Međunarodni praznik rada: razlika između verzija

Dodano 1.388 bajtova ,  prije 2 godine
nema sažetka izmjene
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
(Napravljeno prevođenjem stranice "Međunarodni praznik rada")
No edit summary
{{Infokutija praznik
'''Međunarodni praznik rada''' ili '''Prvi maj''' jest [[praznik]] kojim pripadnici i simpatizeri radničkog pokreta iskazuju općtu solidarnost radništva i obilježavaju sjećanje na dostignuća radničkog pokreta, odnosno žrtve koje su pripadnici radničkog pokreta podnijeli kako bi se izborili za veća radna prava.
| naziv praznika = Međunarodni praznik rada
| vrsta = međunarodni
| slika = 1.Mai 2013 (8697603319).jpg
| veličina_slike =
| opis_slike = [[Beč]], [[Austria]], 2013
| službeni_naziv =
| nadimak =
| praznik_u =
| značenje = Dan opšte solidarnosti radništva <br> Dan radnika i radnica <br> Dan borbe za radna prava
| početak =
| kraj =
| datum = 1. maj
| trajanje =
| proslave = ovisno od države; parade, protesti ili roštiljanje
| običaji =
| povezan_sa = Međunarodni dan žena
}}
'''Međunarodni praznik rada''' ili '''Prvi maj''' jest [[praznik]] kojim pripadnici i simpatizeri radničkog pokreta iskazuju općtu solidarnost radništva i obilježavaju sjećanje na dostignuća radničkog pokreta, odnosno žrtve koje su pripadnici radničkog pokreta podnijeli kako bi se izborili za veća radna prava.<ref>Rothman, Lily (1 May 2017). "The Bloody Story of How May Day Became a Holiday for Workers". Time. Time Magazine. Retrieved 2 May 2017.</ref>
 
Prvi maj je proglašen međunarodnim praznikom rada sa namjerom obilježavanja sjećanja na demonstracije radničkog pokreta [[1886.|1886]]. godine, održane u [[Chicago|Chicagu]]. Dan rada je jedan od najrasprostranjenijih praznika na [[Planeta|planeti]].<ref>Grant, Jordan. "May Day: America's traditional, radical, complicated holiday". The National Museum of American History. Retrieved 2 May 2017.</ref>
 
Slavi se u većini zemalja svijeta.
 
== Historija ==
Kao sjećanje na velike radničke demonstracije koje su se održale u Čikagu, [[Maj|maja]] 1886. godine, 1. maj je izabran kao datum kada se širom svijeta obilježava Međunarodni praznik rada.
 
Zamah prve industrijske revolucije i [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] u [[19.|19]]. [[Vijek|vijeku]] obilježio je nemilosrdno iskorištavanje radnika i radnica od strane vlasnika i poslodavaca. Male dnevnice, dnevni rad od 12 do čak 18 [[Sat (jedinica)|sati]], iskorištavanje dječije radne snage i život na ivici egzistencije rezultirali su nizom štrajkova u kojima su se zahtijevali dostojniji uslovi rada i života. Najveći zamah radnički pokreti su doživjeli u zemlji koja je imala najbrže rastuću industriju – [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].<ref>Haymarket and May Day, Encyclopedia of Chicargo</ref><ref>"Act II: Let Your Tragedy Be Enacted Here". The Dramas of Haymarket. Chicago Historical Society. 2000. Retrieved 30 December 2017.</ref>
 
Vrhunac se dogodio u Čikagu, maja 1886. godine, kada je na ulice izašla masa od oko 40.000 pripadnika radničkog pokreta ističući zahtjeve simbolizovane u tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. [[Vlast]] je na demonstrante poslala jake [[Policija|policijske snage]] te je izbio žestoki sukob pri čemu je šest radnika ubijeno, a njih pedesetak ranjeno. Mnogo je demonstranata uhvaćeno, a vođe štrajka izvedeni su pred [[sud]]. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.<ref>Ward, William (24 May 1886). "Letter from Captain William Ward to Inspector John Bonfield". Haymarket Affair Digital Collection. Chicago Historical Society. Retrieved 30 December 2017.</ref>
[[Datoteka:1._Mai_2013_in_Hannover._Gute_Arbeit._Sichere_Rente._Soziales_Europa._Umzug_vom_Freizeitheim_Linden_zum_Klagesmarkt._Menschen_und_Aktivitäten_(168).jpg|lijevo|mini|200x200piksel|1. maj 2013. u [[Hannover|Hanoveru]], [[Njemačka]]]]
Tri godine kasnije, [[1889.|1889]]. na prvom kongresu Druge internacionale odlučeno je da će se svakog 1. maja održavati demonstracije dok god radnici i radnice ne izbore pravo na dostojan život i rad. Već od sljedeće godine taj dan se slavi kao međunarodni dan općteopće solidarnosti radništva.
 
Trebalo je proći nekoliko decenija dok su se radnici i radnice, prvenstveno u [[Zapad|zapadnim]] demokratskim zemljama, djelovanjem sve jačih [[Sindikat|sindikata]] uspjeli izboriti za nešto veća prava sporazumijevajući se sa poslodavcima uz posredovanje [[Država|države]], tako da su se vremenom smirile socijalne tenzije.<ref>Knights of Labor. Progressive Historians (3 September 2007).</ref>
 
Nakon [[Oktobarska revolucija|boljševičke revolucije]], Prvi maj je postao državni praznik u [[Sovjetski Savez|SSSR]]-u, a potom i u drugim nastalim jednopartijskim državama, kojima je političko-programski uzor bio SSSR, te je u njima dan vremenom izgubio svoje izvorno značenje i svoju izvornu svrhu. U jednopartijskim režimima i nerazvijenim državama radnički pokret je bio zaštićen samo deklarativno, a u stvarnosti je bio dirigovan i kontrolisan za boljitak birokratske elite.
 
Međunarodni praznik rada obilježava se velikim marševima, akcijama i demonstracijama, koje organizuju različiti pripadnici i simpatizeri radničkog, sindikalnog i širokog antikapitalističkog pokreta. Antikapitalizam kao široka politička [[filozofija]] okuplja različite političke struje kao što su [[socijaldemokratija]], demokratski socijalizam, [[marksizam]] različitih struja i [[anarhizam]] različitih struja.
 
== Reference ==
{{refspisak}}
 
[[Kategorija:Praznici]]
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]]
{{Commonscat|May Day}}