Razlika između verzija stranice "Insekti"
| [pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene korisnika 77.78.211.87 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika KWiki oznaka: vraćanje |
No edit summary |
||
Red 1:
{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Insekti
| raspon_fosila = [[Karbon]]
| slika = Plumpollen0060.jpg
| slika_širina = 270px
Line 14 ⟶ 13:
| razdioba_stepen = Koljena i redovi
| razdioba =
| sinonimi =
* Ectognatha
* Entomida
Vidi [[#Sistematika|sistematiku]] u tekstu
}}
Line 54 ⟶ 56:
32. Usni aparat<br />]]
'''Insekti''' (Insecta) su vrstama najbrojniji razred kopnene (rijetko slatkovodne) grupe [[člankonošci|člankonožaca]] (Arthropoda) a s daleko više od milion poznatih vrsta istovremeno i vrstama najbrojnija grupa [[životinje|životinja]] uopće. Prema raznim procjenama računa se da je stvarni broj postojećih vrsta višestruko veći, pri čemu se naslućuje, da samo u [[tropska kišna šuma|tropskim kišnim šumama]] žive još milioni neotkrivenih [[vrsta]] insekata. Njihovo naučno ime se izvodi od latinskog ''insectare'', "zarezati", "urezati", što se odnosi na izraženo jedno od drugog odvojene dijelove tijela.<ref name="Chapman">{{cite book |author1=Chapman, A.D. |year=2006 |title=Numbers of living species in Australia and the World |publisher=Canberra: [[Australian Biological Resources Study]] |isbn=978-0-642-56850-2 |url=http://www.deh.gov.au/biodiversity/abrs/publications/other/species-numbers/index.html }}{{Dead link|date=September 2019 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.globalchange.umich.edu/globalchange2/current/lectures/biodiversity/biodiversity.html|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150220154543/http://www.globalchange.umich.edu/globalchange2/current/lectures/biodiversity/biodiversity.html |archivedate=20 February 2015 |title=Threats to Global Diversity|last=Wilson|first=E.O. |accessdate=17 May 2009}}</ref> Ukupni broj postojećih [[vrsta]] procjenjuje se na između šest i deset miliona;<ref name="Chapman" /><ref>{{cite journal |author1=Novotny, Vojtech |author2=Basset, Yves |author3=Miller, Scott E. |author4=Weiblen, George D. |author5=Bremer, Birgitta |author6=Cizek, Lukas |author7=Drozd, Pavel |year=2002 |title=Low host specificity of herbivorous insects in a tropical forest |journal=[[Nature]] |pmid=11976681 |volume=416 |issue=6883 |pages=841–844 |doi=10.1038/416841a|bibcode = 2002Natur.416..841N}}</ref><ref name="number">{{cite book |author=Erwin, Terry L. |year=1997 |title=Biodiversity at its utmost: Tropical Forest Beetles |pages=27–40 |url=http://entomology.si.edu/StaffPages/Erwin/T's%20updated%20pub%20PDFs%2010Jan2014/121_1995_Biodiversity-at-its-utmost.pdf |access-date=16 December 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181109151957/https://entomology.si.edu/staffpages/Erwin/T's%20updated%20pub%20PDFs%2010Jan2014/121_1995_Biodiversity-at-its-utmost.pdf |archive-date=9 November 2018 |url-status=live }} In: {{cite book |editor1=Reaka-Kudla, M.L. |editor2=Wilson, D.E. |editor3=Wilson, E.O. |title=Biodiversity II |url=https://archive.org/details/biodiversityiiun00reak |url-access=registration |publisher=Joseph Henry Press, Washington, D.C.}}</ref> potencijalno preko 90% oblika životinjskog svijeta na Zemlji čine insekti.<ref name="number"/><ref>{{cite journal|last=Erwin|first=Terry L.|year=1982|title=Tropical forests: their richness in Coleoptera and other arthropod species|journal=The Coleopterists Bulletin|volume=36|pages=74–75|url=https://repository.si.edu/bitstream/handle/10088/4383/Classic_papers_in_Foundations.pdf?sequence=1&isAllowed=y|access-date=16 September 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20150923014947/https://repository.si.edu/bitstream/handle/10088/4383/Classic_papers_in_Foundations.pdf?sequence=1&isAllowed=y|archive-date=23 September 2015|url-status=live}}</ref>
[[Nauka]] koja se bavi insektima naziva se [[entomologija]].
Insekti se mogu naći u gotovo svim prirodnom [[stanište|okruženjima]], mada okeane naseljava samo mali broj vrsta, kojima dominira druga skupina člankonožaca, [[rakovi]].
Skoro svi insekti izlijegaju se iz [[jaja]] . Rast insekata je ograničen neelastičnim [[egzoskelet]]om], a razvoj uključuje niz [[ekdiza|presvlačenje]]. Nezreli stadiji često se razlikuju od odraslih po strukturi, navikama i staništima, i mogu uključivati pasivni stadij u onim grupama koje prolaze [[holometabolizam | metamorfoza u četiri faze]]. Insekti koji su s razvijaju u [[hemimetabolizam| trostepenoj metamorfozi]] nemaju fazu lutke, a odrasli se razvijaju u nizu [[nimfa (biologija) | | nimfnih]] stadija.<ref name="mcgraw-hill">"insect physiology" ''McGraw-Hill Encyclopedia of Science and Technology'', Ch. 9, p. 233, 2007</ref> Odnos [[Hexapoda| insekata]] na višem nivou je nejasan. Fosilizirani insekti ogromne veličine pronađeni su iz ere [[aleozoik]]e, uključujući [[Meganisoptera| divovske zmajeve]] sa rasponom krila od 55 do 70 cm. Čini se da najrazličitije grupe insekata imaju [[koevolucija| koevoluciju]] sa [[cvjetnica]]ma.
Odrasli insekti obično se kreću hodanjem, letenjem ili ponekad plivanjem. Kako omogućuje brzo, ali stabilno kretanje, mnogi insekti imaju trouglasti hod u kojem hodaju s nogama dodirujući zemlju u naizmjeničnim trokutima, sastavljenim od prednje i zadnje strane s jedne strane i srednje na drugoj strani. Insekti su jedini beskričmenjaci koji su evoluirali sposoblost letenja, a svi leteći insekti potiču od jednog zajedničkog pretka. Mnogi insekti provode barem dio života pod vodom, uz prilgodbe [[larva|larvi]] koje uključuju [[škrge]], a neki odrasli insekti su vodeni i imaju prilagodbe za plivanje. Neke vrste, poput onih it porodice ''[[Gerridae]]'', sposobne su hodati površinom vode. Insekti su uglavnom samotni, ali neki, poput određenih [[pčela]], [[mrav]]a i [[termit]]a, društveni su i žive u velikim, dobro organiziranim kolonijama. Neki insekti, poput [[uholadža|uholadže]], ispoljavaju roditeljsku brigi, tj. majčinsku njegu, koja čuva jajašca i mlade. Insekti mogu međusobno komunicirati na različite načine. Mužjak [[moljac]]a može osjetiti [[feromon]]e ženke moljaca na velikim udaljenostima. Ostale vrste komuniciraju zvucima: [[cvrčak (insekt) | cvrčci]]] [[Stridulacija | striduliaju]], ili trljaju krila jedno o drugo, kako bi privukli partnericu i odvratili druge mužjake. ''[[Lampyridae]]'', [[svici]] komuniciraju svetlošću.
Određeni insekti smatraju se [[štetočine (organizam) |štetočinama]] i pokušavaju se kontrolirati koristeći [[insekticid]]e i niz drugih tehnika. Neki insekti oštećuju usjeve hraneći se sokom, lišćem, plodom ili drvetom. Neke vrste su [[parazit]]ske, a mogu iti i [[vektor (epidemiologija) | vektori]] mnogih bolesti. Neki insekti obavljaju složene ekološke uloge; [[muha]], naprimjer, pomažu u konzumiranju [[trulež]]i, ali i širenju bolesti. Insekt su [[oprašivači]] , ključni za životni ciklus mnogih [[cvjetnica]], biljnih vrsta o kojima većina drugih organizama, uključujući i ljude, dijelom ovise; bez njih bi kopneni dio [[biosfera|biosfere]] bio devastiran.<ref>{{cite encyclopedia |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/289001/insect |author=Vincent Brian Wigglesworth |title=Insect |encyclopedia=Encyclopædia Britannica online |accessdate=19 April 2012 |date= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120504183402/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/289001/insect |archivedate=4 May 2012 |url-status=live }}</ref> U ekološkom smislu, mnogi se smatraju grabljivicama, a nekoliko njih pruža izravnu ekonomsku korist. [[Svilena buba]] proizvodi [[svila|svilu]], a pčele medarice proizvode [[med]] i obje su pripitomljene. Kao hranu, insekte konzumira kao hranu 80% svjetskih nacija, u otprilike 3.000 etničkih grupa.<ref name="theguardian">Damian Carrington. "[https://www.theguardian.com/environment/2010/aug/01/insects-food-emissions Insects could be the key to meeting food needs of growing global population] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180616203853/https://www.theguardian.com/environment/2010/aug/01/insects-food-emissions |date=16 June 2018 }}", ''The Guardian'' 1 August 2010. Retrieved 27 February 2011.</ref><ref name="Ramos-Elorduy 1998 44">{{cite book |title=Creepy crawly cuisine: the gourmet guide to edible insects |last=Ramos-Elorduy |first=Julieta |author2=Menzel, Peter |year=1998 |publisher=Inner Traditions / Bear & Company |isbn=978-0-89281-747-4 |page=44 |url=https://books.google.com/?id=Q7f1LkFz11gC |accessdate=23 April 2014}}</ref> Human activities also have effects on [[insect biodiversity]].
== Definicije==
Precizna definicija taksona Insecta i ekvivalentnog imena "insekt" varira; u tabeli prikazane su tri alternativne definicije.
{| class="wikitable"
|+ Definicija insekata
! Grupa !!colspan=3| Alternativne definicije
|-
| [[Collembola]] (tvrdokrilci) ||rowspan=6|Insecta ''sensu lato''<br>=Hexapoda || rowspan=3|[[Entognatha]]<br>(paraphyletic) || rowspan=5|[[Apterygota]]<br>(besklini heksapodi)<br>(parafiletski)
|-
| [[Protura]]
|-
| [[Diplura]]
|-
| [[Archaeognatha]]||rowspan=3|Insecta ''sensu stricto''<br>=Ectognatha
|-
| [[Zygentoma]]
|-
| [[Pterygota]] (krilati insekti) ||Insecta ''sensu strictissimo''
|}
U najširem smisku, Insecta '' sensu lato'' sastoji se od svih [[Hexapoda | hekapoda]].<ref name=Sasaki/>{{sfn|Chinery|1993|p=10}} Uobičajeno, insekti definirani na ovaj način bili su podijeljeni u „Apterygota“ (prvih pet grupa u tabeli) – insekti bez krila – i [[Pterygota]] – krilati insekti. {{sfn|Chinery|1993|pp=34–35}} Međutim, savremena filogenetska istraživanja pokazala su da "Apterygota" nisu monofiletske, pa zato ne formiraju dobar [[takson]]. Uži pristup ograničava insekte na heksapode s vanjskim ustima i sadrži samo posljednje tri skupine u tabeli. U tom smislu, Insecta ''sensu stricto'' ekvivalentan je Ectognatha. U najužem opisu insekti su ograničeni na krilate heksapode i one koje potiču od krilatih predaka. Insecta ''sensu strictissimo '' tada su ekvivalent Pterygota. Za potrebe ovog članka koristi se srednja definicija; insekti se sastoje od dvija taksona, bez krila, [[Archaeognatha]] i [[Zygentoma]], plus krilati ili drugotno bez krila, Pterygota.
== Diverzitet ==
[[slika:Eukaryote species pie tree.png|thumb|Tabla opisanih [[eukariot]]skih vrsta, koja prikazuje da su to nešto više od polovine insekti]]
Procjene o ukupnom broju vrsta insekata ili onih u određenom [[red (biologija) |redu]] često se znatno razlikuju. Prosječno, na globalnoj razini, te procjene govore da postoji oko 1,5 miliona vrsta tvrdokrilaca i ukupno 5,5 miliona vrsta insekata, a da ih je pronađeno i opisano oko milion vrsta.<ref name="Stork2018">{{cite journal |last1=Stork |first1=Nigel E. |title=How Many Species of Insects and Other Terrestrial Arthropods Are There on Earth? |journal=Annual Review of Entomology |date=7 January 2018 |volume=63 |issue=1 |pages=31–45 |doi=10.1146/annurev-ento-020117-043348|pmid=28938083 |url=https://semanticscholar.org/paper/77cd50721ab3e98487cd43c0b4d1d1ad8bd72b07 }}</ref>
Između 950.000–1,000.000 svih opisanih vrsta su insekti, što je preko 50% svih opisanih eukariota (1,8 miliona) su insekti (vidi ilustraciju). Sa samo 950.000 poznatih neinsekata, ako je stvarni broj insekata 5,5 miliona, oni mogu predstavljati preko 80% ukupnog broja vrsta. Kako se svake godine opisuje samo oko 20.000 novih vrsta svih organizama, većina vrsta insekata može ostati neopisana, osim ako se stopa opisa vrsta ne poveća. Od 24 reda insekata, četiri dominiraju u pogledu broja opisanih vrsta; najmanje (670.000) identificiranih vrsta pripada redovima [[Coleoptera]], [[Diptera]], [[Hymenoptera]] ili [[Lepidoptera]].
[[slika:Percent of insect species.svg|thumb|right| Insekti s populacijskim trendovima koje je dokumentirala [[Međunarodna unija za zaštitu prirode]], za redove '' [[Collembola]], [[Hymenoptera]], [[Lepidoptera]], [[Odonata]], i [[Orthoptera]]. Od 203 vrste insekata koje su u 2013. godini imale tako dokumentovane trendove populacije, 33% je u opadanju.<ref name=Dirzo2014>{{citation |first1=Rodolfo |last1=Dirzo |authorlink1=Rodolfo Dirzo |first2=Hillary |last2=Young |first3=Mauro |last3=Galetti |first4=Gerardo |last4=Ceballos |first5=Nick |last5=Isaac |first6=Ben |last6=Collen |title=Defaunation in the Anthropocene |journal=[[Science (journal)|Science]] |date=25 July 2014 |volume=345 |number=6195 |pages=401–406 |doi=10.1126/science.1251817 |pmid=25061202 |url=http://discovery.ucl.ac.uk/1436030/1/Collen_Dirzo%20etal%202014%20Science%20Accepted.pdf |access-date=28 April 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170922095643/http://discovery.ucl.ac.uk/1436030/1/Collen_Dirzo%20etal%202014%20Science%20Accepted.pdf |archive-date=22 September 2017 |url-status=live }}</ref>]]
Od 2017. godine zabilježeno je najmanje 66 izumiranja vrsta insekata u prethodnih 500 godina, a što se uglavnom događalo na okeanskim otocima.<ref name="Briggs2017">{{cite journal |last1=Briggs |first1=John C |title=Emergence of a sixth mass extinction? |journal=Biological Journal of the Linnean Society |date=October 2017 |volume=122 |issue=2 |pages=243–248 |doi=10.1093/biolinnean/blx063}}</ref> > Smanjenje broja insekata pripisano je vještačkojj rasvjeti,<ref name="Owens2018">{{cite journal |last1=Owens |first1=Avalon C. S. |last2=Lewis |first2=Sara M. |title=The impact of artificial light at night on nocturnal insects: A review and synthesis |journal=Ecology and Evolution |date=November 2018 |volume=8 |issue=22 |pages=11337–11358 |doi=10.1002/ece3.4557|pmid=30519447 |pmc=6262936 }}</ref> promjeni u korištenju zemljišta kao što su urbanizacija ili poljoprivreda,<ref name="Tscharntke2005">{{cite journal |last1=Tscharntke |first1=Teja |last2=Klein |first2=Alexandra M. |last3=Kruess |first3=Andreas |last4=Steffan-Dewenter |first4=Ingolf |last5=Thies |first5=Carsten |title=Landscape perspectives on agricultural intensification and biodiversity and ecosystem service management |journal=Ecology Letters |date=August 2005 |volume=8 |issue=8 |pages=857–874 |doi=10.1111/j.1461-0248.2005.00782.x|url=https://semanticscholar.org/paper/137128a6623ab5265983db14636a0df94b954735 }}</ref><ref>{{cite book |title=Insect-plant interactions in a crop protection perspective |isbn=978-0-12-803324-1 |pages=313–320|date=2017-01-19 }}</ref> upotreba pesticida,<ref>{{cite journal |last1=Braak |first1=Nora |last2=Neve |first2=Rebecca |last3=Jones |first3=Andrew K. |last4=Gibbs |first4=Melanie |last5=Breuker |first5=Casper J. |title=The effects of insecticides on butterflies – A review |journal=Environmental Pollution |date=November 2018 |volume=242 |issue=Pt A |pages=507–518 |doi=10.1016/j.envpol.2018.06.100|pmid=30005263 |url=https://radar.brookes.ac.uk/radar/items/fddc88d3-25f2-4274-9321-2f9b3b72047a/1 }}</ref> i i invaziijske vrste.<ref>{{cite journal |last1=Wagner |first1=David L. |last2=Van Driesche |first2=Roy G. |title=Threats Posed to Rare or Endangered Insects by Invasions of Nonnative Species |journal=Annual Review of Entomology |date=January 2010 |volume=55 |issue=1 |pages=547–568 |doi=10.1146/annurev-ento-112408-085516|pmid=19743915 }}</ref> Studije sažete u pregledu za 2019. godinu sugeriraju da je velikom broju vrsta insekata prijeti izumiranje u 21. stoljeću.<ref name="Wyckhuys2019">{{cite journal |last1=Sánchez-Bayo |first1=Francisco |last2=Wyckhuys |first2=Kris A.G. |title=Worldwide decline of the entomofauna: A review of its drivers |journal=Biological Conservation |date=April 2019 |volume=232 |pages=8–27 |doi=10.1016/j.biocon.2019.01.020}}</ref> Iako ekolog Manu Sanders napominje da je pregled za 2019. godinu bio pristran uglavnom isključivanjem podataka koji pokazuju povećanje ili stabilnost populacije insekata, a studije su bile ograničene na specifična geografska područja i određene grupe vrsta.<ref>{{cite web |last1=Saunders |first1=Manu |title=Insectageddon is a great story. But what are the facts? |url=https://ecologyisnotadirtyword.com/2019/02/16/insectageddon-is-a-great-story-but-what-are-the-facts/ |website=Ecology is not a dirty word |accessdate=24 February 2019 |language=en |date=16 February 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190225044750/https://ecologyisnotadirtyword.com/2019/02/16/insectageddon-is-a-great-story-but-what-are-the-facts/ |archive-date=25 February 2019 |url-status=live }}</ref> Sumnje o očekivanom masovnom izumiranju insekata ili „apokalipsi insekata“ zasnovane na podskupini ovih studija popularizirane su u vijestima, ali često ekstrapolirane izvan podataka studije ili putem naučnih konferencija za novinare, koji hiperboliziraju rezultate istraživanja.<ref name="ESA2019">{{cite web |title=Global Insect Biodiversity: Frequently Asked Questions |url=http://www.entsoc.org/sites/default/files/files/Science-Policy/2019/Global%20Insect%20Biodiversity%20FAQs.pdf |publisher=Entomological Society of America |accessdate=6 March 2019}}</ref> Za neke grupe insekata kao što su leptiri, pčele i tvrdokrilce, u evropskim studijama, bilježe se veća brojnost i raznolikost. Ostala područja pokazala su porast nekih vrsta insekata, iako su trendovi u većini regija trenutno nepoznati. Teško je procijeniti dugoročne trendove u bogatstvu ili raznolikosti insekata, jer dugoročna mjerenja uglavnom nisu poznata za mnoge vrste. Čvrsti podaci za procjenu područja ili vrsta ugroženih posebno nedostaju za arktičke i tropske regije i veći dio Južne hemisfere.
{| | class="wikitable sortable" style="text-align: center;"
|+ Estimates of total [[Extinction#Definition|extant]] insect species<ref name="Stork2018"/>
|-
! scope="col" |Red
! scope="col" | Procjena ukupnog broja vrsta
|-
! scope="row" | [[Archaeognatha]]
| 513
|-
! scope="row" | [[Zygentoma]]
| 560
|-
! scope="row" | [[Ephemeroptera]]
| 3.240
|-
! scope="row" | [[Odonata]]
| 5.899
|-
! scope="row" | [[Orthoptera]]
| 23.855
|-
! scope="row" | [[Neuroptera]]
| 5.868
|-
! scope="row" | [[Phasmida]]
| 3.014
|-
! scope="row" | [[Embioptera]]
| 463
|-
! scope="row" | [[Grylloblattodea]]
| 34
|-
! scope="row" | [[Mantophasmatodea]]
| 20
|-
! scope="row" | [[Plecoptera]]
| 3.743
|-
! scope="row" | [[Dermaptera]]
| 1.978
|-
! scope="row" | [[Zoraptera]]
| 37
|-
! scope="row" | [[Mantodea]]
| 2.400
|-
! scope="row" | [[Blattodea]]
| 7.314
|-
! scope="row" | [[Psocoptera]]
| 5.720
|-
! scope="row" | [[Phthiraptera]]
| 5.102
|-
! scope="row" | [[Thysanoptera]]
| 5.864
|-
! scope="row" | [[Hemiptera]]
| 103.590
|-
! scope="row" | [[Hymenoptera]]
| 116.861
|-
! scope="row" | [[Strepsiptera]]
| 609
|-
! scope="row" | [[Coleoptera]]
| 386.500
|-
! scope="row" | [[Megaloptera]]
| 354
|-
! scope="row" | [[Raphidioptera]]
| 254
|-
! scope="row" | [[Trichoptera]]
| 14.391
|-
! scope="row" | [[Lepidoptera]]
| 157.338
|-
! scope="row" | [[Diptera]]
| 155.477
|-
! scope="row" | [[Siphonaptera]]
| 2.075
|-
! scope="row" | [[Mecoptera]]
| 757
|}
== Vanjska anatomija ==
Veličina insekta jako varira, i kreće se kod većine vrsta od jednog do dvadeset milimetara. Ali postoje i vrste veličine od 0,2 milimetra ali i takve, čije jedinke su duge 16 a široke 6 [[cm]] (''[[Titanus giganteus]]'') ili čak do 33 cm dugih jedinki jedne vrste [[skakavci|skakavaca]]. Prema načinu života, tijelo insekta može biti izduženo, spljošteno ili manje-više kuglasto.
Svim kukcima zajedničko je da im je tijelo uglavnom vidljivo podijeljeno na [[glava|glavu]] (Caput), [[prsište]] (Toraks) i [[zadak]] (Abdomen), čvrsti oklop od [[hitin]]a i tri para [[noga|nogu]]. Svaki dio se sastoji od pojedinačnih [[segment|segmenata]], leđne pločice (Tergit), trbušne pločice (Sternit) i bočnih pločica (Pleuriti). Osnovni plan građe insekta sadrži bočno ''stigme'', otvore [[traheja]] pomoću kojih kukci dišu.
=== Glava
[[Glava]] insekta sastoji se od 6 kolutića. Na gornjoj strani glave se nalazi po jedan par ticala i sa svake strane po jedno složeno oko. Oko se može sastojati i od hiljadu manjih oka. Na donjoj strani hitinske čahure glave se nalaze po tri [[par]]a usnih organa: gornja i donja [[čeljust]] i donja [[usna]]. Ti usni [[organ]]i ovisno o načinu hranjenja kukca, ali i vrsti hrane koju uzimaju njuhovi organi mogu biti prilagođeni za grizenje ([[hrušt]]), bodenje ([[komarac]]), lizanje ([[pčela]]) i za sisanja ([[leptir]]).
Line 105 ⟶ 238:
* Kod [[Kompletna metamorfoza|potpunog preobražaja]] postoje četiri stadija u razvtku (jaje/larva/lutka/odrasli organizam).
==
{| class="wikitable" style="float:right; width:20em;"
|-
|
{{clade| style=font-size:75%;line-height:75%
|1={{clade
|1={{clade
|1=[[Hexapoda]] (Insecta, [[Springtail|Collembola]], [[Diplura]], [[Protura]])
|2=[[Crustacean|Crustacea]] ([[rakovi]], [[shrimp]], [[Isopoda]] itd.)
}}
|label2=[[Myriapoda]]
|2={{clade
|1=[[Pauropoda]]
|2=[[Millipede|Diplopoda]] (milipedije)
|3=[[Centipede|Chilopoda]] (centipedije)
|4=[[Symphyla]]
}}
|label3=[[Chelicerata]]
|3={{clade
|1=[[Arachnid]]a ([[pauci]]s, [[škorpion]]i, [[grinje]], [[krpelj]]i itd.)
|2=[[Eurypterid]]a (morske škorpije: izumrle)
|3=[[Xiphosura]] (kopitasti rakovi)
|4=[[Sea spider|Pycnogonida]] (morski pauci)
}}
|4=†[[Trilobiti]] (izumrli)
}}
}}
|-
|
[[Filogenetsko stablo]] člankonžaca i srodnih grupa <ref>{{cite web |title=Arthropoda |website=Tree of Life |url=http://www.tolweb.org/Arthropoda |publisher=Tree of Life Web Project |year=1995 |accessdate=9 May 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090506025632/http://tolweb.org/arthropoda |archive-date=6 May 2009 |url-status=live }}</ref>
|}
[[slika:Insect antennae comparison.jpg|thumb|Evolucije je stvorila enormnu raznolikost insekata. Naslikani su samo neki oblici [[Antena (biologija)|antena]].]]
[[Evolucija|Evolucijski]] odnos insekata prema drugim životinjskim grupama ostaje nejasan.
Iako se uobičajeno grupiraju sa [[millipedije|milipedijama]] i [[centipedija]]ma – moguće na osnovu konvergentnih prilagodbi za prelaz u kopneno okruženje<ref name="Garwood">{{cite journal |author1=Russell Garwood |author2=Gregory Edgecombe |year=2011 |title=''Early terrestrial animals, evolution and uncertainty'' |journal=[[Evolution: Education and Outreach]] |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y |url=https://www.academia.edu/891357}}</ref> — pojavili su se dokazi koji favoriziraju bliže [[zajedničko porijeklo | evolucijske veze]] sa [[rakovi]]ma. U [[Pancrustacea]] teoriji, insekti, zajedno sa [[Entognatha]], [[Remipedia]] i [[Cephalocarida]], čine prirodni [[kladus]] označen kao [[Miracrustacea]].<ref>{{cite web | title=Palaeos invertebrates:Arthropoda | url=http://www.palaeos.com/Invertebrates/Arthropods/Pancrustacea.html | publisher=Palaeos Invertebrates | date=3 May 2002 | accessdate=6 May 2009 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20090215010139/http://palaeos.com/Invertebrates/Arthropods/Pancrustacea.html | archivedate=15 February 2009}}</ref>
Insekti formiraju zajednički kladus, usko povezan s rakovima i [[stonoga]]ma ([[Myriapoda]]).<ref name=misof>{{cite journal |last1=Misof |display-authors=etal |first1=Bernhard |title=Phylogenomics resolves the timing and pattern of insect evolution |journal=Science |date=7 November 2014 |volume=346 |issue=6210 |pages=763–767 |doi=10.1126/science.1257570 |pmid=25378627 |url=http://www.sciencemag.org |bibcode=2014Sci...346..763M |access-date=17 October 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091018132952/http://www.sciencemag.org/ |archive-date=18 October 2009 |}}</ref>
Ostale kopnene člankonožace, poput centipedija, mlipedija, [[škorpion]]a i [[pauk]]a, ponekad se miješaju s insektima jer se njihovi tjelesni planovi mogu činiti sličnima, dijeleći (kao i svi člankonožci) spojeni egzoskelet. Međutim, pomnijim ispitivanjem njihove se karakteristike znatno razlikuju; najočitije, nemaju šest nogu kao odrasli insekti.<ref>{{cite web | title=Evolution of insect flight | url=http://dml.cmnh.org/1994Oct/msg00116.html | publisher=Malcolm W. Browne | date=25 October 1994 | accessdate=6 May 2009 | archive-url=https://web.archive.org/web/20070218015237/http://dml.cmnh.org/1994Oct/msg00116.html | archive-date=18 February 2007 | url-status=live }}</ref>
Filogenija člankonožaca višeg nivoa i dalje je predmet rasprave i istraživanja. U 2008. godini, istraživači sa Univeriteta Tufts, otkrili su fosil za koji vjeruju da je najstariji poznati svjetski primjerak primitivnog letećeg insekta, star 300 miliona godina, iz [[karbon]]skog perioda.<ref>{{cite web |title=Researchers Discover Oldest Fossil Impression of a Flying Insect |date=14 October 2008 |publisher=Newswise |url=http://newswise.com/articles/view/545296/ |accessdate=21 September 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141110032001/http://newswise.com/articles/view/545296/ |archive-date=10 November 2014 |url-status=live }}</ref> Definitivno, najstariji fosil insekata je [[Devon (period)|devonski]] '' [[Rhyniognatha | Rhyniognatha hirsti]] '', 396 miliona godina starog [[Rhynie chert]]. Možda je površno nalikovao suvremenom insektu. Ova vrsta je već posjedovala dikondilske mandibule (dvije zglobne čeljusti u mandibuli), obilježje koje je povezano s krilatim insektima, što sugerira da su krila možda evoluirala već tada. Tako su se prvi insekti vjerovatno pojavili i ranije, u [[silar]]skom periodu.<ref name="EngelGrim">{{cite journal |last=Engel | first=Michael S. |author2=David A. Grimaldi | year=2004 | title=New light shed on the oldest insect | journal=Nature |volume=427 | pages=627–630 | doi=10.1038/nature02291 | pmid=14961119 | issue=6975|bibcode = 2004Natur.427..627E}}</ref><ref>{{cite journal |author1=Rice, C.M. |author2=Ashcroft, W.A. |author3=Batten, D.J. |author4=Boyce, A.J. |author5=Caulfield, J.B.D. |author6=Fallick, A.E. |author7=Hole, M.J. |author8=Jones, E. |author9=Pearson, M.J. |author10=Rogers, G. |author11=Saxton, J.M. |author12=Stuart, F.M. |author13=Trewin, N.H. |author14=Turner, G. | year=1995 | title=A Devonian auriferous hot spring system, Rhynie, Scotland | journal=Journal of the Geological Society, London | volume=152 | pages=229–250 | doi=10.1144/gsjgs.152.2.0229 |issue=2|bibcode=1995JGSoc.152..229R }}</ref>
Tokom evolucije, insekti su imali četiri adaptivne superradijacije: [[Coleoptera]] (prije 300 miliona godina), [[Diptera]] (prije oko 250 miliona godina), [[mljci]] i [[ose]] (prije 150 miliona godina).<ref>{{cite journal |vauthors=Wiegmann BM, Trautwein MD, Winkler IS, Barr NB, Kim JW, Lambkin C, Bertone MA, Cassel BK, Bayless KM, Heimberg AM, Wheeler BM, Peterson KJ, Pape T, Sinclair BJ, Skevington JH, Blagoderov V, Caravas J, Kutty SN, Schmidt-Ott U, Kampmeier GE, Thompson FC, Grimaldi DA, Beckenbach AT, Courtney GW, Friedrich M, Meier R, Yeates DK |year=2011 |title=Episodic radiations in the fly tree of life |journal=[[Proceedings of the National Academy of Sciences]] |volume=108 |issue=14 |pages=5690–5695 |doi=10.1073/pnas.1012675108 |pmid=21402926 |pmc=3078341|bibcode = 2011PNAS..108.5690W}}</ref> Ove četiri grupe čine većinu opisanih vrsta. Muhe i moljci, zajedno sa [[buha]]ma, razvili su se iz [[Mekoptera]].
Poreklo [[let insekata|leta insekata]] ostaje nejasno, jer se čini da su najraniji krilati insekti bili sposobni za letenje. Neki izumrli insekti imali su dodatni par krilaca pričvršćenih za prvi segment toraksa, ukupno tri para. Od 2009. godine, nema dokaza da su insekti bili posebno uspješna grupa životinja prije nego što su evoluirali u krilate.<ref>{{cite book |author1 =Grimaldi, D. |author2-link =Michael S. Engel |author2 =Engel, M. S. | title=Evolution of the Insects | year=2005 | publisher=[[Cambridge University Press]] | isbn=978-0-521-82149-0|author1-link =David Grimaldi (entomologist) }}</ref>
[[Pensilvanij]]s, rano[[karbon]]ski i rano[[perm]]ski redovi insekata, uključuju njihove izumrle matične grupe,<ref name="Archi">{{cite journal|title=X-ray micro-tomography of Carboniferous stem-Dictyoptera: New insights into early insects|first=Russell J.|last=Garwood|first2=Mark D.|last2=Sutton|year=2010|journal=Biology Letters|volume=6|issue=5|pages=699–702|doi=10.1098/rsbl.2010.0199|pmid=20392720|pmc=2936155}}</ref> i brojne [[paleozoik|paleozojske]] grupe koje su izumrle. Tokom ove ere, neki džinovski oblici poput zmajeva dosegli su raspon krila od 55 do 70 cm, čineći ih daleko većim od bilo kojeg živog insekta. Ovaj gigantizam je možda posljedica viših nivoa atmosferskog kisika koji su omogućili povećanu respiratornu efikasnost u odnosu na sadašnjost. Nedostatak letećih kičmenjaka mogao je biti i drugi faktor. Većina izumrlih redova insekata razvila se u permskom periodu koji je počeo prije oko 270 miliona godina. Mnoge rane grupe izumrle su za vrijeme [[permsko-trijasko izumiranje|permsko-trijaskog izumiranja]], najvećeg masovnog izumiranja u historiji Zemlje, prije otprilike 252 miliona godina.<ref name="History of Insects">{{cite book|author1 =Rasnitsyn, A.P. |author2 =Quicke, D.L.J.|title=History of Insects|year=2002|publisher=[[Kluwer Academic Publishers]]|isbn=978-1-4020-0026-3|author1-link =Alex Rasnitsyn}}</ref>
Izuzetno uspješne [[Hymenoptera]] pojavile su se prije 146 miliona godina u periodu [[kreda (period)|krede], ai su široku raznolikost dostigli u novije vrijeme, u [[kenozoik|kenozojskoj] eri, koja je počela prije 66 miliona godina. Brojne vrlo uspješne grupe insekata razvile su se u kombinaciji sa [[cvjetnia]]ma, snažnom ilustracijom koevolucije.<ref name="Biology-coevolution">{{cite web|author=J. Stein Carter |title=Coevolution and Pollination |url=http://biology.clc.uc.edu/courses/bio303/coevolution.htm |publisher=University of Cincinnati |date=29 March 2005 |accessdate=9 May 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090430183230/http://biology.clc.uc.edu/Courses/bio303/coevolution.htm |archivedate=30 April 2009}}</ref>
Mnogi suvremeni [[rod (biologija)|rodovi]] insekti razvijali su se tokom kenozoika. Insekti iz tog perioda nadalje nalaze se sačuvani u [[ćilibar]]u, često u savršenom stanju. Plan tijelesne građe ili [[morfologija]] takvih uzoraka se tako lhako upoređuje s modernim vrstama. Nauka o fosiliziranim insektima naziva se [[Entomologija|paleoentomologija]].
===Filogenija===
{| class="collapsible collapsed" style="width:100%; border:solid 1px #aaa"
|-
! style="background:#F0F2F5" | Klasifikacija insekata
|-
|
{{clade| style=font-size:100%;line-height:100%
|label1='''Insecta'''
|1={{clade
|label1=[[Monocondylia]]
|1=[[Archaeognatha]]
|label2=[[Dicondylia]]
|2={{clade
|1=[[Zygentoma]]
|label2=[[Paranotalia]]
|2={{clade
|1=†[[Carbotriplurida]]
|label2=[[Pterygota]]
|2={{clade
|label1=[[Hydropalaeoptera]]
|1={{clade
|1=†[[Bojophlebiidae]]
|2={{clade
|1=[[Odonatoptera]]
|2=[[Panephemeroptera]]
}}
}}
|label2=[[Neoptera]] <!--[[Neopterygota]] = Neoptera + †Palaeodictyopterida -->
|2={{clade
|label1=[[Polyneoptera]]
|1={{clade
|label1=[[Haplocercata]]
|1={{clade
|1=[[Zoraptera]]
|2=[[Dermaptera]]
}}
|2={{clade
|1=[[Plecoptera]]
|2={{clade
|label1x=[[Archaeorthoptera]]
|1=[[Orthoptera]]
|2={{clade
|label1=[[Dictyoptera]]
|1={{clade
|1=[[Mantodea]]
|2=[[Blattodea]]
}}
|2={{clade
|label1=[[Xenonomia]] |sublabel1=([[Notoptera]])
|1={{clade
|1=[[Grylloblattodea]]
|2=[[Mantophasmatodea]]
}}
|label2=[[Eukinolabia]]
|2={{clade
|1=[[Phasmatodea]]
|2=[[Embioptera]]
}}
}}
}}
}}
}}
}}
|label2=[[Eumetabola]]
|2={{clade
|label1=[[Paraneoptera|Acercaria]] <!-- [[Clareocercaria]] is broader group including extinct orders Hypoperlida, Miomoptera and Permopsocida (see Prokop et al 2017-->
|1={{clade
|1=[[Psocodea]]
|2={{clade
|1=[[Hemiptera]]
|2=[[Thysanoptera]]
}}
}}
|label2=[[Holometabola]]
|2={{clade
|label1=[[Hymenopterida]]
|1=[[Hymenoptera]]
|label2=[[Aparaglossata]]
|2={{clade
|label1=[[Neuropteriforma]]
|1={{clade
|label1=[[Coleopterida]]
|1={{clade
|1=[[Strepsiptera]]
|2=[[Coleoptera]]
}}
|label2=[[Neuropterida]]
|2={{clade
|1=[[Rhaphidioptera]]
|2={{clade
|1=[[Neuroptera]]
|2=[[Megaloptera]]
}}
}}
}}
|label2=[[Panorpida]]
|2={{clade
|label1=[[Amphiesmenoptera]]
|1={{clade
|1=[[Lepidoptera]]
|2=[[Trichoptera]]
}}
|label2=[[Antliophora]]
|2={{clade
|1=[[Diptera]] (True flies)
|2={{clade
|1=[[Nannomecoptera]]
|2={{clade
|1=[[Mecoptera]]
|2={{clade
|1=[[Neomecoptera]]
|2=[[Siphonaptera]]
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}} [[Kladogram]] je na temelju radova koje su objavili Sroka, Staniczek & Bechly 2014<ref>{{cite journal|last1=Sroka|first1=Günter|last2=Staniczek|first2=Arnold H.|last3=Bechly|date=December 2014|title=Revision of the giant pterygote insect Bojophlebia prokopi Kukalová-Peck 1985 (Hydropalaeoptera: Bojophlebiidae) from the Carboniferous of the Czech Republic, with the first cladistic analysis of fossil palaeopterous insects|url=https://www.researchgate.net/publication/269920314|journal=Journal of Systematic Palaeontology|volume=13|issue=11|pages=963–982|doi=10.1080/14772019.2014.987958|accessdate=21 May 2019}}</ref>, Prokop et al. 2017<ref>{{cite journal|last1=Prokop|first1=Jakub|year=2017|title=Redefining the extinct orders Miomoptera & Hypoperlida as stem acercarian insects|url=https://hal.sorbonne-universite.fr/hal-01589476/document|journal=BMC Evolutionary Biology |volume=17|issue=|pages=205|doi=10.1186/s12862-017-1039-3|accessdate=21 May 2017}}</ref> & Wipfler et al. 2019.<ref>{{cite journal|last1=Wipfler|first1=B|date=February 2019|title=Evolutionary history of Polyneoptera & its implications for our understanding of early winged insects|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=116|issue=8|pages=3024–3029|doi=10.1073/pnas.1817794116}}</ref>
|}
===Taksonomija===
{| class="wikitable" style="float:right; width:20em;"
|-
|
{| style="background:Transparent; border:solid 0 #503df9;"
|-
! colspan="4" style="background:#E6D09D"| Klasifikacija
|-
| <div style="width:105%; max-height:600px; overflow:auto;">
|-
| rowspan="4" style="background:#ECF4ED;writing-mode: vertical-lr;"| '''Insecta'''
| colspan="3" style="background:#ECF4ED"|
{| class="collapsible collapsed" style="float:right; background:Transparent;"
|-
! [[Monocondylia]]
|-
| style="border-top: 1px solid black;"| -[[Archaeognatha]] <small>- 470</small>
|}
|-
| rowspan="3" style="background:#ECF4ED;writing-mode: vertical-lr;"| '''[[Dicondylia]]'''
| colspan="2" style="background:#ECF4ED"|
{| class="collapsible collapsed" style="float:right; background:Transparent;"
|-
! [[Apterygota]]
|-
| style="border-top: 1px solid black;"| -[[Zygentoma]]<small><200 </small>
|-
| -[[Monura]]
|}
|-
| rowspan="2" style="background:#ECF4ED"| '''[[Pterygota]]'''
| style="background:#ECF4ED"|
{| class="collapsible collapsed" style="float:right; background:Transparent;"
|-
! [[Paleoptera]]
|-
| style="border-top: 1px solid black;"| -[[Ephemeroptera]]<small>- 2.500–<3.000</small>
|-
| -[[Odonata]]<small>- 6.500 </small>
|}
|-
| style="background:#ECF4ED"|
{| class="collapsible collapsed" style="float:right; background:Transparent;"
|-
! [[Neoptera]]
|-
| style="border-top: 1px solid black;"| -[[Blattodea]]<small> – 3.684–4.000</small>
|-
| -[[Coleoptera]]<small> – 360.000–400.000</small>
|-
| -[[Dermaptera]]<small> – 1.816</small>
|-
| -[[Diptera]]<small> – 152.956</small>
|-
| -[[Embioptera]]<small> – 200–300</small>
|-
| -[[Hemiptera]]<small> – 50.000–80.000</small>
|-
| -[[Hymenoptera]]<small> – 115.000</small>
|-
| -[[Lepidoptera]]<small> – 174.250</small>
|-
| -[[Mantodea]]<small> – 2.200</small>
|-
| -[[Mecoptera]]<small> – 481</small>
|-
| -[[Megaloptera]]<small> – 250–300</small>
|-
| -[[Neuroptera]]<small> – 5.000</small>
|-
| -[[Notoptera]]<small> – 30</small>
|-
| -[[Orthoptera]]<small> – 24.380</small>
|-
| -[[Phasmatodea]]<small> – 2.500–3,300</small>
|-
| -[[Phthiraptera]]<small> – 3.000–3.200</small>
|-
| -[[Plecoptera]]<small> – 2.274</small>
|-
| -[[Psocoptera]]<small> – 5.500</small>
|-
| -[[Raphidioptera]]<small> – 210</small>
|-
| -[[Siphonaptera]]<small> – 2,525</small>
|-
| -[[Strepsiptera]]<small> – 596</small>
|-
| -[[Thysanoptera]]<small> – 5.000</small>
|-
| -[[Trichoptera]]<small> – 12.627</small>
|-
| -[[Zoraptera]]<small> – 28</small>
|}
|}
|-
|
[[Kladogram]] današnjih grupa insekata,<ref>{{cite web | title=Insecta | url=http://www.tolweb.org/Insecta/8205 | publisher=Tree of Life Web Project | year=2002 | accessdate=12 May 2009 | archive-url=https://web.archive.org/web/20090414174042/http://tolweb.org/Insecta/8205 | archive-date=14 April 2009 |</ref> s brojem vrsta u svakoj grupi. [[Apterygota]], [[Palaeoptera]] i [[Exopterygota]] su vjerovatno [[parafilija|parafiletske]] grupe.
|}
=== Evolucijski odnosi ===
Insekti su plijen raznih organizama, uključujući kopnene kičmenjake. Najstariji kičmenjaci na kopnu postojali su prije 400 milijuna godina i bili su veliki vodozemci [[piscivori]] . Kroz postepene evolucijske promjene [[insektivori|insektivornost]] je bila sljedeći način ishrane koja je evoluirala.<ref name="SahneyBentonFerry2010RainforestCollapse">{{cite journal | doi=10.1130/G31182.1 |last1=Sahney |first1=S. |last2=Benton |first2=M.J. |last3=Falcon-Lang |first3=H.J. |date=2010 |title=Rainforest collapse triggered Pennsylvanian tetrapod diversification in Euramerica |journal=Geology |volume=38 |issue=12 |pages=1079–1082 |bibcode=2010Geo....38.1079S|url=https://semanticscholar.org/paper/c5d4c814a4bef9c0556a7210282a65470f9f682e }}</ref>
Insekti su bili među prvim kopnenim [[biljojedi]]ma i djelovali su kao glavni agensi za selekciju biljaka. Biljke su evoluirale hemijski odbranu od ovih biljojeda, a insekti su razvili mehanizme za obradu biljnih toksina. Mnogi insekti koriste ove toksine kako bi se zaštitili od svojih grabljivaca. Takvi insekti često oglašavaju svoju otrovnost upozoravajućim bojama.<ref name="autogenerated2">{{cite web|title=Coevolution and Pollination|url=http://biology.clc.uc.edu/courses/bio303/coevolution.htm |publisher=University of Cincinnati |accessdate=9 May 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090430183230/http://biology.clc.uc.edu/Courses/bio303/coevolution.htm |archivedate=30 April 2009}}</ref> Taj uspešni evolucijski obrazac također su koristili [[mimikrija|mimikrijom]]. Vremenom je to dovelo do složenih grupa vrsta koje se sastoje od koevoluiranih vrsta. Suprotno tome, neke interakcije između biljaka i insekata, poput [[oprašivanja]], korisne su za oba organizma. Koevolucija je dovela do razvoja vrlo specifičnih [[mutualizam (biologija) |mutualizma]] u takvim sistemima.
== Sistematika ==
* podrazred [[Archaeognatha]]
* podrazred [[Zygentoma]]
* podrazred [[
** nadred [[
** nadred [[
** nadred [[
*** red [[Plecoptera]]
*** red [[Embioptera]]
Line 118 ⟶ 534:
*** red [[Dermaptera]]
*** red [[bogomoljke]] (Mantodae)
*** red [[
*** red [[
**** red [[Phasmatodea]]
*** red [[Mantophasmatodea]]
Line 125 ⟶ 541:
*** red [[Caelifera]]
*** red [[Zoraptera]]
*** red [[
*** red [[
*** red [[Thysanoptera]]
*** red [[Hemiptera]]
**** podred [[
**** podred [[
**** podred [[Coleorrhyncha]]
*** red [[Megaloptera]]
*** red [[Raphidioptera]]
*** red [[Planipennia]]
*** red [[
*** red [[Strepsiptera]]
*** red [[
*** red [[Trichoptera]]
*** red [[
*** red [[Mecoptera]]
*** red [[
*** red [[
== Također pogledajte ==
* [[
==Reference==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
* {{Wikivrste|Insecta|Insekti}}
{{Commonscat|Insects}}
[[Kategorija:Zglavkari]]
[[Kategorija:Insekti| ]]
[[Kategorija:Fauna Bosne i Hercegovine]]
| |||