Razlika između verzija stranice "Bosančica"

[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Poništena izmjena 3159137 korisnika Dino255 (razgovor)
oznaka: poništenje
No edit summary
Red 1:
[[Datoteka:Bos-cro-cyr.gif|mini|desno|Bosančica]]
'''Bosančica''' ili '''Bosanska ćirilica''' je autentično i posebno [[Pismo (jezik)|pismo]] nastalo u srednjovjekovnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] i okolnim krajevima.<ref name="Balic">{{cite book|title=Die Kultur der Bosniaken, Supplement I: Inventar des bosnischen literarischen Erbes in orientalischen Sprachen|last=Balić|first=Smail|year=1978|publisher=Adolf Holzhausens, Vienna|location=Vienna|isbn=|pages=49–50, 111|url=}}</ref> Do sada najuravnoteženiji prikaz bosančice je dao [[paleograf]] [[Vladimir Mošin]], koji razlikuje tri centra zračenja u nastanku bosančice, ili zapadne ćirilice, što je najčešće moderno ime:
 
* humsko-dukljanski prostor
* područje [[Dubrovnik]]a
Line 15 ⟶ 16:
[[Miroslavljevo evanđelje]] (12. vijek); razni crkveni i svjetovni rukopisi sa brojnim elementima čistog i živog narodnog govora; nekanonski tekstovi (apokrifi, molitve); zapisi, natpisi, povelje, pisma - kao značajno blago diplomatske bosanske pismenosti sa izrazitim njegovanjem narodnog jezika; razna jevanđelja, djela apostolska, poslanice, apokalipse i apokrifi (kao prijepisi bosanskih glagoljskih tekstova) evanđelje Manojla Grka (Mostarsko evanđelje), evanđelje Divoša Tihoradića, Četveroevanđelje iz Dovolje, Giljferdingov apostol, Srećkovićevo evanđelje, Ljubljansko bosansko evanđelje (Kopitarevo), Nikoljsko evanđelje, Vrutoški rukopis, Daničićevo evanđelje, Rukopis Krstjanina Hvala, Čajničko evanđelje. Izvjestan zastoj u razvoju pismenosti križarskih pohoda na Bosnu i lomača, da bi u 14. vijeku stasavala [[Crkva bosanska]] i bio izražen procvat pismenosti, kulture i civilizacijskog stvaralaštva na bosančici.
 
*Na bosančici su pisani i [[Povaljski prag]] na ostrvu Braču 1184, listina omiškog kneza Đure Kačića [[Dubrovnik]]u 1278 i Povaljska listina iz 1250, te Poljički statut iz 1440. god. i mnogo drugih tekstova, po čemu je ovo pismo i jedno od tri pisma u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]). Brojni su natpisi na [[stećak|stećcima]]. Od 16. do 18. vijeka bosanski franjevci su bosančicom štampali oko 40 knjiga. Osim u Bosni, njome se pisalo i u [[Dubrovnik]]u, [[Makedonija|Makedoniji]], [[Bosanska krajina|Krajini]], na ostrvima i u pojedinim sjevernim krajevima Hrvatske. Zadržala se kod bosanskih franjevaca do polovine 19. vijeka, a kod bošnjačkih porodica i do najnovijih vremena.<ref>{{cite web|url=http://www.croatica.hr/hrvatskapisma/cirilicnadjela|title=Bosančica|work=croatica.hr|accessdate=27. 12. 2019}}</ref>
*Od najstarijeg doba postojala su dva oblika bosančice: ustav, kojim su se pisane povelje, listine i isprave vladara bosanskih visokih plemstva (npr. Povelja Kulina bana) - od 10. do 15. vijeka - do ulaska Bosne u osmanlijsko-islamski civilizacijski krug; i drugi: kurziva, kojom su pisani rukopisi od 13. vijeka pa dalje do 19 i 20. vijeka.