Razlika između verzija stranice "Ivan, kralj Engleske"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
No edit summary
Red 18:
| Otac = [[Henrik II, kralj Engleske]]
| Majka = [[Eleonora, vojvotkinja Akvitanije]]
}}'''Ivan''' ([[Engleski jezik|engleski]]: John; 24. decembar 1166. - 19. oktobar 1216.), također poznat kao '''Ivan Bez Zemlje''' ([[Francuski jezik|francuski]]: Johan Sanz Terre) je bio [[Spisak engleskih kraljeva|kralj Engleske]] od 1199. do smrti 1216. godine. Izgubio je [[vojvodstvo Normandiju]] od francuskog kralja [[Filip II, kralj Francuske|Filipa II]], što je dovelo do kolapsa [[Anžujsko carstvo|Anžujskog carstva]] i rastu moći [[Capet (dinastija)|dinastije Capet]] tokom 13. stoljeća. [[Prvi Baronski rat|Baronska pobuna]] na kraju njegove vladavine je dovela do potpisivanja [[Magna Carta|Magna Carte]], dokumenta koji se smatra početnim korakom u evoluciji Ustava Velike Britanije.
 
Ivan, najmlađi od pet sinova engleskog kralja [[Henrik II, kralj Engleske|Henrika II]] i [[Eleonora, vojvotkinja Akvitanije|Eleonore, vojvotkinje Akvitanije]], nije očekivao da će naslijediti značajne zemlje. Nakon neuspjele pobune njegove starije braće 1174. godine, Ivan je postao omiljeno dijete Henrika II. Imenovan je [[Gospodar Irske|gospodarom Irske]] 1177. godine i dobiodobivši posjede u Engleskoj i na kontinentu. Ivanova starija braća Vilim, Henrik i Geoffrey su umrli mladi. Do trenutka kada je Rikard I postao kralj Engleske 1189. godine, Ivan je bio potencijalni nasljednik prijestolja. Neuspješno je pokušao pobunu protiv Rikardovih kraljevskih administratora, dok je njegov brat učestvovao u [[Treći krstaški rat|Trećem krstaškom ratu]]. I pored toga, nakon smrti Rikarda I 1199. godine, Ivan je proglašen kraljem Engleske. Nakon toga sklopio je mirovni [[sporazum u Le Gouletu]] 1200. godine u kojem daje sve kontinentalne posjede francuskom kralju Filipu II.
 
Kada je ponovo izbio rat sa Francuskom 1202. godine, Ivan je postigao rane pobjede, ali nedostatak vojnih resursa i njegov tretman prema plemićima Normandije, Bretanje i Anžuja je rezultirao [[Francuska invazija na Normandiju (1202-1204)|kolapsom njegovog carstva u sjevernoj Francuskoj]] 1204. godine. Ivan je u narednoj deceniji pokušavao da povrati ove prostore povećanjem prihoda, reformom oružanih snaga i obnovom kontinentalnih saveza. Rasprava sa [[Papa Inocent III|papom Inocentom III]] je dovela do Ivanove [[Ekskomunikacija|ekskomunikacije]] 1209. godine. Spor je riješen 1213. godine, nakon francuske pobjede nad Ivanovim saveznicima u [[Bitka kod Bouvinesa|bici kod Bouvinesa]]. Kada se vratio u Englesku, Ivan se suočio sa pobunom barona koji su bili nezadovoljni njegovom fiskalnom politikom. Iako su se Ivan i baroni složili sa mirovnim sporazumom 1215. godine i potpisali Magna Cartu, nijedna strana nije poštovala uvjete. Zbog toga je izbio [[Prvi Baronski rat|građanski rat]] u kojem je barone pomagao francuski kralj [[Luj VIII, kralj Francuske|Luj VIII]]. Ivan je umro od [[Dizenterija|dizenterije]] dok je bio na kampanji u istočnoj Engleskoj 19. oktobra 1216. godine. Pristalice njegovog sina [[Henrik III, kralj Engleske|Henrika III]] su odnijele pobjedu nad Lujem VIII i pobunjenim baronima naredne godine.
 
Savremeni historičari su uglavnom kritični učinkom Ivana kao kralja, a njegova vladavina je postala predmet značajnih rasprava i periodične revizije historičara iz 16. stoljeća. Historičar [[Jim Bradbury]] je sažeo savremeno historijsko mišljenje Ivanovih pozitivnih kvaliteta, napominjući da se Ivan danas smatra "marljivim administratorom, sposobnim čovjekom i generalom". Ipak, moderni historičari se slažu da je kao kralj imao mnogo grešaka kao kralja, uključujući i ono što historičar Ralph Turner opisuje kao "neukusne, čak i opasne lične osobine" kao što su sitničavost, pakost i okrutnost. Ove negativne kvalitete pružaju opsežan materijal za beletristiku pisaca viktorijanskog doba, gdje se Ivan prvenstvo pojavljuje kao negativac u filmovima i pričama koje prikazuju legende [[Robin Hood|Robin Hooda]].
 
== Rani život ==