Razlika između verzija stranice "Sumer"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Kategorija:Civilizacije dodata (uz pomoć HotCata) |
mNo edit summary |
||
Red 20:
}}
{{Drevna_Mezopotamija}}
'''Sumer''' (na [[sumerski jezik|sumerskom]] ''ki-en-gir'') najstarija je poznata [[civilizacija]] u historijskom regionu južne [[Mezopotamija|Mezopotamije]], današnjeg južnog [[Irak|Iraka]], tokom [[Bakarno doba|bakarnog doba]] i [[Bronzano doba|ranog bronzanog]] doba, i vjerovatno prva civilizacija na svijetu, zajedno s [[Stari Egipat|drevnim Egiptom]] i civilizacijom doline Inda. Živeći u dolinama [[Tigris|Tigrisa]] i [[Eufrat|Eufrata]] sumerski poljoprivrednici su mogli uzgajati u izobilju žitarice i druge usjeve, a višak im je omogućio da se nasele na jednom mjestu. U Sumeru se pojavilo i prvo [[Proto-pisanje|proto pisanje]] u [[Prahistorija|prahistoriji]] koje se pojavilo u 3000. p. n. e. Najraniji tekstovi datiraju iz gradova [[Uruk]] i
<ref>[http://www.ancient.eu/cuneiform/ Cuneiform] ancient.eu</ref>
Moderni historičari smatraju da se Sumer izvorno trajno nastanio između c. 5500 i 4000 p. n. e. narodima [[Jugozapadna Azija|zapadne Azije]] koji su govorili sumerskim jezikom koji su aglutinativni [[jezični izolat]].<ref>{{Cite web|url=http://oi.uchicago.edu/OI/MUS/ED/TRC/MESO/writing.html|title=Ancient Mesopotamia. Teaching materials|publisher=Oriental Institute in collaboration with Chicago Web Docent and eCUIP, The Digital Library|accessdate=5. 3. 2015}}</ref><ref>[http://www.metmuseum.org/toah/hd/ubai/hd_ubai.htm "The Ubaid Period (5500–4000 B.C.)" In Heilbrunn Timeline of Art History. Department of Ancient Near Eastern Art. The Metropolitan Museum of Art, New York (October 2003)]</ref><ref>[https://www.britishmuseum.org/explore/highlights/articles/u/ubaid_culture.aspx "Ubaid Culture", The British Museum]</ref><ref>[http://oi.uchicago.edu/pdf/saoc63.pdf "Beyond the Ubaid", (Carter, Rober A. and Graham, Philip, eds.), University of Durham, April 2006]</ref> Ti pretpostavljeni prapovijesni ljudi danas se nazivaju "Ubaidi" <ref name="britannica">{{Cite web|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/573176/Sumer|title=Sumer (ancient region, Iraq)|website=Britannica Online Encyclopedia|publisher=Britannica.com|accessdate=29. 3. 2012}}</ref> a smatra se da su nastali iz samarske kulture
Neki učenjaci osporavaju ideju protoeufratnog jezika ili jednog jezika supstrata; smatraju da je sumerski jezik izvorno bio jezik lovačkih i ribolovnih ljudi koji su živjeli u močvarama i obalnoj regiji Istočne Arabije i bili dio [[Ručni klin|kulture ručnog klina]].<ref>Margarethe Uepermann (2007), "Structuring the Late Stone Age of Southeastern Arabia" (Arabian Archaeology and Epigraphy Arabian Archaeology and Epigraphy Volume 3, Issue 2, pages 65–109)</ref> Pouzdani historijski zapisi počinju mnogo kasnije; u Sumeru ne postoje nikakve vrste zapisa starije od Enmebaragesijeve ere (26. vijek p. n. e).
Red 31:
Izraz "Sumerac" je ustvari eksonim (ime dato od druge skupine ljudi), koji su prvo upotrebljavali [[Akađani]]. Sumerci su sami sebe zvali "crnokosi ljudi" (''sag-gi-ga'') a njihovu zemlju "mjesto prosvijećenih gospodara" (''ki-en-gir''). Akadska riječ ''Šumer'' vjerovatno predstavlja ovu riječ sa naglaskom. Mnogi smatraju da su sumerci, sa jezikom, kulturom, i možda čak i izgledom, drukčijim od njihovih semitskih susjeda, bili osvajači ili migranti, mada je teško reči kada se je ovo dogodilo i odakle su to Sumerci došli.
[[Datoteka:Gudea of Lagash Girsu.jpg|mini|lijevo|Kip Gudea, princa Lagaša.]]
== Historija ==
Neki arheolozi smatraju da su Sumerci u stvari autohtoni stanovnici Mezopotamijskih ravnica. Neki drugi predlažu da se samo sumerski jezik može zvati "sumerski" jer nije nikad ni bilo zasebne "Sumerske" etničke grupe. Sumerski jezik se smatra kao [[osamljeni jezik]] u [[Lingvistika|lingvistici]] jer ne pripada ni jednoj poznatoj ježičnoj porodici, u usporedbi s [[akadski jezik|akadskim]], koji pripada afroazijskoj jezičnoj porodici.
|