Razlika između verzija stranice "Korijen (biljka)"
| [pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m clean up, replaced: → (4) using AWB |
|||
Red 36:
| [[Image:Racine épaissie.jpg]] || [[Image:Racines fasciculées.png]]
|}
Pravi korijenski sistem sastoji se od '''primarnog korijena''' i '''sekundarnih korijena''' (ili [[bočni korijen]]i).
* difuzni korijenski sistem: primarni korijen nije dominantan; čitav korijenov sistem je vlaknast i grana se u svim smjerovima. Najčešći u [[monokotiledona]]. Glavna funkcija vlaknastog korijena je učvršćivanje biljke za podlogu.
===Specijalizirani===
[[slika:Prop roots of Maize plant.jpg|thumb|Štakasti korijen [[kukuruz]]a]]
[[slika:Adventitious roots on Odontonema aka Firespike.jpg|thumb|Roots forming above ground on a cutting of an ''Odontonema'' ("Firespike")]]
[[slika:Mangroves.jpg|thumb|Vazdušni korijeni [[mangrova]]]]
[[slika:Root tip.JPG|thumb|Rastući vrh finog korijena]]
[[slika:Aerial root.jpg|thumb|Vazdušni korijen]]
[[slika:Socratea exorriza2002 03 12.JPG|thumb|Štaksti (podbočni) korijeni ''[[Socratea exorrhiza]]'']]
[[slika:Visible roots.jpg|thumb|Vidljivi korijeni]]
Korijeni ili dijelovi korijena mnogih biljnih vrsta postali su specijalizirani za prilagođavanje drugim potrebama, osim dvije primarne funkcije.
*'''Adventivni korijeni''' nastaju izvan sekvence formiranje uobičajenog primarnog korijena, a umjesto toga potiču iz stabljike, grana, lišća ili starog drvenog korijena. Najčešće se javljaju u [[monokotiledona]] i [[paprati]], ali i u mnogim [[dikotiledona]]ma, kao što su [[djetelina]] (rod ''[[Trifolium]]''), [[bršljan]] (''[[Hedera]]'' ), [[jagoda]] (''Fragaria'') i [[vrba]] (''Salix''). Većina vazdušnih korijena i štakastih korijena (za bolji oslonac biljke) je adventivna. Kod nekih četinjara adventistivni korijeni mogu tvoriti najveći dio korijenskog sistema.
*'''Aerirajući korijeni''' (ili '''koljenasti korijeni''' ili '''koljena''' ili '''pneumatofore'''): korijenje se uzdiže nad tlom, posebno iznad vode, kao što je to slučaj kod nekih rodova [[mangrova]] (''[[Avicennia]], ''[[Sonneratia]]''). U nekim biljkama poput „Avicennia“ uspravni korijeni imaju veliki broj pora za disanje radi razmjene plinova.
* '''[[Vazdušne korijen]]i''': korijenje u potpunosti iznad zemlje, kao što je bršljan (''Hedera'') ili [[epifit | epifitski]] kod [[orhideja]]. Mnogi zračni korijeni koriste se za primanje vode i hranjivih tvari direktno iz zraka - iz magle, rose ili vlage u zraku.<ref name="deficit">{{cite journal|last1=Nowak|first1=Edward J.|last2=Martin|first2=Craig E.| name-list-format = vanc |title=Physiological and anatomical responses to water deficits in the CAM epiphyte ''Tillandsia ionantha'' (Bromeliaceae) |journal=International Journal of Plant Sciences |date=1997 |volume=158 |issue=6 |pages=818–826 |url=http://kuscholarworks.ku.edu/dspace/bitstream/1808/9858/1/Martin_IntJPlan |jstor=2475361 |doi=10.1086/297495|hdl=1808/9858}}</ref> Neki se oslanjaju na listove sisteme da prikupe kišu ili vlagu, pa čak i da je skladište u posebnim kesama ili džepovima. Drugo zračno korijena, poput onih kod [[mangrove]], koriste se za prozračivanje, a ne za apsorpciju vode. Ostali zračni korijeni uglavnom se koriste kao struktura, funkcionirajući kao korijenski podupirači, kao kod [[kukuruz]]a ili korijenu za sidrenje ili kao deblo u kod jedne [[smokva|smokve]]. U nekim epifitima - biljkama koje žive iznad površine na drugim biljkama, vazdušni korijeni služe za dosezanje do izvora vode ili za dosezanje površine, a zatim djeluju kao pravilni površinski korijeni.
*'''[[Strehasti korijen]]i/arborealni korijeni''': oblici kada grane drveća podržavaju prostirk od epifita i detritusa, koji u krošnjama drže vodu i hranjive tvari. Grane stabala daju korjenaste nadstrešnice za ou prostirku, što će vjerovatno iskoristiti za uzimanje raspoloživih hranjivih tvari i vlage.<ref>{{cite journal | vauthors = Nadkarni NM | title = Canopy roots: convergent evolution in rainforest nutrient cycles | journal = Science | volume = 214 | issue = 4524 | pages = 1023–4 | date = November 1981 | pmid = 17808667 | doi = 10.1126/science.214.4524.1023 | bibcode = 1981Sci...214.1023N }}</ref>
*'''Kontraktilni korijeni''': ovakvee su lukovice ili kormusi [[monokotiledona]], kao što su [[hijacint (biljka) | hijacint]] i [[ljiljan]]i, a i neki [[glavni korijen]]i, kao što je kod [[maslačak]]a, dublje u tlu putem radijalnog i uzdužnog širenja. Imaju naboranu površinu.<ref>{{cite book|last1=Pütz|first1=Norbert |editor1=Waisel Y. |editor2=Eshel A. |editor3=Kafkafi U. | name-list-format = vanc |title=Plant roots: The hidden half |date=2002 |publisher=Marcel Dekker |location=New York |pages=975–987 |edition=3rd |chapter=Contractile roots}}</ref>
*'''Grubi korijeni''': korijenje koje je prošlo [[sekundarno debljanje]] i ima drvenu strukturu. Ovo korijenje ima određenu sposobnost da apsorbiraju vodu i hranjive tvari, ali njihova je glavna funkcija transport i pružanje strukture za povezivanje manjeg promjera, finih korijena s ostatkom biljke.
*'''[[Dimorfni korjenov sistem]]''': korijeni s dva različita oblika za dvije odvojene funkcije.
*'''[[Fini korijen|Fini korjenovi]]''': obično primarni korijeni promjera <2 mm, koji imaju funkciju unosa vode i hranjivih sastojaka. Često su jako razgranati i podržavaju [[mikorize]]. Ovi korijeni mogu biti kratkotrajni, ali ih biljka zamjenjuje u tekućem procesu prometa "korjenova".
*'''Haustorijski korijeni''': korijenje parazitskih biljaka koje mogu apsorbirati vodu i hranjive tvari iz druge biljke, poput [[imela|imele]] (''Viscum album'') i [[vilina kosica|viline kosice]].
* '''Propagacijski korijeni''': korijenje koje formira adventivnee pupoljke koji se razvijaju u nadzemne izdanke, nazvane [[bazni izdanak|dojilje]], koji formiraju nove biljke, kao kod kanadskog [[čičak|čička]], [[trešnja|trešnje]] i mnogih drugih.
*'''[[Proteoidni korijen]]i''' ili grozdasti korijeni: guste nakupine korijenja ograničenog rasta koji se razvijaju u uvjetima niskih koncentracija [[fosfat]]a ili [[gvožđe|gvožđa]] u ''[[Proteaceae]]'' i nekim biljkama iz sljedećih porodica: ''[[Betulaceae]]'', ''[[Casuarinaceae]]'', ''[[Elaeagnaceae]]'', ''[[Moraceae]]'', ''[[Fabaceae]]'' i ''[[Myricaceae]]''.
* '''Štakasti korijeni''': ovo su adventivnii potporni korijeni, uobičajeni među [[mangrova]]ma, a ima ih i [[kukuruz]]. Rastu bočno, granajući se u tlu.
*'''Skladišni korijeni''': ovi su se modificirali za skladištenje vode ili hrane, naprimjer [[mrkva]] i [[cvekla]]. Uključuju i neke glavne i [[gomolj]]aste korijene.
*'''Strukturni korijeni''': krupni korijeni koji su prošli značajno [[sekundarno debljanje]] i pružaju mehaničku podršku drvenastim biljkama i drveću.
*'''Površinski korijeni''': oni se šire blizu površine tla, iskorištavajući vodu i lahko dostupne hranjive sastojke. Tamo gdje su, u površinskim slojevima tla, uvjeti blizu optimalnih, podstiče se rast površinskih korijena i oni obično postaju dominantni.
*'''[[Gomolj]]asti korijeni''': mesnati i prošireni bočni korijeni za skladištenje hrane ili vode, npr. slatki i obični [[krompir]]. Vrsta korijena za skladištenje razlikuje se od glavnog korijena.
== Reference ==
| |||