnberški proces|Nirnbergu]]u na 20 godina zatvora.
Želio je biti matematičar, ali je studirao arhitekturu.
 
Arhitekta po struci, Speer se pridružio [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacističkoj stranci]] 1931. godine. Njegove arhitektonske vještine učinile su ga sve istaknutijim unutar stranke čime je postao član Hitlerovog unutrašnjeg kruga. Hitler je 1937. godine imenovao Speera za generalnog građevinskog inspektora koji je imao zadatak da dizajnira i izgradi kancelariju Rajha i nacističke stranke. U tom svojstvu je bio odgovoran za središnji odjel za preseljenje koji je iselio jevrejske stanare iz njihovih domova u Berlinu. U februaru 1942. godine Speer je imenovan za ministra naoružanja i ratne proizvodnje Rajha. Koristeći doktoriranu statistiku, promovisao je "čudo od naoružanja" koje je Njemačku zadržalo u ratu. Speer je 1944. godine osnovao radnu grupu za povećanje proizvodnje borbenih aviona. Time je povećao robovsku radnu snagu u korist njemačkih ratnih napora.
[[1927]]. godine postao je pomoćnik [[Heinrich Tessenow|Heinricha Tessenowa]]. Tessenow se nije slagao sa politikom nacizma, ali studenti kojima je Speer triput sedmično držao seminarsku nastavu jesu, pa je prisustvovao jednom skupu nacista [[1930]]. godine.
 
Nakon rata, Speer je bio među 24 "glavna ratna zločinca" koja su uhapšena i optužena za zločine nacističkog režima na suđenju u Nirnbergu. Proglašen je krivim za [[Ratni zločin|ratne zločine]], [[Zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i korištenje robovskog rada čime je jedva izbjegao smrtnu kaznu. Nakon odsluženja zatvorske kazne, Speer je 1966. godine oslobođen. Zapise koje je napisao u zatvoru je iskoristio kao osnovu za dvije autobiografske knjige koje su postigle uspjeh; javnost je bila fascinirana unutrašnjim pogledom na Treći Rajh. Speer je umro od [[Moždani udar|moždanog udara]] 1981. godine.
Oduševljen likom i djelom [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]], prisustvovao je još nekim skupovima koje je vodio Goebbels.
 
Kroz autobiografije i intervjue Speer je pažljivo konstruirao sebe kao čovjeka koji je duboko žalio što nije uspio otkriti monstruozne zločine Trećeg Rajha. Nastavio je negirati izričito znanje o [[Holokaust|holokaustu]] i odgovornost za njega. Ta je slika dominirala u njegovoj historiografiji decenijama nakon rata što je stvorilo "Mit o Speeru". Prva tema mita govori o tome da je nakon imenovanja za ministra naoružanja revolucionirao njemački ratni stroj. Druga tema je da je bio apolitični tehnokrat. Počevši od 1980.-ih, mit se počeo raspadati. Čudo od naoružanja je pripisano nacističkoj propagandi. [[Adam Tooze]] je napisao da je ideja da je Speer apolitični tehnokrat apsurdna. [[Martin Kitchen]] je u knjizi ''[[Speer: Hitlerov arhitekta]]'' izjavio da je veći dio njemačke proizvodnje oružja zapravo smanjen na sisteme koje je pokrenuo Speerov prethodnik [[Fritz Todt]].
[[1931]]. godine se ženi i pristupa Nacističkoj stranci.
 
<br />
[[1932]]. obnavlja ministarstvo propagande.
 
[[1934]]. postaje glavni arhitekt Stranke.
 
[[1937]]. na Međunarodnoj izložbi osvaja zlatnu medalju.
 
Navodno je deportirao Židove iz njihovih domova da bi stvorio mjesta za svoje građevine.
 
[[1942]]. postaje ministar ratne proizvodnje. Koristio je i prisilni rad.
Nekoliko puta je namjeravao ubiti Hitlera, ali je zbog niza razloga odustao od tog čina.
 
Nakon hapšenja na kraju rata, sjeo je na optuženičku klupu kao sudionik tog procesa. Pokajao se za svoje grijehe. Osuđen je na dvadeset godina zatvora. Proveo ih je u zatvoru Spandau, Istočni [[Berlin]].
 
U tri godine zatvoreništva pročitao je 500 knjiga. Napisao je i nekoliko knjiga. [[1966]]. pušten je iz zatvora<ref>''The Houghton Mifflin dictionary of biography'', Houghton Mifflin Harcourt, 2003, {{ISBN|0-618-25210-X}} str. 1430</ref>. To je bio veliki medijski događaj.
Imao je sina Alberta mlađeg i kći Hildu.
 
Umro je u 76. godini života od moždanog krvarenja u [[London]]u.
 
== Reference ==