Razlika između verzija stranice "Italija"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →‎top: datumi: ispravljam razne vrste datuma u u "D. M. GGGG"
ref, trenutno jako posjećen članak
Red 47:
| pozivni_broj = +39
}}
'''Italija''' ({{jez-it|Italia}}), službeno '''Republika Italija''' ({{jez-it|Repubblica Italiana|linkovi=ne}}),<ref>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html Italy: The World Factbook] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html|date=9 July 2017}} Central Intelligence Agency (retrieved 13 October 2013).</ref> jest [[Unitarna država|unitarna]] [[parlamentarna republika]] smještena na jugu [[Evropa|Evrope]].<ref name="m49">{{Cite web|url=https://unstats.un.org/unsd/methodology/m49/|title=UNSD — Methodology|website=unstats.un.org}}</ref> Obuhvata [[Apeninsko poluostrvo]] i tri velika ostrva na [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]]: [[Sicilija|Siciliju]], [[Sardinija|Sardiniju]] i [[Elba (ostrvo)|Elbu]]. Ima površinu od 301.338 km<sup>2</sup> i umjereno kontinentalnu klimu. Sa 61 milion stanovnika, Italija je [[Spisak država evropske unije po broju stanovnika|četvrta najmnogoljudnija država članica EU]]. Smještena u srcu Mediterana, Italija se graniči sa [[Francuska|Francuskom]], [[Švicarska|Švicarskom]], [[Austrija|Austrijom]], [[Slovenija|Slovenijom]], [[San Marino|San Marinom]] i [[Vatikan]]om.
 
Još od [[Antika|antičkih vremena]], sjeverni, centralni i južni dio [[Apeninsko poluostrvo|Apeninskog poluostrva]] su naseljavali [[Feničani]], [[Antička Grčka|Grci]], [[Kartaga|Kartaginjani]], [[Etrušćani]] i [[Kelti]] koji su imali svoje kolonije. [[Italici|Italsko pleme]] [[latini]] su stvorili [[Rimsko kraljevstvo]] koje se proširilo širom Italije putem [[Romanizacija|asimilacije]] i osvajanja drugih okolnih civilizacija stvarajući [[Rimska republika|Rimsku republiku]]. [[Rimsko carstvo]] je bilo dominantna sila antičkog svijeta i vodeći kulturni, politički i vjerski centar [[Zapadni svijet|zapadne civilizacije]]. [[Naslijeđe Rimskog carstva]] je široko rasprostranjeno i može se uočiti po globalnoj distribuciji [[Građanska prava|građanskih prava]], [[Predstavnička demokratija|predstavničke demokratije]], [[Hrišćanstvo|hrišćanstva]] i [[Latinica|latiničkog pisma]].<ref>{{cite book|url=https://archive.org/details/hannibalswarmili00laze|url-access=registration|page=[https://archive.org/details/hannibalswarmili00laze/page/29 29]|quote=Italy homeland of the Romans.|title=Hannibal's War: A Military History of the Second Punic War|first=John Francis|last=Lazenby|date=4 February 1998|publisher=University of Oklahoma Press|via=Internet Archive|isbn=978-0-8061-3004-0}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/?id=ItsTDAAAQBAJ&pg=PA45&dq=italy+metropole+roman+empire|title=Contours of the World Economy 1-2030 AD: Essays in Macro-Economic History|first=Angus|last=Maddison|date=20 September 2007|publisher=OUP Oxford|via=Google Books|isbn=978-0-19-922721-1}}</ref>
 
Tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], Italija je pretrpjela [[Pad Zapadnog rimskog carstva|društveno-politički kolaps]] zbog razornih [[Velika seoba naroda|barbarskih invazija]], ali su do 11. stoljeća [[Italijanski gradovi-države|gradovi-države]] i [[pomorske republike]] ojačale zahvaljujući transportu, trgovini i bankarstvu postavljajući temelje [[Kapitalizam|kapitalizmu]]. Ovi nezavisni gradovi-države i republike su postale glavne evropske luke za [[Azija|azijsku]] i [[Bliski istok|bliskoistočnu]] robu. U to vrijeme, centralni dio Italije je bio pod kontrolom [[Teokratija|teokratske]] [[Papinska država|Papinske države]], dok je južna Italija bila posjed [[Bizantijsko carstvo|Bizantijskog carstva]], [[Historija islama u južnoj Italiji|Arapa]], [[Normansko osvajanje južne Italije|Normana]], [[Historija Španije|Španije]] i [[Bourbon (dinastija)|Bourbona]].
Red 55:
Tokom [[Renesansa|renesanse]], perioda [[Humanizam|humanizma]], [[Nauka tokom renesanse|nauke]], [[Velika geografska otkrića|istraživanja]] i [[Renesansna umjetnost|umjetnosti]], Italija i ostatak Evrope su ušli u [[novi vijek]]. Italijanska kultura je cvjetala zahvaljujući naučnicima, umjetnicima i [[Polimat|polimatima]] kao što su [[Leonardo da Vinci]], [[Galileo Galilei]], [[Michelangelo Buonarotti]] i [[Niccolò Machiavelli|Niccolo Machiavelli]]. Italijanski istraživači kao što su [[Marco Polo]], [[Kristofor Kolumbo]], [[Amerigo Vespucci]] i [[Giovanni da Verazzano]] su otkrili nove puteve do [[Daleki istok|Dalekog istoka]] i [[Novi svijet|Novog svijeta]] donoseći u Evropu mnoga otkrića. Ipak, italijanska komercijalna i politička moć je značajno oslabila otvaranjem trgovačkih puteva iz Novog svijeta, jer su se time zaobilazili trgovački putevi kojima su italijanski gradovi-države dominirali. Osim toga, italijanski gradovi-države su bili stalno okupirani ratovima koji su kulminirali [[Italijanski ratovi|Italijanskim ratovima]] u 15. i 16. stoljeću. Niz ratova i stranih invazija su učinili italijanske države ranjivim i slabim. Nakon toga Italija će postati politički fragmentirana žrtva [[Okupacija|okupacije]], [[Kolonizacija|kolonizacije]] i [[Vojno osvajanje|osvajanja]] od strane evropskih sila kao što su [[Prva Francuska republika|Francuska]], [[Špansko carstvo|Španija]] i [[Austrijsko carstvo|Austrija]],
 
Do sredine 19. stoljeća, porast [[Italijanski nacionalizam|italijanskog nacionalizma]] i italijanske nezavisnosti je doveo do perioda revolucionarnih političkih previranja poznatih kao [[Ujedinjenje Italije|Risorgimento]], čime su nastojali da preporode italijansku kulturu i stvore samostalnu i jedinstvenu nacionalnu državu. Nakon mnogih neuspješnih pokušaja, [[Italijanski ratovi za nezavisnost]], [[pohod hiljade]] i [[zauzimanje Rima]] je rezultiralo ujedinjenjem zemlje. Nakon ujedinjenja Italija je postala velika sila nakon vijekova strane dominacije i političkih podjela. Od kraja 19. stoljeća do početka 20. stoljeća, [[Kraljevina Italija]] se [[Industrijalizacija|industrijalizirala]] i postala kolonijalno carstvo.<ref>{{cite web|url=http://library.thinkquest.org/TQ0312582/unification.html|title=Unification of Italy|date=4 April 2003|publisher=Library.thinkquest.org|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090307050237/http://library.thinkquest.org/TQ0312582/unification.html|archivedate=7 March 2009|url-status=dead|accessdate=19 November 2009|df=}}</ref> Iako je pobijedila u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], Italija je ušla u period ekonomske krize i socijalnih nemira koji su doveli do uspona [[Fašizam|fašizma]] 1922. godine. Učešće u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] na strani [[Sile Osovine|sila Osovine]] je završeno vojnim porazom, ekonomskim razaranjem i [[Italijanski građanski rat|građanskim ratom]]. U godinama koje su uslijedile, Italija je ukinula monarhiju i uspostavila demokratiju, doživjevši [[Italijansko ekonomsko čudo|ekonomski procvat]] postavši jedna od najrazvijenijih zemalja na svijetu.<ref name="qq">{{cite web|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2016/01/pdf/text.pdf|title=IMF Advanced Economies List. World Economic Outlook, April 2016, p. 148|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160421023851/http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2016/01/pdf/text.pdf|archivedate=21 April 2016|url-status=live}}</ref>
 
Italija je danas treća najveća ekonomska sila [[Eurozona|Eurozone]] i osma najveća ekonomska sila na svijetu.<ref name="qq2">{{cite web|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2016/01/pdf/text.pdf|title=IMF Advanced Economies List. World Economic Outlook, April 2016, p. 148|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160421023851/http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2016/01/pdf/text.pdf|archivedate=21 April 2016|url-status=live}}</ref> Ima vrlo visok [[indeks ljudskog razvoja]]<ref name="economist.com">[https://www.economist.com/media/pdf/QUALITY_OF_LIFE.pdf The Economist Intelligence Unit's quality-of-life index] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120802135752/http://www.economist.com/media/pdf/QUALITY_OF_LIFE.pdf|date=2 August 2012}}, Economist, 2005</ref> i uživa najduži životni vijek u EU. Italija ima važnu ulogu u regionalnim i globalnim vojnim, kulturnim i diplomatskim poslovima. Italija je jedan od osnivača i vodećih članica [[Evropska unija|Evropske unije]] i član brojnih međunarodnih institucija kao što su [[Ujedinjene nacije|UN]], [[NATO]], [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD]], [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]], [[Svjetska trgovačka organizacija]], [[G7]], [[G8]], [[G20]], [[Mediteranska unija]] i [[Vijeće Evrope]]. Zbog svog ogromnog kulturnog bogatstva, Italija je dom 51 [[Svjetska baština|svjetske baštine]]  i jedna je od najposjećenijih zemalja na svijetu.
 
== Historija ==
Red 63:
 
=== Prahistorija i antika ===
{{Glavni|Prahistorija Italije|Etrušćani|Magna Graecia|Italija (rimska provincija)|Antički Rim|Rimsko kraljevstvo|Rimska republika|Rimsko carstvo}}Iskopavanja širom Italije su otkrila prisustvo [[Neandertalac|Neandertalaca]] prije oko 200.000 godina.<ref>Kluwer Academic/Plenum Publishers 2001, ch. 2. {{ISBN|0-306-46463-2}}.</ref> [[Anatomski moderni čovjek|Moderni ljudi]] su došli prije oko 40.000 godina. Poznato je da su u [[Antika|Antička vremena]] u pred-rimskoj Italiji živjeli različiti narodi - [[Umbri]], [[Latini]], [[Volsci]], [[Osci]], [[Samniti]], [[Sabinjani]], [[Kelti]], [[Liguri]], [[Etrušćani]], [[Elimljani]], [[Sikanci]], [[Raeti]] i [[Kamuni]]. Između 17. i 11. stoljeća p.n.e. sa ovim narodima su [[Mikenska civilizacija|Mikenjani]] uspostavili prvi kontakt.
 
U 8. i 7. stoljeću p.n.e. Grci su uspostavili svoje kolonije na obalama [[Sicilija|Sicilije]] i južnog dijela Apeninskog poluostrva i bili su poznati kao [[Magna Graecia]]. U isto vrijeme su [[Feničani]] uspostavili svoje kolonije na obalama [[Sardinija|Sardinije]] i [[Sicilija|Sicilije]]. [[Antički Rim|Rim]], grad na obali rijeke [[Tibar (rijeka)|Tibar]], je tokom stoljeća izrastao u ogromno [[Rimsko carstvo]] koje se protezalo od [[Britanija (rimska provincija)|Britanije]] do [[Mezopotamija (rimska provincija)|Mezopotamije]] zahvatajući cijeli [[Sredozemlje|Mediteranski bazen]]. To je dovelo do stapanja rimske, grčke i mnogih drugih kultura u [[Grčko-rimska kultura|jedinstvenu civilizaciju]]. [[Naslijeđe Rimskog carstva]] je duboko uticalo na zapadnu civilizaciju, oblikujući većinu modernog svijeta. Nakon [[Kriza trećeg vijeka|krize u trećem stoljeću]], Rimsko carstvo se podijelilo na dva dijela 395. godine. [[Zapadno rimsko carstvo]] je pod pritiskom [[Velika seoba naroda|barbarskih invazija]] na kraju uništeno 476. godine, kada je [[Romul Augustul|posljednji rimski car]] svrgnut od strane germanskog vojskovođe [[Odoakar|Odoakara]]. [[Istočno Rimsko carstvo|Istočno rimsko carstvo]] je nastavilo postojati još hiljadu godina.
 
=== Srednji vijek ===
{{Glavni|Italija u srednjem vijeku}}Nakon [[Pad Zapadnog rimskog carstva|pada Zapadnog rimskog carstva]] Italiju su osvojili [[Ostrogoti]].<ref>{{cite book|last=Sarris|first=Peter|title=Empires of faith : the fall of Rome to the rise of Islam, 500–700|year=2011|publisher=Oxford UP|location=Oxford|isbn=978-0-19-926126-0|page=118|edition=1st. pub.}}</ref> Želeći ponovo stvoriti Rimsko carstvo, Italiju je u 6. stoljeću kratko zauzeo bizantijski car [[Justinijan I]]. Invazija germanskog plemena [[Langobardi|Langobarda]] je smanjila bizantijsko prisustvo u Italiji na [[Egzarhat Ravena|egzarhat Ravenu]], čime je započelo političko nejedinstvo Italije u narednih 1.300 godina. Langobardsko kraljevstvo je krajem 8. stoljeća zauzeo franački car [[Karlo Veliki]]. Nakon toga je svu langobardsku zemlju poklonio papi formirajući tako [[Papinska država|Papinsku državu]] u centralnoj Italiji. Do 13. stoljeća, italijansku politiku su formirali odnosi između [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]] i [[Papa|pape]] jer su se italijanske države priklanjale jednoj ili drugoj strani.
 
Tokom ovog haotičnog perioda, italijanski gradovi su uspostavljali neobične institucije, [[Srednjevjekovna komuna|srednjevjekovne komune]]. Imajući u vidu vakuum moći između [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]] i [[Sveta Stolica|Svete Stolice]], lokalne zajednice su tražile autonomni način održavanja reda i mira. [[Lombardski savez]], savez italijanskih gradova-država, je 1176. godine porazio cara Svetog rimskog carstva [[Fridrik I, car Svetog rimskog carstva|Fridrika Barbarosu]] u [[Bitka kod Legnana|bici kod Legnana]], obezbjeđujući nezavisnost italijanskim gradovima-državama. U priobalnim područjima, [[Mletačka republika]], [[Republika Đenova]], [[Republika Pisa]] i [[Amalfi|grad Amalfi]] su bile uključene u [[Krstaški ratovi|krstaške ratove]] obezbjeđujući time dominaciju nad Mediteranom i monopol nad trgovačkim putevima prema [[Orijent|Orijentu]].