Razlika između verzija stranice "Računarska mreža"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
oznaka: uređivanje izvornog kôda (2017)
oznaka: uređivanje izvornog kôda (2017)
Red 3:
 
== Historija računarskih mreža ==
Prenošenje instrukcija između računskih mašina se prvi put desilo [[1940]]. godine kada je [[George Stibitz]] iskoristio [[TTY]], odnosno tele-mašinu za kucanje, pomoću koje je poslao instrukcije sa njegovog Model K iz [[Darthmouth]] univerziteta u Novom Hampshireu na njegom ''Complex Number Calculator'' u New Yorku, te također primio rezultate istim putem. Tek [[1964]]. godine, istraživali sa Dartmoutha su izumili glavnu mašinu sa [[Dijeljenje vremena|dijeljenim vremenom]] sa priključenim terminalima.<ref>{{Cite web|url=http://jmc.stanford.edu/computing-science/timesharing.html|title=Reminiscences on the Theory of Time-Sharing|website=jmc.stanford.edu|access-date=2020-01-23}}</ref>
{{Glavni|Historija računarskih mreža}}
 
Prenošenje instrukcija između računskih mašina se prvi put desilo [[1940]]. godine kada je [[George Stibitz]] iskoristio [[TTY]], odnosno tele-mašinu za kucanje, pomoću koje je poslao instrukcije sa njegovog Model K iz [[Darthmouth]] univerziteta u Novom Hampshireu na njegom ''Complex Number Calculator'' u New Yorku, te također primio rezultate istim putem. Tek [[1964]]. godine, istraživali sa Dartmoutha su izumili glavnu mašinu sa [[Dijeljenje vremena|dijeljenim vremenom]] sa priključenim terminalima.<ref>{{Cite web|url=http://jmc.stanford.edu/computing-science/timesharing.html|title=Reminiscences on the Theory of Time-Sharing|website=jmc.stanford.edu|access-date=2020-01-23}}</ref>
U osnovi [[terminal]]i su iskorištavali resurse glavnog [[računar]]a, te pomoću glavnog računara na kojeg su prikopčani dobijali rezultate natrag na terminal. 1969. godine Univerzitet Kalifornija u Los Angelesu, SRI u Standfordu, Univerzitet Kalifornije u Santa Barbari te Univerzitet Utaha su bili prikopčani na [[ARPANet]] mrežu koja je koristila 50 kbit/s mrežna kola. ARPANet je ustvari preteča današnjeg [[Internet]]a, iako je bila puno ograničenija nego globalna mreža – Internet, ipak je bila prva mreža takve vrste. Kasnije će se tehnologija sve više razvijati te prerasti u današnju mrežu kakvu poznajemo.
 
Internet je globalno dostupna [[računarske mreže|mreža]] koju čini više međusobno povezanih manjih i većih mreža koje komuniciraju pomoću [[Internet protokol]]a (IP), a koji su povezani [[bakrene parice|bakrenim paricama]], [[optičko vlakno|optičkim kablovima]] i tako dalje. Prva Internet mreža je stvorena 1. januara [[1983]], što se smatra i stvaranjem Interneta kada je ''Američki National Science Fondation'' (NSF) napravio univerzitetsku mrežu koja će kasnije postati [[NSFNer]]. Brz razvoj Interneta je potmogla mogućnost [[TCP/IP]]-a (Internet protokola) da radi preko već postojećih mreža i komunikacija (kao što su telefonske žice i tako dalje).
 
Prvo predstavljanje javnosti je doživio [[1990]]-tih godina. U augustu [[1991]] CERN u [[Švicarska|Švicarskoj]] je predstavio [[World Wide Web]] projekt, dok je već prije dvije godine Tim Berners-Lee počeo stvaranje [[HTML]], [[HTTP]] te prve web stranice na CERN-u u Švicarskoj. Nacionalni Centar za ''Supercomputing Applications'' je objavio [[Mosaic]] [[web preglednik]], a [[1994]] godine se povećava interes javnosti za Internet koji je do sad bio isključivo akademsko/tehničke prirode. Internet je sve više uzimao maha, tako da je [[1990]]-tih integrisao većinu tadašnjih postojećih javnih računarskih mreža, što je ostvareno najviše zahvaljujući nedostatku mjerodavne centralne administracije što je omogućilo nesmetan rast mreže, kao i prilično slobodnu prirodu Interneta i njegovih protokola. Do januara [[2006]] preko milijardu ljudi koristi Internet u čitavom svijetu.
 
Manje mreže kao što su [[LAN]] (Local Area Network) se pojavljuju [[1970]]. godine, iako dosta ograničene u pogledu količine računara, bile su mnogo brže. U to vrijeme su postojala dva protokola [[ARCNET]], te mnogo poznatiji, [[Ethernet]]. Takva je tehnologija mnogo obećavala jer je nudila dosta dobru brzinu, ali i mogućnost povezivanja lokalnih računara koji bi moglo međusobno komunicirati, tako će [[1983]] godina biti prozvana ''Godina LAN-a''. Princip rada LAN mreže je tada bio veoma jednostavan, a i danas ostao nepromijenjen, jer je koristio fizičke kablove, hardverske mrežne kartice ali i softverske protokole preko kojih se kontrolisao protok podataka koji bi išao preko kabla koji je prikopčan na mrežnu karticu.
 
== Osnove i pojmovi ==